Državljani Srbije, koji su na osnovu sporazuma o dvojnom državljanstvu uzeli bosanskohercegovačko, a da se nisu morali odreći srbijanskog, mogli bi se uz stanovita odstupanja podijeliti na Bošnjake iz Sandžaka i Srbe iz drugih dijelova Srbije. Državljanstvo BiH u Federaciji BiH dobile su 3.543 osobe, a u RS-u 2.771 osoba.

U sljedećim godinama moglo bi se ponešto i promijeniti jer je sve više državljana iz nekih drugih država koji imaju stalni boravak u Bosni i Hercegovini, pa bi uskoro mogli steći i pravo na naše državljanstvo. Na prvom su mjestu Kinezi. Njih 713 dobilo je od 2007. do 2015. godine stalni boravak u BiH. Drugo mjesto drže Hrvati (665), a treće Crnogorci (418). Makedonaca je 390, a Turaka 345. Stalni boravak ima i 215 Nijemaca, 131 Rus, 116 Austrijanaca, 75 Ukrajinaca i 68 Slovenaca. Premda se u javnosti stječe dojam o prisustvu velikog broja Arapa, među prvih deset zemalja čiji državljani imaju stalni boravak u Bosni i Hercegovine nema nijedne arapske, pogotovu ne Zaljevske zemlje, a tek na dvanaestom mjestu nalazi se Sirija, čijih je samo 57 državljana u posljednjih devet godina dobilo stalni boravak u BiH. Od ukupno 4.018 izdanih stalnih viza, državljani zemalja s muslimanskom većinom dobili su ih manje od 15%. Ipak, bosanskohercegovačko državljanstvo ne čini se posebno atraktivnim za većinu stranih državljana jer zakon predviđa odricanje od prethodnog državljanstva za sve koji ne dolaze iz Hrvatske, Srbije i Švedske, a pred svima je i dugačka i komplicirana zakonska procedura, koja nakon pet godina življenja s privremenim boravkom predviđa i osam godina sa stalnim, uz niz ograničenja o dužino boravka izvan Bosne i Hercegovine, zahtjeva za poznavanjem jezika naroda Bosne i Hercegovine itd.

Od 2007. godine u Bosni i Hercegovini izdano je 23.011 radnih dozvola, od čega su ih državljani Srbije dobili trećinu (7.721). Dozvolu za rad dobio je 3.261 državljanin Kine, 2.681 Turske, 2.142 državljana Hrvatske, 812 Crne Gore, 740 Rusije, 665 Slovenije, 599 Italije, 513 Makedonije, a na desetom su mjestu Nijemci s 499 izdanih radnih dozvola. Kuvajt, kao prvoplasirana zemlja s muslimanskom većinom, nalazi se na ukupno 13. mjestu sa 180 izdanih dozvola za rad njenim državljanima, uz napomenu da je u prošloj godini, uslijed povećanog interesiranja Kuvajćana za ulaganje i rad u BiH, ova država izbila na 6. mjesto sa 75 izdanih radnih dozvola, što iznosi 3% od svih radnih dozvola izdanih u 2015. godini. Od 2007. godine državljani zemalja s muslimanskom većinom dobili su oko 15% od svih izdanih radnih dozvola, uz osjetan rast u posljednje dvije godine, tako da im je u prošloj godini izdano oko 25% dozvola, od čega oko petina državljanima zemalja Zaljeva, uglavnom iz Kuvajta (75) i Saudijske Arabije (54). Više od Kuvajćana radnih su dozvola prošle godine dobili državljani Srbije (701), Turske (353), Kine (238), Hrvatske (214) i Italije (109).

Ni broj dozvola za privremeni boravak stranaca izdanih u 2015. godini ne pokazuje znatne promjene u dugogodišnjoj statistici. Od ukupno 12.633 dozvole izdane prošle godine, Kuvajćani, kojih je među državljanima Zaljeva najviše, dobili su ih 72 (0,57%) i nalaze se tek na 19. mjestu.