Različiti događaji i društvene prilike daju sliku o tome kako je naše društvo depresivno, ali “Mreža mladih” Islamske zajednice u BiH svojim aktivnostima ukazuju na suprotno. Njihovo djelovanje pokazuje da mladi u Bosni i Hercegovini, kada su jedinstveni, mogu postizati izuzetno dobre rezultate u svim sferama života

Piše: Amina ŠEĆEROVIĆ-KAŞLI

Često opravdano čujemo pitanje “gdje ide ova omladina”, a kritike se najviše odnose na opću nezainteresiranost ove populacije za društvene teme, na izostanak odgovornosti, na nedovoljan doprinos u zajednici i slično. Često se mogu čuti i kritike kako je današnja omladina lijena, da ne želi raditi, što je možda donekle tačno. Međutim, s druge strane, postoje pozitivni primjeri koji prikazuju jednu drugu, obećavajuću sliku. Jedan od takvih primjera jeste i “Mreža mladih”, koju je s područja Sarajevskog muftijstva pokrenula Islamska zajednica u BiH 2016. godine. Pokazavši se uspješnim, ovaj se projekt za kratko vrijeme proširio u sve druge gradove, odnosno u medžlise u Bosni i Hercegovini, kao i u dijaspori.

S obzirom na to koliko je omladina u Bosni i Hercegovini trenutno zainteresirana za društveni angažman, smatra se da je ovo jedan od najuspješnijih projekata Islamske zajednice, posebno jer je riječ o angažiranju populacije koja je za opstanak i razvoj domovine izuzetno bitna. Jedan od ciljeva “Mreže mladih”, kako se navodi na službenoj web-stranici Islamske zajednice, jeste da se kod mladih ljudi izgradi i očuva islamski identitet, ojača svijest o važnosti islamskog morala i islamskog načina života, kao i da se mladi pripreme “za cjeloživotno učenje i življenje vjere”, te aktivnije uključe “u zajednicu i životne tokove”.

Nakon kratkog vremena, “Mreža mladih” širom Bosne i Hercegovine formirala je više od pet stotina koordinatora i privukla nekoliko hiljada članova.

OD RAZNIH PROJEKATA DO SKLAPANJA BRAKA

Jedan od koordinatora jeste dvadesetjednogodišnji Sedad Dželilović. Po zanimanju tehnolog kuharstva, Dželilović je od 2017. godine i koordinator “Mreže mladih Hadžića”. Rast “Mreže mladih” vidi kao veliki uspjeh Islamske zajednice i samog Muftijstva, s obzirom na to da se aktivnosti organiziraju po cijeloj Bosni i Hercegovini, te da organizacija broji više od deset hiljada članova. “Nastojimo da projekti koje realiziramo, kao što su kampovi, seminari, humanitarne akcije, akcije čišćenja i slično, budu što interesantniji za omladinu. Ono što najviše privlači mlade jesu druženja koja organiziramo svake dvije sedmice. Tu se upoznajemo, dijelimo savjete jedni drugima i, naravno, osmišljavamo nove projekte”, kaže Dželilović. S obzirom na to da danas postoji mnoštvo stvari kojima se omladina bavi i koje ih privlače, Dželilović ističe da se trude privući ih prvenstveno transparentnim radom koji članovi svakodnevno mogu pratiti i na društvenim mrežama. Nastoje uvijek biti zanimljivi i drugačiji i rade uvijek ono čime će Gospodar biti zadovoljan.

“Sam naziv ‘Mreža mladih’ asocira nas na paukovu mrežu koja je spletena i povezana s krajem na kraj. Tako smo i mi povezani s Bihaćem, Mostarom, Sarajevom, Tuzlom i drugim gradovima i općinama. Općenito, nas najviše raduje kad vidimo da se osnovala nova ‘Mreža’ u nekom džematu”, pojašnjava Dželilović. Od zanimljivih situacija u djelovanju “Mreže mladih” Dželilović izdvaja i to što je svoju suprugu Esmu upoznao upravo kroz ova druženja, čime je “Mreža mladih” dodatno ostavila veliki i nezaboravan trag u njegovom životu. “Iskustva su prelijepa, upoznao sam mnogo prijatelja i prijateljica iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine. Vjera u Allaha, dž. š., i druženja na halal-način ne mogu ostaviti negativnu slike nigdje, pa tako ni u ‘Mreži’”, kaže Dželilović.

Dvadesetčetverogodišnja magistrica razredne nastave Selma Lemeš od samog početka rada “Mreže mladih” koordinator je s područja Gračanice. Kaže da broj članova “Mreže” varira, s jedne su strane oni koji su zbog privatnih obaveza, kao što su posao, studije i slično, manje aktivni, ali se, s druge strane, u isto vrijeme javljaju novi članovi koji zamjenjuju stare, tako da uvijek imaju grupu onih koji istinski žele raditi i družiti se. U početku su, kaže Lemeš, više realizirali radionice i pokušavali da ono što na njima rade prenesu i u praksu, pa su organizirali različite humanitarne akcije, akcije čišćenja i slično. Ipak, ističe da su najaktivniji tokom ramazana, kada se uvijek povećava broj aktivne omladine. Tada organiziraju iftari i druženja, kao i pomoć onima kojima je potrebna u tom svetom mjesecu. “Mislim da se cijeli koncept ‘Mreže mladih’ temelji na tome da se druženje omladine izvede iz krugova kafića i diskoteka, te da se ponudi i neko drugo mjesto na kojem ćemo, uz Allahovu pomoć, svi imati koristi. To ne moraju biti i nisu uvijek i nužno džamije, već i neki drugi objekti bez alkohola, u kojima vlada prijatna atmosfera u kojoj mladi zaista mogu razgovarati, dijeliti mišljenja i iskustva, pomagati jedni drugima. Kroz dosadašnji rad ‘Mreže mladih’ pokazalo se da su potrebni samo dobra volja i dobra ideja, a ‘vjetar u leđa’ uvijek ćemo imati. Slobodno mogu reći da ustvari mlade privlačimo time što ih stavljamo u fokus i dajemo im slobodu da rade nešto što ih zanima”, naglašava Lemeš.

MIJENJAMO POGLED DANAŠNJE OMLADINE

Ističe da je najviše raduje povezanost ili, kako to oni u “Mreži” nazivaju, umrežavanje s ostalim mrežama, čime u budućnosti, kada im zatreba neka pomoć u bilo kojem gradu, uvijek znaju da imaju poznanika koji je spreman pomoći. “Znanje se množi dijeljenjem, pa tako i ova naša poznanstva i druženja koristimo da podijelimo znanja i iskustva, te time pokrenemo nešto treće, od čega će svi imati koristi. Ono što ću pamtiti s druženja jeste da sam kroz ‘Mrežu mladih’ bila svjedok i sklapanju brakova mladih iz različitih mreža – na jednom takvom vjenčanju bila sam i kuma – tako da druženja mogu dovesti i do ove vrste umrežavanja, što me čini izuzetno sretnom”, kaže Lemeš.

Postoje i oni koji se nisu “pronašli” u “Mreži mladih”, što Lemeš smatra sasvim normalnim, jer oni u “Mreži” nastoje promijeniti pogled današnje omladine, žele da mali dobiju nove uzore koji nisu neki pjevači i slično, a takvo djelovanje na nailazi uvijek na plodno tlo. Oni, kažu, rade na način kojim je Allah zadovoljan – kao što nema prisile u vjeri, tako prisile nema ni u “Mreži mladih”. “Naša vrata otvorena su za sve one koji osjećaju da mogu da iskoriste ovu platformu, ali i za one koji se tek pronalaze u ovom svijetu a potrebni su im savjeti i upute. ‘Mrežu mladih’ sam i sama vidjela kao priliku da proširim svoje vidike i poznanstva, da naučim nešto novo o vjeri, ali i o drugim temama, i drago mi je što sam dio ovog tima”, veli Lemeš.

Još jedan od mladih koordinatora jeste i dvadesetdvogodišnji Džemil Ahbabović, angažiran u džematu Kreševo, koji pripada Medžlisu Kiseljak. Ahbabović je završio komunikologiju na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, a koordinator je od 2017. godine, odnosno od samog početka rada “Mreže mladih”. U prva tri mjeseca djelovanja okupili su šezdesetak aktivista u Kiseljaku i Kreševu, a u prvoj godini realizirali dosta humanitarnih, društvenih i ekoloških akcija, čime su nastojali pokazati da su, između ostalog, tu i za narod i za okoliš. Uz veliki rad i trud, danas broje više od 170 članova.

“Omladinu najviše zanimaju kulturne i sportske manifestacije, pa smo u više navrata organizirali sportske turnire. Kada je riječ o kulturnim manifestacijama, ‘Mreža mladih’ ima i izuzetno dobru saradnju s Institutom ‘Yunus Emre’. U saradnji s njima prikazujemo i filmove, kao što je i film o pobjedi u Çanakkaleu, koja nas sve podsjeća na ovaj historijski događaj veoma važan i za Bosnu i Bošnjake. Također smo, kao ‘Mreža mladih Kiseljak’, imali i međureligijske manifestacije organizirane u saradnji s organizacijom FRAMA ”, kaže Ahbabović, dodajući da je omladina širom Bosne i Hercegovine upoznata s aktivnostima “Mreže mladih”, te je sve češća pojava da se raspituju o tome kako da im se priključe.

MLADI MOGU MNOGO TOGA ZAJEDNO

Osim što se mladi javljaju koordinatorima jer su čuli za postojanje “Mreže mladih”, koordinatori obilaze škole u kojim prezentiraju svoju organizaciju i pozivaju sve zainteresirane na njihova druženja, na koja često dolaze i javne ličnosti. Osim toga, imaju jesenje i proljetne radionice na kojima su teme poruke iz Kur’ana ili hadisa, a neke radionice vezane su za porodicu, društvo i zajednicu.

“Teško je iz mora aktivnosti izdvojiti neki poseban događaj, svi događaji i manifestacije nose posebnu vrijednost za mene jer uvijek upoznam neku novu osobu, stječem prijateljstva i nešto naučim. Veliko je bogatstvo imati prijatelje i poznanike u gotovo svakom gradu naše domovine ili regije u kojima žive Bošnjaci. S razlogom nosimo naziv ‘mreža’, jer mi zaista činimo jednu veliku mrežu mladih raznih profesija. Nije rijedak slučaj da se na manifestacijama dogovaraju razni projekti, iznose ideje, u svakom slučaju, čini se nešto dobro. Jedinstveni smo, to je naša snaga. Veliki je uspjeh što smo okupljeni oko jedne organizacije koja pruža širok spektar korisnih aktivnosti za omladinu”, ističe Ahbabović. Smatra da različiti događaji i društvene prilike daju sliku kako je naše društvo depresivno, ali da oni svojim aktivnostima ukazuju na suprotno, te da njihove akcije pokazuju da mladi u Bosni i Hercegovini, kada su jedinstveni, mogu postizati izuzetno dobre rezultate u svim sferama života.

“Za ramazan organiziramo iftar u Knežini, gdje su Bošnjaci marginalizirani. Time pokazujemo našu volju i brigu za naš narod i brigu za ugrožene”, objašnjava Ahbabović, dodajući da posebnu pažnju predaju posjetama starijim osobama koje su dale veliki doprinos očuvanju tradicije i kulture, te da je njihov emanet da nastavi putem starijih, da čuvaju vjeru, tradiciju i kulturu. Za kraj kaže da je ponosan što je aktivista “Mreže mladih” i naglašava da današnji članovi “Mreže” postavljaju temelj za buduće članove.