Suočavamo se s gašenjem Odsjeka za bosanski jezik i književnost na Univerzitetu u Mostaru jer se na ovaj studij ne prijavljuje dovoljan broj studenata, a sve ih je manje i na Tuzlanskom i Sarajevskom univerzitetu. To se dešava u vremenu kada su bosanski i bošnjački identitet izloženi svakodnevnim napadima s različitih strana i svakojakim oruđem. Ko će, onda, i danas i sutra njegovati, razvijati i afirmirati kulturne, jezičke i tradicijske vrijednosti Bosne i Hercegovine
 privreda. Jasno je da su privatnim firmama potrebni majstori različitih zanata i pohvalno je da nadležni promišljaju kako da podstaknu djecu da se opredijele za profesije s kojima neće dugo biti na birou za zapošljavanje.</p>
<p>Međutim, postavlja se pitanje da li buduće mesare, varioce i konobare treba stipendirati budžetskim novcem ili bi bilo daleko funkcionalnije da se razvija sistem u kojem privatni poduzetnici finansiraju školovanje svojih budućih radnika. U tom smislu može biti dobar sistem tzv. dualnog obrazovanja, koje se kod nas uveliko najavljuje, a u kojem učenici stručnih škola dio nastave provode na praksi u nekom preduzeću i za to dobiju novčanu naknadu.</p>
<p>U isto vrijeme suočavamo se s gašenjem Odsjeka za bosanski jezik i književnost na Univerzitetu u Mostaru jer se na ovaj studij ne prijavljuje dovoljan broj studenata, a sve ih je manje i na Tuzlanskom i Sarajevskom univerzitetu. I to se dešava u vremenu kada su bosanski i bošnjački identitet izloženi svakodnevnim napadima, s različitih strana i svakojakim oruđem. Ko će, onda, i danas i sutra njegovati, razvijati i afirmirati kulturne, jezičke i tradicijske vrijednosti Bosne i Hercegovine? Uz dužno poštovanje, cvjećari i autolimari sigurno neće, nego će prvom prilikom, što je sasvim razumljivo, svoju egzistenciju potražiti izvan bosanskohercegovačkih granica.</p>
<p>Ako već postoje analize tržišta rada, što svakako može biti korisno (uz uvjet da je precizno definirano šta taj pojam podrazumijeva i šta sve obuhvata), trebalo bi napraviti analize i projekcije koliko ćemo u budućnosti imati stručnjaka za ustavno pravo, međunarodno pravo. Znamo li koliko imamo, a koliko nam treba filologa, arheologa, historičara? Postoje li takve analize? Znamo li koliko će nam trebati prevodilaca kada se približimo ulasku u Evropsku uniju? Znaju li oni koji odlučuju o obrazovnom sistemu da naši učenici u osnovnim i srednjim školama i dan-danas čitaju lektire prevedene u Beogradu i Zagrebu, da gotovo ne postoje crtani i dječiji filmovi sinhronizirani ili titlovani na bosanskom jeziku? Dobro smo svjesni da bi se tim pitanjima trebala baviti neka državna obrazovna institucija, ali takva ne postoji, pa se u koštac s ovim problemima dugoročno moraju uhvatiti kantonalna i federalna ministarstva obrazovanje i kulture.</p>
<p>Posao države, u koju podrazumijevamo različite nivoe vlasti i nadležnosti, mora biti osmišljavanje i razvijanje bosanske lingvističke, leksikografske, izdavačke, publicističke, filmske djelatnosti jer smo, gotovo tri decenije nakon osamostaljivanja, i dalje izloženi koloniziranju u oblasti nauke i kulture.</p>
<p>Zato bi, prije nego o stolarima i staklarima, valjalo razmišljati ko će stećke vratiti Bosni, ko će pisati pravopise i gramatike bosanskog jezika, kakva će biti sudbina “Preporoda”, kako ćemo od zaborava sačuvati vlastite tradicijske i kulturološke vrijednosti. Pritom treba naglasiti da je ulaganje u kulturu, kao i razvijanje humanističkih nauka, čak i ekonomski višestruko isplativo jer se bosanski turistički potencijali ne razvijaju samo na osnovu prirodnih ljepota nego i na bogatoj historiji i kulturnoj baštini.</p>
<p>I ne bi bilo pametno zanemariti onu čuvenu Platonovu misao o Atinjanima, učiteljima i obućarima.</p>
<p> </p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
Sljedeći članak
Ustaški pogrom nad tuzlanskim Srbima nije smatrao nesporazumom
PROČITAJTE I...
NALAZITE SE U ARHIVI: Posjetite nas na novom portalu sedmičnika STAV
Posjetite nas na redizajniranom portalu sedmičnog lista "STAV"(www.stav.ba). Trenutno se nalazite na stranici arhiva (arhiv.stav.ba.).
Za šta smo se borili
Da Zetra ne bude Manjača. Da Holiday Inn ne postane Vilina vlas. Da oca i majku ne tražim po Tomašicama. Da se Sarajevo ne zove Srebrenica. Da ne vučem za rukav Amora Mašovića.