Kulturno-edukativni centar najveći je i najznačajniji objekt izgrađen u posljednjih dvadeset pet godina na širem području Glamoča. Njega su 28. jula svečano otvorili Husein-efendija Kavazović, reisul-ulema Islamske zajednice u BiH, Šefik Džaferović, član Predsjedništva BiH, Ugur Ibrahim Altay, predsjednik Unije gradova i općina turskog svijeta, Salem-efendija Dedović, muftija mostarski, profesor Fahri Solak, generalni sekretar Unije gradova i općina turskog svijeta, Arif Kovačević, predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Glamoč, i Muhamed efendija Dragolovčanin, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Glamoč

Piše: Hamza RIDŽAL

FOTO: Agencija Anadolija

Od završetka agresije na Bosnu i Hercegovinu do danas u Glamoč se nije mnogo ulagalo. To je dodatno nagnalo stanovništvo na selidbu i potragu za sretnijim životom. Zbog nesvakidašnje velike migracije stanovništva, u ovom gradiću moguće je vidjeti zgrade u kojima je većina stanova prazna, a ukupan prizor neodoljivo podsjeća na apokaliptične filmske scene i priče o gradovima duhova. Ko je čitao roman Pedro Paramo velikog hispanoameričkog pisca Huana Rulfa, može pomisliti da je radnja ovog romana smještena baš u Glamoču, gradu koji gubi svoje stanovnike. Prije Drugog svjetskog rata ovdje je živjelo 25.000 ljudi, prije agresije na Bosnu i Hercegovinu približno 13.000, a danas ih je manje od 4.000. Prazni stanovi svjedoče o ovoj tužnoj statistici.

NIŠTA BEZ POMOĆI IZ TURSKE

Međutim, kada su reporteri našeg časopisa prije deset mjeseci boravili u Glamoču, zabilježili su da oni koji su ostali ipak nisu izgubili nadu u bolju budućnost. Naši reporteri zatekli su živahne radnike kako završavaju radove na objektu koji je izgledom odudarao od ostatka glamočke arhitekture. Riječ je o Kulturno-edukativnom centru u vlasništvu Medžlisa Islamske zajednice Glamoč, koji je, kako su nam rekli, trebao biti završen polovinom 2019. godine. I zaista, ovaj objekt otvoren je svečano u nedjelju 28. jula. Izgrađen je na pet etaža, ima više od 1.000 kvadratnih metara prostora, a čelni ljudi Islamske zajednice i Glamoča nadaju se da bi on mogao doprinijeti poboljšanju ekonomske situacije za Medžlis i glamočke Bošnjake.

“U ovaj ćemo objekt prebaciti sjedište Islamske zajednice, ‘Merhameta’ i ‘Preporoda’. Ovim Bošnjaci Glamoča dobijaju zgradu u kojoj će biti smještene sve važne institucije za naš fizički i duhovni opstanak u ovom kraju”, objašnjava Arif Kovačević, predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Glamoč. On ističe da je Unija gradova i općina turskog svijeta donirala 500.000 maraka, Federalno ministarstvo izbjeglih i raseljenih osoba dalo je za građevinske radove 60.000 KM, Komisija Fonda za povratak 40.000 KM, a Rijaset Islamske zajednice u BiH pomogao je u opremanju dijela prostora.

“Ovim Bošnjaci u Glamoču dobijaju svoju adresu. Imat ćemo i halal-restoran, ali i sobe za goste. To je ono što trenutno fali ovdje, a imamo zaista velike turističke potencijale. Smatramo da će to doprinijeti i održivom povratku u Glamoč, a već sada vidimo koliko je pozitivne vibre proizvela ova zgrada. Mislim da će ovo biti temelj opstanka Bošnjaka u Glamoču. Prvi se put naše važne institucije pozicioniraju na jednom mjestu, možda i u najljepšoj zgradi u cijelom Glamoču. Smatramo da je ovo naše sidro”, kaže Kovačević.

Planirano je razvijanje turističke djelatnosti, u čemu će im znatno pomoći smještajni kapaciteti poslovno-edukativnog centra. “Smješteni smo na 1.000 metara nadmorske visine, što je idealno za odmor, posebno za srčane bolesnike. Možda kupimo nekoliko kvadova kako bismo obogatili ionako dobru ponudu. Imamo dva jezera i odlične planinarske i biciklističke staze, farme konja i tako dalje. Sve su to potencijali koji se trenutno ne koriste, a to je ono što danas turisti baš traže”, ističe Kovačević. On dodaje da su Bošnjaci u Glamoču prošli trnovit put od uništene infrastrukture do ovog veleljepnog objekta. Podsjeća da je ugovor o finansiranju s Unijom gradova i općina turskog svijeta potpisan 2017. godine, a izgradnja centra trajala je godinu i devet mjeseci.

PROJEKT KOJI JAČA CIJELO DRUŠTVO

Kulturno-edukativni centar najveći je i najznačajniji objekt izgrađen u posljednjih dvadeset pet godina na širem području Glamoča. Očekuje se da će u narednom periodu biti pokretač razvoja u tom dijelu Bosne i Hercegovine. Objekt su 28. jula svečano otvorili Husein-efendija Kavazović, reisul-ulema Islamske zajednice u BiH, Šefik Džaferović, član Predsjedništva BiH, Ugur Ibrahim Altay, predsjednik Unije gradova i općina turskog svijeta, Salem-efendija Dedović, muftija mostarski, profesor Fahri Solak, generalni sekretar Unije gradova i općina turskog svijeta, Arif Kovačević, predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Glamoč, i Muhamed‑efendija Dragolovčanin, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Glamoč.

Ugur Ibrahim Altay, predsjednik Unije gradova i općina turskog svijeta, rekao je prilikom otvaranja da je sretan što može biti u Bosni i Hercegovini, koju jako cijeni i koja ima posebno mjesto u srcima svih prisutnih gostiju iz Turske.

Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, inače sponzor kulturne manifestacije “Glamočko ljeto 2019.”, naglasio je da je ovo poseban trenutak za Bošnjake Glamoča, ali i za cijelu općinu. “Želim zahvaliti svim institucijama, pojedincima za izgradnju centra. Prijatelji iz Turske, Unije gradova i općina turskog svijeta, potvrdili su čvrsto prijateljstvo Turske i Bosne i Hercegovine i naših naroda. Posebno smo osjetljivi na naše povratnike i stoga posebno hvala što ste pomogli našim povratnicima. Projekt jasno i upečatljivo pokazuje da, kada zajednički djelujemo, možemo puno. Ovakvi objekti ne predstavljaju samo građevinske poduhvate nego jačaju cjelokupno društvo. On je od opće koristi za sve građane Glamoča”, rekao je Džaferović na ceremoniji svečanog otvorenja.

Kulturno-edukativni centar Glamoč sadrži moderne kapacitete koji će zadovoljiti niz potreba tamošnjeg stanovništva. “Ovi projekti predstavljaju pravi put podršci malim sredinama i povratničkim sredinama. Ako se budemo držali zajedno i stvarali pozitivnu klimu, čeka nas dobra budućnost, jer ova zemlja ima sjajne potencijale. Nužno je veće ulaganje u povratničke zajednice. Povratak je najbolji način borbe za cjelovitu Bosnu i Hercegovinu. Stoga ćemo zagovarati što veći broj ovakvih projekata. Napredak neće donijeti boljitak ako je on samo u urbanim centrima, nego i u rubnim povratničkim zajednicama. Mjera standarda kako žive ljudi na krajevima zemlje treba biti pokazatelj svima”, kazao je Džaferović.

Ovom prilikom poručio je svima koji imaju dezintegrativne namjere na rušenju Bosne i Hercegovine da od toga odustanu, jer u tome nikada neće uspjeti. Bosna i Hercegovina je, rekao je Džaferović, zemlja koja nije tijesna i koja je za sve otvorena. A oni, naveo je, koji je pokušavaju uništiti nikada neće ostvariti svoje ciljeve.

NAJAVA SRETNIJIH VREMENA

Husein-efendija Kavazović, reisul-ulema Islamske zajednice u BiH, istaknuo je kako je ovo značajan vakufski objekt. “Bošnjaci i Turci susreli su se prije skoro 600 godina na bosanskom tlu. Prvi džemat koji je osnovan i od kada Islamska zajednica u BiH broji svoje vrijeme, vrijeme je Turhan Emin-begove džamije u Ustikolini. Od tada se priča jedna priča koja je zajednička. Zajedno su Bošnjaci i Turci gradili kulturu i civilizaciju koja je posebno prepoznatljiva na ovom evropskom tlu. Ta kultura i civilizacija nikada nije bila ona koja je druge uništavala, već ih je uključivala. To je njena posebnost. Svi bosanskohercegovački gradovi su po osmanskoj kulturi i tradiciji prepoznatljivi. Ono što bi bilo važno za nas kao muslimane jeste da vodimo računa o duhovnoj strani bića, kako nas je poslanik Muhammed i učio”, poručio je reisul-ulema Kavazović.

Kako naglašavaju stanovnici Glamoča i istaknuti predstavnici Bošnjaka ovog kraja, Kulturno‑edukativni centar unio je novu, pozitivnu energiju u njihove živote, te najavio sretnija vremena. “Ovo je najveći projekt nakon rata u Glamoču. On će služiti svim građanima Glamoča bez obzira na vjeru i naciju. Bit će to mjesto susreta i dogovora, dobre energije i prosperiteta. Objekt je izgrađen uz pomoć prijatelja iz Turske koji su i najveći donatori, a pomogle su i institucije države Bosne i Hercegovine i Rijaset Islamske zajednice u BiH. Glamoč se svrstava u red najnerazvijenijih općina i stoga je izgradnja ovog objekta od iznimne važnosti”, poručio je Kovačević.

Muhamed-efendija Dragolovčanin, glavni imam Medžlisa islamske zajednice Glamoč, također je govorio o značaju otvaranja Kulturno-edukativnog centra u Glamoču. “Pitaju nas odakle toliki elan i borba za Glamoč. Nama je Glamoč i glamočki toprak isto što i Sarajevo i sarajevski toprak, isto što i Mostar i mostarski toprak. Ovo nije samo komad zemlje. To je ideja koja će trajati do Sudnjeg dana. A, mi ćemo se, uz pomoć Allaha, dž. š., za nju boriti”, istaknuo je efendija Dragolovčanin.

U Kulturno-edukativnom centru bit će smještene i humanitarne organizacije. Predsjednik “Merhameta” Semir Zeljković smatra da je ovaj projekt neizrecivo važan za održivi povratak, ali i za aktivnosti “Merhameta”. “Rad općinske organizacije MDD ‘Merhamet’ Glamoč reaktiviran je 2016. godine, a teritorijalno pokriva područje općine Glamoč. Naše su aktivnosti, naravno, humanitarnog karaktera, u fokusu su nam najugroženije kategorije stanovništva. Cilj nam je da ‘Merhamet’ ima značajniju ulogu u društvenom životu, te smo i pokrenuli određene aktivnosti koje okupljaju sve slojeve društva”, kaže Zeljković.

Sead Kovačević, sekretar Medžlisa IZ Glamoč, tvrdi da ovaj projekt ne bi bio ostvariv bez pomoći Unije općina turskog svijeta, koja je osigurala glavnicu za realiziranje projekta. “Zahvalni smo tim ljudima što su prepoznali potrebu da ulože u jedan ovakav projekt. To su konkretne stvari koje zaista znače ljudima u Glamoču i koje nam ulijevaju nadu u sretniju budućnost. Stoga im se od srca zahvaljujem, kao i Vladi Federacije BiH. Mi smo mali medžlis i malo mjesto, ovo je za nas izuzetno važno”, poručuje Kovačević.