Ova bi se opasnost uvelike smanjila prekidom trgovine divljim životinjama. Kineska vlada bi to bi trebala učiniti za dobrobit ostatka svijeta. To bi učinili prije svega u korist samih Kineza, jer kao i kod Covid-19, logična stvar je da su one prve žrtve sljedećeg virusa koji proizlazi iz te trgovine.
 koje se prenose sa životina na ljude. I one ne nastaju od životinja koje nimalo ne sliče nama, poput riba ili škampi, iako sa njima imamo puno kontakta , već prije svega, od ostalih sisavaca, naših najbližih rođaka.</p>
<p>Razlog je jasan: mikrob se razvija kako bi se prilagodio unutarnjem hemijskom okruženju svog nositelja. To olakšava skok do drugog novog nositelja ako je vaše unutarnje hemijsko okruženje slično kao u originalnom nositelju. Nismo riba ili škamp, već sisavci, tako da su naše zoonoze uglavnom darovi drugih sisavaca.</p>
<p>Skok SARS-a na ljude dogodio se na kineskim tržištima divljih životinja. U cijeloj zemlji postoji mnoštvo takvih tržišta na kojima se zarobljene životinje, žive ili mrtve, prodaju kao hrana ili u druge svrhe. Porijeklo SARS-a bilo je u malim mesožderima koji su se zarazili virusom slijepih miševa. Iako običan čovjek rijetko ima kontakt sa cibetkama, to je životinja koju lovci često, poput drugih divljih sisara, donose na tržnice</p>
<p>Ako bi neka perverzna osoba htjela zaraziti ljude zoonozom, najefikasnija metoda bila bi staviti što više vrsta u kontakt sa što većim brojem ljudi. I koje bi bilo najbolje rješenje? Kinesko tržište divljih životinja. Lovci koji opskrbljuju tržište ne love samo jednu vrstu, nego mnoge. Oni nakon što je ulove, ne pojedu životinju i zaraze se sami, već je odnose na tržnicu punu kupaca.</p>
<p>Naravno, u drugim zemljama postoje tržišta divljih životinja. Ali kineska tržišta posebno su pogodna za nastanak epidemija, jer je Kina najmnogoljudnija zemlja na svijetu a ti su ljudi sve bolje i brže povezani jedni s drugima vozovima, avionima i automobilima.</p>
<p>Ovi podaci o životinjskom porijeklu novih bolesti kod ljudi poznati su javno zdravstvenim radnicima dugi niz godina a isto su tako poztnate i mogućnosti prenosa koje pružaju kineska tržišta divljih životinja. Kad se SARS pojavio na tim tržištima 2004. godine, Kina ih je trebala trajno zatvoriti. Ali nije.</p>
<p>Covid-19 je prvi put viđen u decembru 2019. u Wuhanu, i odmah se posumnjalo odakle mu je porijeklo, Iako još uvijek nemamo definitivne dokaze da je to bio slučaj, sve ukazuje da su izvor bile divlje životinje i njihova prodaja. Covid-19 uzrokovan je koronavirusom usko povezan s dvije prethodne zoonotske epidemije, SARS-om i MERS-om. Čini se da svi ti virusi potječu od šišmiša i sposobni su prelaziti na ljude preko drugih životinja, kao što je to bio slučaj s SARS-om, koji se prenosio sa cibetki koje su se prodavale na tržnicama.</p>
<p>Nakon pojave Covid-19, prva reakcija kineske vlade bila je da ga umanji. Ali brzo su prešli na mnogo energičniji stav, pokretanjem niza do tada neviđenih mjera za ograničenje prenosa, od kojih su očekivali radikalnu korist. Osim toga, Kina je nastojala spriječiti pojavu drugih zoonoza tako što će konačno zatvoriti tržišta divljih životinja i zauvijek eliminirati trgovinu hranom od njihovog mesa.</p>
<p>To je pozitivna strana. Ali postoji i negativna strana. Kineska vlada nije zabranila drugi važan način kontakta s ljudima i divljim životinjama: trgovinu životinjama koje se upotrebljava u tradicionalnoj kineskoj medicini. Ovo je tržište također ogromno, utiče na brojne životinjske vrste i opslužuje veliki broj kupaca.</p>
<p>Na primjer, pangolin, mali sisavac koji se hrani mravama, široko se koristi u tradicionalnoj kineskoj medicini jer se vjeruje da njegovo meso dobro u borbio protiv vrućice, kožnih infekcija i veneričnih bolesti. Kao i da liječi od raka.</p>
<p>Mikroba koji živi u tom sisavcu i čeka priliku zaraziti ljude nije briga da li osoba kupuje životinju na tržištu hrane ili zbog njene vrijednosti u tradicionalnoj medicini.</p>
<p>Kako je moguće da svemoćna kineska vlada, sposobna za nekoliko dana zatvoriti milione ljudi, ne nastoji prekinuti, odmah i zauvijek, trgovinu divljim životinjama? Između ostalog i zato što ovi proizvodi za neke kineske zajednice nisu puka delicija.</p>
<p>Prikladna analogija vjerojatno je razmisliti o tome što bi se dogodilo kad bi naučnici u Evropi otkrili da prodaja sira ili crnog vina uzrokuje epidemije. Kako bi Francuzi reagirali kada bi ih svijet zamolio da to zabrane? Za neke kineske stanovnike, divlje životinje su važniji dio njihove kulture od sira i crnog vina za Francuze.</p>
<p>Sve dok to ne učine, možemo biti sigurni da SARS i Covid-19 neće biti posljednje takve globalne epidemije. Sve dok se divlje životinje i dalje koriste za hranu i u druge svrhe, bit će više bolesti, ne samo u Kini, nego i u drugim zemljama. Sa SARS-om smo se relativno dobro prošli: usmrtio je manje od hiljadu ljudi, u usporedbi sa stotinama hiljada ljudi koje ubija sezonska gripa svake godine.</p>
<p>Kod Covid-19 rezultati neće biti tako dobri. Bez obzira na to hoće li ubiti više od gripe u normalnoj godini, imat će ogroman utjecaj na živote i ekonomiju milijardi ljudi. I sljedeći virus može biti puno gori. Povećava se povezanost svijeta. Ne postoji čvrsti biološki razlog zašto buduća epidemija neće ubiti stotine miliona ljudi i potopiti planet u desetljeća neviđene depresije.</p>
<p>Ova bi se opasnost uvelike smanjila prekidom trgovine divljim životinjama. Kineska vlada bi to bi trebala učiniti za dobrobit ostatka svijeta. To bi učinili prije svega u korist samih Kineza, jer kao i kod Covid-19, logična stvar je da su one prve žrtve sljedećeg virusa koji proizlazi iz te trgovine.</p>
<p><strong><em>(Autori članka su Jared Diamond i Nathan Wolfe. Diamond je pisac nekoliko knjiga a Wolfe je virolog i osnivač Metabiota)</em></strong></p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
Prethodni članak
POMOĆ PRIJATELJA: Turska poslala humanitarnu pošiljku Španiji
PROČITAJTE I...
NALAZITE SE U ARHIVI: Posjetite nas na novom portalu sedmičnika STAV
Posjetite nas na redizajniranom portalu sedmičnog lista "STAV"(www.stav.ba). Trenutno se nalazite na stranici arhiva (arhiv.stav.ba.).
Za šta smo se borili
Da Zetra ne bude Manjača. Da Holiday Inn ne postane Vilina vlas. Da oca i majku ne tražim po Tomašicama. Da se Sarajevo ne zove Srebrenica. Da ne vučem za rukav Amora Mašovića.