Svjesni smo da Stolac ne može sve sam učiniti, ali moramo krenuti od svoje avlije, moramo učiniti sve što je u našim mogućnostima kako bi nas drugi podržali i pomogli. Stolac mora imati svoje mjesto u našoj državi zbog strateški važnog položaja i prostora na kome se nalazi. Stolac je najveći centar Bošnjaka kako prema istočnoj, tako i prema južnoj Hercegovini
 Šabanovićem, koji je rođen 1981. godine u selu Pridvorci, općina Gornji Vakuf.</p>
<p>Osnovnu školu završio je u Voljevcu, općina Gornji Vakuf, 1997. godine. Karađoz-begovu medresu u Mostaru upisuje 1997. godine, a uspješno završava 2001. godine. Odlazi na studije u Medinu 2004. godine, gdje upisuje Koledž za arapski jezik na Islamskom univerzitetu. 2006. godine upisuje Fakultet da’we (islamskog misionarstva) i usulud-dina (temelja islamskog vjerovanja) na Islamskom univerzitetu u Al-Medini Al-Munevveri. Uspješno diplomira u februaru 2011. godine i stječe zvanje profesora islamske teologije.</p>
<p>Nakon završenog pripravničkog staža u Drugoj osnovnoj školi u Konjicu 2013. godine, uspješno je položio stručni ispit iz predmeta <em>Islamska vjeronauka</em>. Radio je kao imam, hatib i mualim u džematu Šunji, Medžlis Islamske zajednice Konjic, dvije godine i osam mjeseci, u periodu od 12. decembra 2011. godine do 31. augusta 2014. godine. Govori i piše arapski jezik.</p>
<p>Početkom septembra 2014. godine imenovan je za glavnog imama i imama Sultan Selimove (Careve) džamije u Medžlisu Islamske zajednice Stolac. Oženjen je i otac četvero djece.</p>
<p>S glavnim imamom Medžlisa IZ Stolac razgovaramo o procesu povratka Bošnjaka, obnovi džamija i izazovima opstanka Bošnjaka u Stocu.</p>
<p><strong>STAV: S kakvom je infrastrukturom i resursima Medžlis Islamske zajednice Stolac dočekao rat, odnosno šta su Bošnjaci Stoca izgubili tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu?</strong></p>
<p><strong>ŠABANOVIĆ:</strong> Prije rata na području Medžlisa Islamske zajednice Stolac bilo je 13 vjerskih objekata, 10 džamija i 3 mesdžida. Skoro su svi vjerski objekti porušeni i uništeni. Nije to bilo klasično rušenje na način da su zapaljeni ili minirani. Neke su džamije bukvalno izbrisane s lica zemlje, kao što je Careva džamija u centru Stoca, svaki njen kamen odvezen je na deponiju kako bi se izbrisao svaki trag postojanja bogomolje na toj lokaciji. Počiniocima zla nije ni to bilo dovoljno, pa su pokušali da naprave crkvu na temeljima Careve džamije, koja je sagrađena 1519. godine. Pored džamija, u Stocu su srušeni i mnogi drugi vakufski objekti na cijelom prostoru Medžlisa Islamske zajednice Stolac, kao što je Musafirhana u centru Stoca.</p>
<p><strong>STAV: Stolac slovi za općinu s najvećim procentom povratka Bošnjaka na svoja ognjišta. Taj proces pratila je i obnova džamija i drugih kulturnih objekata. Naravno, otpor hrvatskih vlasti bio je žestok. Da li su Bošnjaci iz ove borbe izašli jači, kao pobjednici?</strong></p>
<p><strong>ŠABANOVIĆ:</strong> Prvih pet porodica vratilo se u Stolac 23. juna 1997. godine. To su bili hrabri Bošnjaci, to su heroji Stoca. Njihova odlučnost da dođu u Stolac u to vrijeme i izdrže u takvim uvjetima, njihova hrabrost da podnesu sve torture s kojima su se suočavali ohrabrili su i druge da se vrate i započnu život iznova u svom rodnom Stocu. Uz obnovu vlastitih kuća, Stočani su obnavljali i Božije kuće, kuće duhovnosti, mira i sigurnosti. Obnova stolačkih džamija u velikoj je mjeri pokrenula ljude da se vrate u svoja mjesta i doprinijela uspješnom povratku Bošnjaka u Stolac. Bila je to velika borba, strateški značajan i važan poduhvat, historijski projekt, na što Stočani trebaju biti ponosni. Dani povratka Bošnjaka u Stolac dani su uspjeha, ponosa i pobjede.</p>
<p><strong>STAV: Kakva je sudbina Bošnjaka Stoca i drugih dijelova FBiH gdje su Hrvati većina s obzirom na sistemski aparthejd koji se provodi već 25 godina?</strong></p>
<p><strong>ŠABANOVIĆ</strong>: Nije sve crno kako se predstavlja javnosti. Ima mnogo pozitivnih priča u Stocu. Sigurnost nikome nije ugrožena. Bošnjaci imaju punu slobodu djelovanja kroz razne aktivnosti. Stolac je jedna lijepa čaršija koja ima dušu, zrači toplinom i harmonijom. Jedno mirno gnijezdo za porodicu, odgoj djece i odrastanje mladih. Građanima Stoca potrebno je osigurati dostojanstvenu egzistenciju, pokrenuti ekonomski razvoj, poboljšati turističku ponudu potencijala koje Stolac ima, sve to kako bi ohrabrili i motivirali mlade ljude da zasnivaju porodice i da nemaju opravdan razlog za odlazak iz Stoca. Stolac ima veliku šansu da bude oaza mira i sretnog života kako za same Stočane, tako i za goste koji dolaze iz drugih krajeva, naravno, ukoliko se poduzmu neke mjere na vrijeme.</p>
<p><strong>STAV: Jasno je da će do promjene u ponašanju predstavnika Hrvata jako teško doći, ali s druge strane, postavlja se pitanje koliko mi doprinosimo svojim (ne)činjenjem i podjelama otežavanju položaja povratnika. Kako sistemski organizirati i realizirati prisustvo Bošnjaka iz svih dijelova Bosne i Hercegovine na našem jugu u cilju održivog povratka? Kolika je odgovornost Bošnjaka, pojedinaca i institucija u izostanku podrške Bošnjacima Stoca?</strong></p>
<p><strong>ŠABANOVIĆ:</strong> Stanje jednog naroda kolektivna je odgovornost, odnosno, svaki je pojedinac odgovoran za svoj dio posla, veličina odgovornosti zavisi od veličine funkcije i položaja u zajednici. Svjesni smo da Stolac ne može sve sam učiniti, ali moramo krenuti od svoje avlije, moramo učiniti sve što je u našim mogućnostima kako bi nas drugi podržali i pomogli. Stolac mora imati svoje mjesto u našoj državi zbog strateški važnog položaja i prostora na kome se nalazi. Stolac bdije nad dvije granice naše države. Stolac je najveći centar Bošnjaka kako prema istočnoj, tako i prema južnoj Hercegovini. Stoga, Stolac zaslužuje veću pažnju svih nadležnih institucija u našoj državi.</p>
<p> </p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
Prethodni članak
Mi smo drvosječe, potaman nam sveSljedeći članak
TUĐE HOĆEMO, SVOJE NE DAMO
PROČITAJTE I...
NALAZITE SE U ARHIVI: Posjetite nas na novom portalu sedmičnika STAV
Posjetite nas na redizajniranom portalu sedmičnog lista "STAV"(www.stav.ba). Trenutno se nalazite na stranici arhiva (arhiv.stav.ba.).
Za šta smo se borili
Da Zetra ne bude Manjača. Da Holiday Inn ne postane Vilina vlas. Da oca i majku ne tražim po Tomašicama. Da se Sarajevo ne zove Srebrenica. Da ne vučem za rukav Amora Mašovića.