“Unija turskih demokrata Evrope 20. maja planira održati svoj Šesti redovni kongres. Predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdoğan boravit će na taj datum u radnoj posjeti Bosni i Hercegovini pa nam je potvrdio svoje učešće na kongresu. Stoga, ovo nikako nije skup u organizaciji Stranke za pravdu i razvoj već okupljanje na inicijativu jedne organizacije civilnog društva – Unije turskih demokrata Evrope”
, a podružnica u Bosni i Hercegovi UEBD (Union of European Balkans Democrats)? Koja je razlika?</p>
<p><strong>SIRAKAYA</strong><strong>:</strong> Unija turskih demokrata Evrope utemeljena je na ideji koncipiranoj na proizvodnji za društvo korisnih vrijednosti i aktivnosti. BiH je multietničko društvo i prirodno je da naziv organizacije ne može biti nametnut već prilagođen prilikama. Unija turskih demokrata Evrope, s obzirom na to da se radi o organizaciji koja je utemeljena na spomenutoj ideji, osnovana je u Bosni i Hercegovini pod nazivom Unija evropskih demokrata Balkana. Cilj je da budemo orijentirani ka ideji, a ne nazivu.</p>
<p><strong>STAV:</strong> Možete li mi dati malo više informacija o Vašoj organizaciji: otkad postoji, koliko članova imate, s kim sarađujete u Evropi, šta su ciljevi ove organizacije?</p>
<p><strong>SIRAKAYA:</strong> Unija turskih demokrata Evrope civilna je organizacija osnovana 2004. godine. Danas je to jedna dinamična platforma koja djeluje u 17 zemalja, 37 regija sa svojih 152 predstavništva i 48 predstavnika. U Evropi, generalno, vodimo aktivnosti s 20.000 članova. Kada promatramo naše prijateljske zemlje i ljude koji nam pomažu na volonterskoj osnovi i, ako uzmemo u obzir da samo u sarajevskoj Zetri očekujemo oko 20.000 ljudi, onda možemo slobodno kazati da smo nevladina organizacija koja u Evropi broji na stotine hiljada članova volontera.</p>
<p><strong>STAV:</strong> Bavite se organizacijom naučnih skupova, humanitarnim radom…</p>
<p><strong>SIRAKAYA</strong>: Naše aktivnosti vode se u tri pravca: jedne su orijentirane na sektor društva, druge su političke i treće su aktivnosti na polju kulture. Naš glavni cilj jeste služiti cjelokupnom čovječanstvu. Trudit ćemo se da povećamo politički aktivizam kod ljudi i u zemljama boravka i u domovini. Ujedno ćemo se u zemljama u kojima smo nastanjeni zalagati da kroz naše aktivnosti uspostavimo mostove između kultura, naravno, koristeći dinamiku tih društava u kojima se nalazimo.</p>
<p>Unija turskih demokrata Evrope u proteklom je periodu realizirala set aktivnosti, konferencija, radnih sastanaka, akademskih radionica i izvještaja. Kao primjer ću navesti činjenicu da Turci kao doseljenici u Evropi žive već 60 godina i da nikad niko nije pripremio neku vrstu izvještaja političke perspektive tih ljudi. Prvi je put UETD 2017. godine objavio jedan takav izvještaj gdje je studiozno predstavljeno stanje Turaka u evropskim zemljama s njihovom pogledom na Tursku, na zemlju u kojoj borave, politiku, manjkavosti u kulturnom pogledu koje ih se tiču, evropsko društvo, evropske medije i postojanje predrasuda…, sve te teme smo izučili jer, da bismo mogli dijagnosticirati određeno stanje, potrebno je prethodno pogledati simptome. Smatramo da je važno da politički centri ove studije uzmu u razmatranje.</p>
<p><strong>STAV:</strong> Koji su ciljevi vaše organizacije u BiH?</p>
<p><strong>SIRAKAYA</strong>: Osim navedenog, u Bosni i Hercegovini i u Evropi smo na konferencijama vodili diskusije o budućnosti muslimanskih društava. Usaglasili smo do stav da se o ideji Evrope neće moći govoriti a da se ne govori o islamu kao i da se ideja Evrope neće moći graditi bez islamskog elementa. Ovo su neke od veoma zanimljivih aktivnosti koje smo imali. Također, održali smo Prvi svjetski samit žena u Kölnu, gdje smo imali govornice i govornike iz cijelog svijeta, sa simultanim prevođenjem. Vodili smo aktivnosti informiranja o djelovanju različitih terorističkih organizacija u Evropi, posebno nakon vojne akcije turske vojske “Maslinova grančica”, koja se vodila u Afrinu, a koja je imala cilj čišćenje turskih graničnih predjela od terorističkog djelovanja.</p>
<p>Uspostavili smo kontakt s 88 nevladinih organizacija, džemata i naših ljudi, zatim s političkim predstavnicima, parlamentarcima, nevladinim organizacijama i <em>think tankovima</em>, kojima smo podnijeli izvještaj o ovoj temi. Dok smo vjerodostojno informirali javnost o ovakvim događajima, vodili smo i humanitarne aktivnosti. “Ko zaspe sit dok mu je komšija gladan – taj nije od nas” jeste poruka pod kojom smo pružili pomoć našoj braći u Miyanmaru te ih posjetili i iskazali svaki vid podrške. U Halepu smo učinili isto. Mi ne gledamo na pol, narodnost, boju kože ili vjeru, mi volimo ljude jer su Božija stvorenja. To je mudro kazao Yunus: “Ako voliš Stvoritelja, voli sve stvoreno.” To je naš pristup i s tim pristupom ćemo, ako Bog da, nastaviti.</p>
<p> </p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
Prethodni članak
Tako mlad, a već bi zabranjivaoSljedeći članak
Sedamdeset godina Izraela (2): Izrael je nasilno uspostavljen
PROČITAJTE I...
NALAZITE SE U ARHIVI: Posjetite nas na novom portalu sedmičnika STAV
Posjetite nas na redizajniranom portalu sedmičnog lista "STAV"(www.stav.ba). Trenutno se nalazite na stranici arhiva (arhiv.stav.ba.).
Za šta smo se borili
Da Zetra ne bude Manjača. Da Holiday Inn ne postane Vilina vlas. Da oca i majku ne tražim po Tomašicama. Da se Sarajevo ne zove Srebrenica. Da ne vučem za rukav Amora Mašovića.