fbpx

Tradicionalni i historijski motivi sve prisutniji na domaćim proizvodima

“Bosanske ćilime krase ljepota, bogata likovna ornamentika, kolorit. Bosanski ćilim tkan je više mjeseci, s puno znanja, iskustva i ljubavi. Kada bi tkanje bilo završeno, iznosili bi ga na sunce da prekontroliraju izradu. Kroz njega nije smjela proći niti jedna sunčeva zraka. To je dokazivalo gustoću tkanja, odnosno kvalitet. Za njegovu izradu koristila se vuna domaće ovce, a za bojenje uglavnom biljni sastojci”

 

Piše: Amina ŠEĆEROVIĆ KASLI

 

Tradicija predstavlja jedan od glavnih temelja opstanka jedne zajednice kao kolektiva. Bogatstvo i važnost bosanskohercegovačke tradicije, njenih kulturnih, historijskih i društvenih vrijednosti prepoznali su mnogi ovdašnji umjetnici. Danas ih je sve više koji svoju inspiraciju pronalaze upravo u našoj tradiciji. Iz nje crpe ideje za stvaranje novih proizvoda. Tako, naprimjer, motive bosanskog ćilima možemo pronaći na različitim mahramama ili šalovima, na šoljicama, naušnicama, ogrlicama i sličnim proizvodima. Već pomalo zaboravljena tradicija postaje modom današnjice, što je jedan od načina njenog očuvanja.

Sanela Čičkušić zaljubljenik je u vez. Izrađuje narodne nošnje, cekere, nesesere, haljine, košulje, suknje, sve ono što se može izvesti iglom. A vezeni je nakit nešto što je postalo i zaseban brend pod nazivom “Amulet”, kroz koji vez živi i na naušnicama, prstenju, ogrlicama, narukvicama.

“Sve izrađujem ručno, od veza s raznim tehnikama do sklapanja. Potrebno je dosta sitnog materijala, koji je izuzetno opipljiv za spajanje, da se dobije finalni proizvod. Koristim iglu, konce, đerđef, makazice, kliješta, pincete, platno, ljepilo, podloge, lance, trake…”, kaže Čičkušić, dodajući da posljednjih dvanaest godina živi uz kulturu i tradiciju Bosne i Hercegovine kroz Kulturno-umjetničko društvo “Modrački mornari”, Šerići – Živinice, čija je i članica. Upravo je, kako kaže, kroz rad društva i kroz vlastito djelovanje u njemu otkrivala ljepote naše kulturne baštine te tako spoznala da su rukotvorine i djela koja nastaju iz tradicionalnih zanata među našim najljepšim umjetnostima.

“Što sam više voljela našu tradiciju, to sam više uočavala njene ljepote, a najviše od svih tehnika i rukotvorina oduševili su me vez i njegova raskošnost na mnogim dijelovima odjeće, obuće, ukrasa. Upravo sam zato usavršila različite tehnike veza. Sljedeće što me oduševilo jesu kompleksnost, ljepota, simbolika i tajnovitost koje nosi bosanski ćilim. Skupljam ih, otkrivam njihovu simboliku i koristim se time. Naravno, ‘Amulet’ se oslanja i na simboliku stećaka, na inspiracija muzikom i na još mnogo drugih stvari”, kaže Čičkušić.

Do sada je uglavnom dobijala pohvale, izraze oduševljenja i sreće što postoji nešto kao “Amulet”, koji ljudi većinom kupuju kao poklon dragim osobama jer je taj nakit poseban, jedinstven i unikatan, a uz to je i bosanski proizvod inspiriran vlastitom kulturnom baštinom.

BOSANSKI ĆILIM JEDAN OD GLAVNIH MOTIVA

Modni dizajner Adnan Hajrulahović živi i radi u Sarajevu, a kolekcije svog brenda HAAD-a prezentirao je u mnogim gradovima izvan Bosne i Hercegovine. Smatra da osoba bez identiteta luta i u prostoru i vremenu te zastupa mišljenje da je upravo na modnim dizajnerima da sačuvaju identitet našeg društva.

“Ima nešto što se naziva životna energija, a čovjek to ili ima ili nema. Ta nas energija tjera da stvaramo, radimo, idemo naprijed, da budemo najbolja verzija sebe. Inspiriraju nas ljudi, pojmovi, stvari, okolnosti i emocije koje na nas ostavljaju dubok trag. Moja je inspiracija tradicija Bosne i Hercegovine, identitet našeg naroda, kao i kulturna baština”, kaže Harjulahović, koji je dizajnirao i liniju “Bosna ćilimom zastrta”, u okviru koje možemo pronaći mahramu, kravatu, dekorativne jastuke, ceker, šolju, podlogu za miš s motivima bosanskog ćilima. Ovaj uspješni dizajner ističe da je Bosna i Hercegovina jedna od rijetkih evropskih zemalja koja ima svoj ćilim kao osoben vid primijenjene, narodne, odnosno tradicijske likovnosti.

“Naše ćilime krase ljepota, bogata likovna ornamentika, kolorit. Bosanski ćilim tkan je više mjeseci, s puno znanja, iskustva i ljubavi. Kada bi tkanje bilo završeno, iznosili bi ga na sunce da prekontroliraju izradu. Kroz njega nije smjela proći niti jedna sunčeva zraka. To je dokazivalo gustoću tkanja, odnosno kvalitet. Za njegovu izradu koristila se vuna domaće ovce, a za bojenje uglavnom biljni sastojci. Bosanski ćilim nit je identiteta, a njedreći i šireći priču o njemu, ja kao modni dizajner njedrim i vrijednosti moderne Bosne i Hercegovine. Ćilim simbolizira i toplinu doma, a moja kolekcija inspirirana upravo njime ima spektar divnih proizvoda koje je lahko primijeniti u svakodnevici. Dakle, osim estetske vrijednosti, ima i upotrebnu vrijednost, što je također važno”, pojašnjava Hajrulahović.

Ističe da je sretan što su proizvodi upravo iz ove kolekcije HAAD-a našli svoj put do srca javnosti te što je pronađen simbol koji povezuje sve narode koji žive u Bosni i Hercegovini. “Javljaju nam se ljudi sa svih strana planete, ponosni što imaju neki naš proizvod – a ovo što radimo upravo i jeste priča o identitetu i ponosu”, kaže Hajrulahović, ističući da posljednjih godina i njegove kolege pronalaze inspiraciju za svoj rad u tradiciji te da je sve više i manjih projekata koji se na nju oslanjaju. Kaže da je sve to dobro ako se pritom tradicija ne skrnavi komercijalizacijom i nakaradnom interpretacijom, te da je bitno da, njedreći tradiciju, ne provociramo neke nacionalističke pobude.

MUŠEBAK ZAŽIVIO NA NAKITU

Mladi arhitekt Tarik Musakadić spojio je svoje zanimanje s porodičnim zanatom pa je tako nastao nakit SAMUSA, čija je baza inspirirana kulturno-historijskim naslijeđem Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Pored motiva prepoznatljive arhitekture, kao što su Vijećnica, Stari most, sebilj i slično, koristi i motive iz tradicije, poput bosanskog ćilima i mušebaka.

“Vjerovatno je pravi razlog zašto biramo takve motive to što smo svjedoci da ih se oko nas sve manje nalazi u njihovoj izvornoj formi. Naša je želja da kroz svoj rad skrenemo pažnju na njihovu stvarnu vrijednost. Mušebak, naprimjer, pored jedinstvene estetike i ukrasa, predstavlja i čuvara intime. Mišljenja smo da bismo adekvatnijim očuvanjem tradicionalnih motiva u materijalnom smislu imali veće šanse da živimo istinske vrijednosti koje ti motivi nose sa sobom, a koje nam nažalost danas sve više nedostaju”, kaže Musakadić, naglašavajući da nakit koriste kao medij putem kojeg promovira naše tradicionalne vrijednosti.

Reakcijama koje su do sada dobili izuzetno su zadovoljni. Raduje ih činjenica da ljudi podjednako reagiraju na sve njihove proizvode, iako je prsten “Vijećnica” model koji se izdvaja.

“I dalje, s još većim intenzitetom, inspiraciju crpimo iz našeg bogatog kulturno-historijskog naslijeđa, a zima je idealan period godine za pripremu novih modela. Već sada planiramo da u maju prezentiramo tri nove kolekcije”, kaže Musakadić.

“Bosnian Kingdom Clothing” odjevni je brend koji se pojavio 2012. godine, a sama ideja, iza koje stoje Faris Nikšić i Vedad Kičević, nastala je tri godine ranije. Patriotizam, koji je, kako kažu, duboko inkorporiran u njihove živote, bio je motiv koji ih je nagnao da svoju viziju predoče u djelo. Stoga njihov brend podrazumijeva historijske elemente Kraljevine Bosne, kao i ostale motive iz historije naše države. Kao glavnu karakteristiku brenda, izdvajaju to što su njihovi proizvodi domaći, odnosno što je sve iz Bosne i Hercegovine – od sirovine do konačnog proizvoda.

Najčešći motivi koje koriste vezani su za vladare bosanskog kraljevstva, počev od Tvrtka I Kotromanića pa do Stjepana Tomaševića. Tu su i motivi stećaka, ispisi bosančicom, te ostali relevantni motivi iz historije Bosne i Hercegovine.

“Svi oni koji smatraju Bosnu i Hercegovinu svojom domovinom i nose je u srcu naši su kupci. Oni dolaze iz svih dijelova naše zemlje. Ali i reakcije turista su fenomenalne. Nakon kratkog pojašnjenja šta naš brend predstavlja, turisti ostaju zapanjeni nad količinom historije koja krasi Bosnu i Hercegovinu, ali i nad strašću i trudom koji ulažemo. Naša dijaspora generira ogroman finansijski prihod svojim boravkom u Bosni i Hercegovini. Ona zauzima posebno mjesto u njihovim srcima, a mi smo u prilici, kroz svoj rad, da tome i svjedočimo”, kažu iz “Bosnian Kingdom” brenda. Iako je brend još “mlad”, uspjeli su uspostaviti saradnju sa sportskim klubovima, uspješnim firmama, fakultetima i organizatorima različitih manifestacija. Njihovi proizvodi prilagođeni su svim uzrastima i ukusima te podrazumijevaju širok spektar dizajna. Svojim kupcima nude majice, trenerke, dukserice, kape, narukvice i druge proizvode s motivima koji su već postali prepoznatljivi.

PROČITAJTE I...

Da Zetra ne bude Manjača. Da Holiday Inn ne postane Vilina vlas. Da oca i majku ne tražim po Tomašicama. Da se Sarajevo ne zove Srebrenica. Da ne vučem za rukav Amora Mašovića.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI