“Islamofobija je doprinijela da je današnjim izbjeglicama i strancima uopće znatno teže da nađu posao i integriraju se u društvu iako je velika potražnja za radnom snagom u cijeloj Evropi. Švedski mediji i političari često pišu o tome kako su izbjeglice iz bivše Jugoslavije uspjele u Švedskoj i kako se 'isplatilo' pomoći izbjeglicama, prvenstveno onim iz Bosne i Hercegovine. Ako damo istu šansu današnjim izbjeglicama, to će se vratiti u budućnosti”
 desničari žele ukinuti pravo na azil i tako ugrožavaju ljudska prava.</p>
<p>Navela sam da studije pokazuju da politika asimilacije nikada u praksi nije funkcionirala / uspjela i time zamolila desničare da čitaju više naučnih tekstova prije nego što se izjasne. Sa mnom su se složili predstavnici ostalih partija i naveli da studije pokazuju da djeca koja znaju svoj maternji jezik brže uče švedski. S ovim želim da istaknem da, ako želimo da zadržimo svoj identitet, neophodno je da budemo dio vlasti u državi u kojoj živimo.</p>
<p><strong>STAV: Mogu li Bošnjaci svojim političkim aktivizmom doprinijeti zbližavanju Bosne i Hercegovine i Švedske na ekonomskom planu? </strong></p>
<p><strong>RAŠOVIĆ-KASUMOVIĆ:</strong> Političari u Švedskoj imaju veliki medijski prostor koji mogu da iskoriste na različite načine, a jedan od načina jeste lobiranje. Bošnjaci koji se bave politikom u Švedskoj mogu isto tako raditi na diplomatiji između Bosne i Hercegovine i Švedske i tako omogućiti više saradnje i projekata. Švedskoj, i uopće evropskoj populaciji, sve važnija postaje zelena politika kao i ekonomski razvoj na održiv način. Sve više Šveđana iz tih razloga bira da ne putuje avionom nego prvenstveno vozom, jer su željeznice najmanji zagađivač planete. Lijeva partija, kao i Zelena partija, u Švedskoj i u Evropskom parlamentu bore se za to da izgrade prugu kroz Evropu kako bi ljudi, umjesto da putuju avionom, dobili mogućnost da iz Skandinavije putuju za Balkan, Italiju ili Španiju vozom. Ovo je jedan od načina kako političari u Švedskoj i Evropi mogu da doprinesu zaštiti prirode u svijetu, ekoturizmu i infrastrukturi u Bosni i Hercegovini.</p>
<p>Širom svijeta, pa tako i u Švedskoj, ima mnogo uspješnih Bošnjaka koji bi mogli doprinijeti i uložiti u naše domovinske zemlje, Bosnu i Hercegovinu i Sandžak, ali je na vlastima da se pobrinu za stabilnost regije kako bi se ovim ljudima omogućila sigurnost za investiranje. Osim kapitalističkih, važno je napomenuti i internacionalnu solidarnost, za koju se mi iz Lijeve partije borimo. Bitno je da bogate i demokratski razvijene države ulažu u zemlje koje to nisu zbog solidarnosti, ali i stabilnosti u svijetu.</p>
<p><strong>STAV: Kada govorimo o zajednici Bošnjaka u Švedskoj, prema Vašem mišljenju, kakav je njihov trenutni položaj? </strong></p>
<p><strong>RAŠOVIĆ-KASUMOVIĆ</strong>: Mislim da je bošnjačka dijaspora u Švedskoj jedna od najbolje organiziranih zajednicu u svijetu. Naravno da to može biti bolje, jer nas ima mnogo više nego što smo aktivni u nekom od udruženja s bošnjačkim predznakom. Švedska nam je do sada omogućila da napredujemo, i to trebamo iskoristiti. Danas imamo aktivna udruženja, dopunske škole, vrijednu bošnjačku islamsku zajednicu, literaturu na bosanskom jeziku u gradskim bibliotekama i radio na bosanskom jeziku. Bošnjaci su u Švedskoj vrlo uspješni i najbolje integrirani u društvo. Smatram da je važno napomenuti da su Bošnjaci, za razliku od drugih manjinskih zajednica, znatno manje ugroženi zbog toga što ličimo na Skandinavce, ali i zbog naše brze adaptacije na nove životne uvjete u ovoj zemlji.</p>
<p><strong>STAV: Kako Bošnjaci u Švedskoj čuvaju vezu sa svojom domovinom? </strong></p>
<p><strong>RAŠOVIĆ-KASUMOVIĆ: </strong>Većina Bošnjaka u Švedskoj ima dobru vezu sa svojom domovinom. Mnogi prate dešavanja u domovini putem televizije, interneta i časopisa. Nadam se da će mlađa generacija isto biti zainteresirana da nastavi saradnju sa svojom domovinom. Bogatstvo je biti dio dvije različite kulture i tako pokupiti ono najbolje iz obje. Bošnjaci čuvaju vezu sa svojom domovinom i kroz razna udruženja s bošnjačkim i bosanskohercegovačkim predznakom u kojima se njeguje bosanski jezik, bošnjačka historija i ostale bitne stvari.</p>
<p><strong>STAV: Često se može pročitati da Bošnjaci aktivno sudjeluju u pomaganju izbjeglicama koje dolaze u zemlje Zapadne Evrope. Koliko “bošnjački primjer” može biti vodič prema dobroj integraciji izbjeglica?</strong></p>
<p><strong>RAŠOVIĆ-KASUMOVIĆ:</strong> Bošnjaci u Švedskoj osjetili su šta znači biti izbjeglica i boriti se za integraciju u društvu. Mnogi Bošnjaci nisu dobili mogućnost da vrednuju svoje znanje, zanat i da rade ono što su radili u svojoj državi, već su morali da se ponovo školuju. Zbog toga razumiju i aktivno pomažu izbjeglicama koje dolaze danas. Mnogo Bošnjaka u Švedskoj radi u institucijama koje aktivno rade s izbjeglicama. Bitno je naglasiti da su izbjeglice, koje danas traže azil u Švedskoj, većinom iz Sirije i vrlo su obrazovani.</p>
<p>Nažalost, islamofobija je doprinijela da je današnjim izbjeglicama i strancima uopće znatno teže da nađu posao i integriraju se u društvu iako je velika potražnja za radnom snagom u cijeloj Evropi. Švedski mediji i političari često pišu o tome kako su izbjeglice iz bivše Jugoslavije uspjele u Švedskoj i kako se “isplatilo” pomoći izbjeglicama, prvenstveno onim iz Bosne i Hercegovine. Dakle, ako damo istu šansu današnjim izbjeglicama, to će se vratiti u budućnosti. Ne treba zaboraviti da je Švedska veoma stara zemlja te da su mladi snaga koja nedostaje. To je jedan od aspekata što se tiče izbjeglica, a drugi aspekt jeste da jedna demokratska država ne smije uskratiti pravo na azil ljudima koji su ugroženi. Pravo na azil spada među temeljna načela ljudskih prava.</p>
<p> </p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
Prethodni članak
Staljin i Lenjin iz našeg sokaka
PROČITAJTE I...
SPECIJALNI RAT PROTIV BOŠNJAKA: Aktivno se stvara atmosfera međubošnjačkog sukoba
Koriste se podrivačke metode, u specijalnom ratu poznate i kao vađenje sadržaja ispod temelja objekta koji se želi srušiti. Podrivanje se koristi rušenjem konstrukcije države kroz pravni sistem, opstruiranjem zakona i ustavnog poretka države, uspostavljanjem paralelnih paradržavnih, paravojnih, paraodgojnih, paraobrazovnih i parapolitičkih tvorevina. Potonje se u ovom trenutku koriste kao grupe za pritisak na legalne političke snage radi njihovog oslabljivanja. Grupe za pritisak jesu forma specijalnog rata koje se planski kreiraju s očekivanjem da će nastati političke krize i koriste se da bi se umanjila efikasnost legalnih političkih snaga, a u konkretnom slučaju, pod tretmanom grupa za pritisak, koje su godinama stvarane unutar nje same, trenutno se nalazi SDA. U široj slici ovdje, prije svega, govorimo o djelovanju političkih faktora Srba i Hrvata oličenim u pojavama Milorada Dodika i Dragana Čovića, koji su glavna poluga u subverzijama specijalnog rata
IZETBEGOVIĆ ZA STAV: Granica BiH je na Drini i na Savi, i tako će i ostati
Preopasno je raspirivati nacionalizme i ratne emocije. SDA to nikada nije radila. Jasno je da je ovo u šta se upušta Milorad Dodik odavno prevazišlo sebične predizborne kalkulacije. Ovo je mnogo opasnije i traži ozbiljne i svakodnevne odgovore. A ko će ih dati ako ne SDA