Neki su lokalni političari, ne mireći se s činjenicom da ne mogu dobaciti do krupnih i strateških međunarodnih projekata, jer se njima bave državne institucije, pokušali po ko zna koji put unijeti nered u javni prostor i prikazati stvari naopako. U osnovi dezinformiranja građana Bosne i Hercegovine bila je teza kako dogovorene trase predstavljaju “izdaju Goražda i Sandžaka”, uz koju je išao i poziv svim patriotskim snagama da to ne smiju dozvoliti
Koriste se podrivačke metode, u specijalnom ratu poznate i kao vađenje sadržaja ispod temelja objekta koji se želi srušiti. Podrivanje se koristi rušenjem konstrukcije države kroz pravni sistem, opstruiranjem zakona i ustavnog poretka države, uspostavljanjem paralelnih paradržavnih, paravojnih, paraodgojnih, paraobrazovnih i parapolitičkih tvorevina. Potonje se u ovom trenutku koriste kao grupe za pritisak na legalne političke snage radi njihovog oslabljivanja. Grupe za pritisak jesu forma specijalnog rata koje se planski kreiraju s očekivanjem da će nastati političke krize i koriste se da bi se umanjila efikasnost legalnih političkih snaga, a u konkretnom slučaju, pod tretmanom grupa za pritisak, koje su godinama stvarane unutar nje same, trenutno se nalazi SDA. U široj slici ovdje, prije svega, govorimo o djelovanju političkih faktora Srba i Hrvata oličenim u pojavama Milorada Dodika i Dragana Čovića, koji su glavna poluga u subverzijama specijalnog rata
Preopasno je raspirivati nacionalizme i ratne emocije. SDA to nikada nije radila. Jasno je da je ovo u šta se upušta Milorad Dodik odavno prevazišlo sebične predizborne kalkulacije. Ovo je mnogo opasnije i traži ozbiljne i svakodnevne odgovore. A ko će ih dati ako ne SDA
Ukoliko je suditi po brzini kojom se gradi autoput Vc , za 19 godina 100 kilometara, na tu brzu cestu će se čekati 100 godina. Dok se izgradi i ako se izgradi autoput Vc trebaće narednih 50 godina, pa onda “laganini” na “brze ceste”. Možda praunuci i to dočekaju, ako uopšte budu tu da vide i “to čudo”.
Mislim da jedino ima smisla koridor preko Goražda i Rudog. Sve ostalo je samo izlazak u susret neprijateljima ove zemlje. Najradije bih napravio Bosanski zid visok toliko da ga ni avion nemože preletjeti. Sa te strane je oduvjek Bosni dolazilo samo zlo i čemer.
, i brza cesta od Sarajeva prema istoku, na relaciji Sarajevo – Rogatica – Višegrad – Požega (koja se nalazi na Koridoru 11, koji će, kada bude završen, povezati Beograd i Crnu Goru).</p>
<p>Iako su razgovori od početka praćeni s nevjericom, jer se sve činilo prilično daleko i nerealno, na predviđenoj trasi konkretne aktivnosti već su započete, doduše, sa srbijanske strane. Sredinom decembra prošle godine Vlada Srbije potpisala je prvi komercijalni ugovor s turskom građevinskom kompanijom “Taşyapı” koji se odnosi na izgradnju dionice između Kuzmina i Sremske Rače, u dužini od 18 kilometara. Početak radova, u vrijednosti od 250 miliona eura, planiran je za 2020. godinu.</p>
<p>S bosanske strane čekao se unutrašnji dogovor oko određivanja trase kroz Bosnu i Hercegovinu, u kojem su trebali učestvovati predstavnici entiteta, Brčko Distrikta i Bosne i Hercegovine. Taj dogovor o određivanju trasa na kojima će se, kada se definira način finansiranja, te osiguraju sredstva za projektiranje i početak radova, graditi autoput, odnosno brza cesta, konačno je finaliziran prošle sedmice. Prema onome što je javnosti poznato, moderna saobraćajnica koja će povezivati Beograd i Sarajevo, dva značajna regionalna centra, ali i Koridor Vc s Koridorom 11, gradit će se u dva kraka, i to na relaciji Sarajevo – Zenica – Tuzla – Brčko – Bijeljina – Beograd u formi autoputa, a drugi na relaciji Sarajevo – Rogatica – Višegrad – Požega, kao brza cesta koja će se uključiti na srbijanski autoput u izgradnji.</p>
<p>Oba kraka zajedničkog projekta najdužim dijelom gradit će se kroz Bosnu i Hercegovinu. Dionica istočnog kraka od Sarajeva do granice sa Srbijom duga je približno 130 km, dok je ostatak kroz Srbiju do uključivanja na Koridor 11 dug sedamdesetak kilometara. Dužina sjevernog kraka kroz Bosnu i Hercegovinu, od Zenice do Bosanske Rače, iznosi 240 kilometara. Tako će Sarajevo i Zenica biti povezani s Tuzlanskom, najmnogoljudnijom i industrijski najrazvijenijom bosanskohercegovačkom regijom. Kako stvari stoje, ako izgradnja zaista počne, benefiti za bosanskohercegovačku ekonomiju i općenito naše društvo bit će ogromni.</p>
<p>Međutim, neki lokalni političari, ne mireći se s činjenicom da ne mogu dobaciti do krupnih i strateških međunarodnih projekata, jer se njima bave državne institucije, pokušali su po ko zna koji put unijeti nered u javni prostor i prikazati stvari naopako. U osnovi dezinformiranja građana Bosne i Hercegovine bila je teza kako dogovorene trase predstavljaju “izdaju Goražda i Sandžaka”, uz koju je išao i poziv svim patriotskim snagama da to ne smiju dozvoliti. Na ovom mjestu ne treba se baviti bilo čijim populističkim istupima, ali je korisno navesti nekoliko činjenica koje će javnosti pomoći da objektivno sagleda cijeli projekt, jedan od najznačajnijih u poslijeratnom razvoju Bosne i Hercegovine.</p>
<p>Prije svega, u svojoj osnovi projekt cestovnog povezivanja Beograda i Sarajeva nije podrazumijevao direktno povezivanje sa Sandžakom, iako bi to, itekako, za Bošnjake u cjelini bilo strateški važno. Međutim, izgradnjom brze ceste koja će ići preko Višegrada, svima onima koji putuju za Sandžak (Priboj, Prijepolje, Sjenicu, Novi Pazar i dr.) putovanje će biti uveliko olakšano i u određenoj mjeri skraćeno. Naime, neki gradski centri u Sandžaku bit će od brze ceste udaljeni manje od trideset kilometara. Priboj, kao najzapadniji grad u srbijanskom dijelu Sandžaka, na brzu cestu će se moći spajati kod Dobruna, od kojeg je udaljen svega 26 kilometara, dok će se putnici iz Sjenice na brzu cestu za Sarajevo uključivati kod Požege, nakon stotinjak kilometara vožnje. Ipak, kvalitetno i efikasno povezivanje Bosne i Hercegovine sa Sandžakom bit će riješeno tek s izgradnjom autoceste ili brze ceste koja bi povezala Sarajevo, Novi Pazar, Prištinu i Skoplje.</p>
<p>Tvrdnje o tobožnjoj izdaji Goražda time što će se graditi cesta prema Višegradu školski su primjer diletantizma i nepoznavanja geografije. Svako ko je redovno išao u školu zna da je Goražde od predviđene trase udaljeno svega desetak kilometara. Jedini grad u Federaciji BiH na Drini s predviđenom trasom bit će spojen u mjestu Ustiprača, naseljenom pretežno Bošnjacima povratnicima. Cesta će dalje ići preko dominantno bošnjačkog mjesta Međeđa, koje je od Višegrada, stare i nadaleko poznate bosanskohercegovačke čaršije, udaljeno petnaest kilometara. A u blizini Međeđe odvaja se sadašnji put koji preko Rudog, najistočnijeg bosanskog gradića, vodi prema Sandžaku. Također, imamo li u vidu da su već započete aktivnosti na izgradnji saobraćajnice koja će direktno povezati Sarajevo i Goražde i značajno skratiti dosadašnju vezu između ova dva grada, sasvim je jasno da Goražde ne samo da nije ostavljeno na margini saobraćajne infrastrukture nego će prvi put otkako postoji na adekvatan način biti povezano s ostatkom Bosne i Hercegovine, prije svega sa Sarajevom.</p>
<p>U narednim mjesecima bit će definiran način finansiranja cijelog projekta, odnos grantovskih i kreditnih sredstava, nakon čega će sve biti mnogo jasnije. Kako god bude, entitetska preduzeća zadužena i nadležna za gradnju cesta i autocesta određivat će koje će dionice biti prve izgrađene, što će zavisiti i od funkcionalne opterećenosti i frekvencije vozila. U tom slučaju, ne treba sumnjati da će investitori u Federaciji BiH za prvu fazu radova odabrati najpotrebniju dionicu na sjevernom kraku, koja će Tuzlu povezati sa Zenicom, a samim tim i sa Sarajevom.</p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
KOMENTARI