Osvrćući se na svoj dosadašnji rad, a to je 15-ak godina aktivnog profesionalnog sviranja, Adnan Teskeredžić podvlači da je bilo mnogo muzičara, pjevača s kojima je sarađivao, ali i sazrijevao. Iz današnje perspektive kaže da muziku dijeli samo na dobru i lošu
 krivi sami muzičari, a ovdje prvenstveno mislim na međuljudske odnose između nas. Zavist, ljubomora, ljudska zloba i oholost doveli su nas do ovoga gdje smo sad i, dok se stanje svijesti ne promijeni, bit će nam ovako kako jeste”, uvjeren je Adnan Teskeredžić.</p>
<p>On smatra da džez u Bosni i Hercegovini, kao i u svijetu, ima svoju publiku, ljudi žele čuti nešto drugačije, žele čuti izvrsne muzičare, solaže, izvrstan zvuk bez obzira na to da li govorili o klupskoj svirci, solističkom koncertu ili festivalu. Kaže da je publika tu i da će uvijek doći i podržati ono što je kvalitetno.</p>
<p>Adnan Teskeredžić inženjer je telekomunikacija koji je pri samom kraju studija na Univerzitetu u Sarajevu odlučio preseliti u Beč, u Austriju, i započeti podrobnije izučavati udaraljke na prestižnom Bečkom konzervatoriju: “Otišao sam na prijemni ispit, položio ga i, na osnovu pokazanog znanja, odmah se upisao na treću godinu studija, u klasi profesora Dietera Herferta. No, zbog finansijskih problema i promjene zakonske regulative, morao sam se vratiti u Sarajevo, gdje sam završio Fakultet za saobraćaj i komunikacije. Muzika je tu cijeli moj život, a ono što je presudilo da njoj posvetim cijeli svoj život jeste ljubav. Mada, ako govorimo o komunikacijama s inženjerske strane i bubnjeva, vjerovali ili ne, postoje značajne konekcije. Bubanj je prije svega instrument komunikacije.”</p>
<p>Adnan podsjeća da je njegov put muzičara počeo 1993. godine, možda najteže ratne godine koju je Bosna i Hercegovina preživjela. “Znate, kada na vaš grad dnevno padnu hiljade granata i nemate baš neku veliku želju da izlazite napolje, s drugarima u skloništu primorani ste ubijati strah i dosadu. Moja je sreća ta što sam u tom periodu upoznao drugara Alena, koji je bio mnogo stariji od mene. On je svirao gitaru i trebao mu je neko da svira bubanj, pokazao mi je prve taktove i to na mom prvom bubnju – kantama ‘vijetnamskog keksa’ na kojima su bile UNHCR folije, a moje prve palice bile su one velike igle za pletenje. Na tim kantama je sve počelo”, priča nam.</p>
<p>Adnan Teskeredžić u posljednje vrijeme na svom <em>YouTube</em> kanalu <em>Drum Blog</em> uglavnom objavljuje obrade pjesama s orijentalnim prizvukom, a posebno one koje dolaze iz Turske. Objašnjava nam zašto džezeri širom svijeta sve češće koriste orijentalne i etnomotive: “Današnji vrhunski džez-muzičari u svijetu na maestralan način predstavljaju muziku svojih korijena, onoga što je u njihovoj krvi i tradiciji. To je neiscrpan izvor inspiracije. Sa svojom grupom ‘Adnan Teskeredžić Trio’ upravo želim biti reprezent te vrste pristupa.”</p>
<p>Kada smo se već dotakli dvojca s kojim sarađuje već šestu godinu, on nam govori da imaju svoju stalnu publiku ma koliko to nevjerovatno zvučalo s obzirom na njihovu žanrovsku opredijeljenost i na to što su primarno instrumentalna grupa. Također, otkriva da su u posljednje dvije godine održali desetke nastupa, i to u Sarajevu, Konjicu, Zenici, Visokom, ali i Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Turskoj.</p>
<p>Adnan Teskeredžić ističe da je svaki njihov koncert bio posjećen, pogotovo nakon što su izdali album <em>Putovanja</em> 2017. godine. Što se tiče novog materijala, otkriva da su kompozicije tu, a trenutno je u pregovorima s izvrsnim muzičarima iz SAD-a i Makedonije koji bi trebali gostovati na novom studijskom materijalu.</p>
<p>“Okviran broj aktivnih džez-muzičara u BiH zaista ne znam, ali znam da bih volio da nas ima mnogo više. Da li sam posljednji Mohikanac džeza u našoj zemlji? Iskreno se nadam da nisam. Upravo suprotno, nadam se da će ovaj članak ili eventualno naša muzika inspirirati mlade da krenu sa stvaranjem autorskih djela, bez obzira na to koji to stil muzike bio. Citirat ću velikog bubnjara današnjice i jednog od mojih uzora Davea Weckla, koji kaže: ‘Ako svojim sviranjem, muzikom ili radom inspirirate barem jednog klinca, čovjeka, nebitno je, vi ste uspjeli, uspjeli ste pokrenuti stvari s mrtve tačke, a onda to što radite zaista ima smisla.’ Po ovoj definiciji onda mogu reći da sam uspio”, poručio je Teskeredžić.</p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
Prethodni članak
Spasili grad pa odbranili čast 5. korpusaSljedeći članak
Niske plaće – prokletstvo industrijaliziranih općina
PROČITAJTE I...
UZ 31. GODIŠNJICU SMRTI ĆAMILA SIJARIĆA
Zasnovana na magmi nacionalnog bića, na buntovnoj i polivalentnoj leksičkoj podlozi, na vreloj maštovitosti i gotovo sentimentalnoj zagrcnutosti narodnog rapsoda, poezija Ćamila Sijarića traga za suštinskim mirom, u jednoj univerzalno oblikovanoj formi, osvjetljava čovjekovu sudbinu kroz najintimniju vizuru, svoj san o mogućem spokojstvu projektuje na historijsko platno vječito živih ožiljaka stradalništva i bola kao univerzalnih i odveć ponovljivih kategorija.
Univerzalni rječnik čuda Almina Kaplana: RASKOŠNE POETSKE SLIKE
Almin Kaplan, Bukara, “Planjax”, Tešanj, 2018.