“Često me pitaju kakva je razlika između bilijara i snukera. Da oproste moje kolege koje igraju bilijar, ja odgovorim da je bilijar fakultet, a da je snuker doktorat. A danas fakultet mogu skoro svi završiti, a doktorat nije za svakog”

Piše: Hamza RIDŽAL

FOTO: Velija Hasanbegović

Zahvaljujući Eurosportu, koji prati velike turnire u snukeru, ova igra postaje sve aktualnija i u Bosni i Hercegovini. Snuker je igra iz reda bilijarskih igara u kojoj je cilj skupiti što više poena kako bi se osiguralo osvajanje jednog frejma ili jedne partije. Na stolu, čije su dimenzije znatno veće od bilijarskih, nalazi se petnaest crvenih i šest drugih kugli različitih boja. Crvene kugle nose po jedan poen, a obojene od dva, koliko vrijedi žuta, do sedam, koliko vrijedi crna. Kugle se ubacuju tako da se prvo ubacuje crvena, pa onda neka od obojenih.

Obojene kugle vraćaju se na sto sve dok sve crvene ne budu ubačene, nakon čega se po utvrđenom redoslijedu ubacuju i obojene kugle. Niz poena kojeg napravi igrač tokom jedne posjete stolu naziva se brejk, a najbolji svjetski igrači u stanju su na velikim turnirima napraviti i nekoliko brejkova većih od 100 poena. Jedan od najboljih aktivnih igrača Roonie O’Sullivan, kojeg smatraju najvećim prirodnim talentom koji je ikad igrao snuker, na zvaničnim turnirima u svojoj profesionalnoj karijeri napravio je 894 brejka veća od 100 poena, što je ujedno i najveći broj trocifrenih brejkova koje je napravio jedan igrač u historiji sporta. Među njima je i 13 maksimalnih brejkova, što znači da je Ronnie čak 13 puta uz crvenu kuglu kombinirao isključivo crnu, nakon čega je ubacio i preostale obojene kugle počistivši sto.

Koliko je to teško, svjedoči i podatak da najveći brejk na zvaničnom turniru četverostrukog državnog prvaka Bosne i Hercegovine Kenana Terzića iznosi 79 poena. U razgovoru za Stav Terzić ističe da je pravljenje trocifrenog brejka zaista posao čiju je težinu teško pojmiti gledajući snuker na TV ekranu, ali da je on svjestan zbog čega nije na velikom turniru napravio nijedan trocifreni brejk. “Ronnie je mađioničar. To je vanserijski igrač, on nije mjerodavan nizašto! Međutim, znam zbog čega ne pravim brejkove veće od 100 poena na velikim turnirima. Kad treniram u klubu ‘Mercur’, odmah do stola jesu vrata na koja stalno neko ulazi i izlazi, pa se ne možete maksimalno fokusirati. Kad dođem na Evropsko prvenstvo i vidim u kakvim uvjetima igraju igrači, kakve su to čohe i kakvi su stolovi, bude mi jasnije zbog čega ne pravim ogromne brejkove. Ipak, redovno pravim brejkove veće od 50 poena, takozvane half‑centuryje, što u jednom meču može značiti veliku prednost u odnosu na saigrača”, ističe Kenan, koji je istovremeno i sekretar Bilijarskog saveza Bosne i Hercegovine.

OSNIVANJE BILIJARSKOG I SNUKER SAVEZA BiH

Bilijarski savez Bosne i Hercegovine osnovan je 2008. godine, na inicijativu klubova iz Sarajeva i Međugorja. Od sezone 2012/13. godine Bilijarski savez organizira i takmičenje u snukeru, na kojem se bosanskohercegovački snukeraši bore za odlazak na Evropsko prvenstvo. Trenutno se u okviru Saveza odigravaju četiri snukerske divizije, dvije u Tuzli i dvije u Sarajevu. U svakoj diviziji igra po 16 igrača, a najbolja četverica iz svake divizije idu u završnicu državnog prvenstva. Onda se igraju dva turnira, te ostaje ukupno osam igrača koji se kroz knock out sistem bore za poziciju državnog prvaka Bosne i Hercegovine. Završni mečevi igraju se u pet dobivenih frejmova (partija), a tri prvoplasirana igrača osiguravaju učešće na Evropskom prvenstvu. Sva četiri dosadašnja državna prvenstva osvojio je Kenan Terzić iz Travnika, a do sada je nastupio na tri Evropska prvenstva braneći boje Bosne i Hercegovine. Kao i drugi bosanskohercegovački snukeraši, Terzić se ranije bavio bilijarom jer u našoj zemlji snuker nije bio popularan niti je bilo profesionalnih stolova i opreme za ovaj sport. Rodio se 1980. godine i još je kao dječak, s trinaestak godina, vrebao svoju priliku da se domogne štapa u travničkim bilijarskim klubovima. “Kad su me pustili i kad sam uzeo štap u ruke, onda me četiri godine niko nije pobijedio”, kroz osmijeh kazuje Terzić, prisjećajući se nekih lokalnih turnira koje je osvojio kao momčić.

Kad je upisao studij prava na Univerzitetu u Sarajevu, Terzić se ozbiljnije počeo baviti bilijarom i već od osnivanja Bilijar saveza BiH učestvovao je na turnirima. “Od početka sam tu generalni sekretar, kao pravnik koji je sve svoje znanje velikodušno ustupio kako bismo od Saveza napravili ozbiljnu organizaciju. Zanimljivo je da je Savez u početku bio registriran kao nevladina organizacija na nivou Federacije BiH, ali smo odmah dobili potvrde od Ministarstva civilnih poslova i drugu potrebnu dokumentaciju, te postali punopravni član Evropskog bilijarskog saveza (EPBF) i krovna bilijarska organizacija za Bosnu i Hercegovinu. Za samo nekoliko godina rada Savez je dobio i višestrukog evropskog prvaka Sanjina Pehlivanovića, koji se kao devetogodišnjak družio s nama i igrao bilijar. Sad mali hara Evropom. Skida glave”, kaže Terzić.

S FAKULTETA NA DOKTORAT

Terzić se do 2012. godine bavio isključivo bilijarom. Čak je i učestvovao na nekim međunarodnim turnirima. “Godine 2012. uvidio sam da nemam adrenalina niti neke velike želje za bilijarom, i baš se tad pojavio snuker. Kad sam vidio tu igru, onda sam shvatio da je upravo to ono što sam čekao. Često me pitaju kakva je razlika između bilijara i snukera. Da oproste moje kolege koje igraju bilijar, ja odgovorim da je bilijar fakultet, a da je snuker doktorat. A danas fakultet mogu skoro svi završiti, a doktorat nije za svakog. Kad gledate sa strane, možete pomisliti da tu i nema neke razlike, jer imate kugle, rupe, martinele i štapove. Međutim, u snukeru su manje i kugle i rupe. Jedino je sto veći – što opet otežava igru”, pojašnjava Kenan.

Veli da je u početku, prve dvije godine od kako je ustanovljena snukerska liga, uporedo igrao i nacionalno prvenstvo u bilijaru i u snukeru, ali je shvatio da je to nemoguće. “U Svjetskoj snuker organizaciji pravili su neke analize i rekli su da je u bilijaru 80% tehnike, a 20% glava, dok je u snukeru taj omjer 50-50. Toliko je mentalna snaga bitnija u snukeru”, kaže Terzić.

Prije dvije godine je jedan od najboljih svjetskih snukeraša Judd Trump na svom Twitteru napisao da je bio na treningu kod O’Sullivana i vidio da taj čovjek pravi sedam uzastopnih maksimalnih brejkova. Terzić objašnjava da se na tom primjeru jasno vidi kolika je razlika između treninga i profesionalnog meča jer je O’Sullivan u kompletnoj karijeri napravio 13 maksimalnih brejkova. “Drugačije je kad treniram ili igram protiv nekog za koga znam da me ne može ozbiljno ugroziti, i kad igram meč protiv igrača koji može napraviti veliki brejk. Zbog toga je mentalna snaga, uz hiruršku preciznost, izrazito važna za ozbiljno bavljenje snukerom”, ističe Terzić.

On kaže da su prošle godine imali nekih nesuglasica unutar Saveza, ali da su ove godine to riješili. “Zijad Redžić, koji je bio direktor Snuker lige pod pokroviteljstvom Saveza, odstupio je s mjesta direktora Snuker lige i formirao Snuker organizaciju. Riječ je o čovjeku koji se zaista razumije u taj posao i niko ne radi na promociji snukera u Bosni i Hercegovini kao on. Onda smo posljednju godinu pokušali doći do kompromisa, i u tome smo uspjeli. Opet smo jedno. Dogovorili smo da igramo državno prvenstvo na kojem ćemo se boriti za državnog prvaka i odlazak na Evropsko prvenstvo. Također smo dogovorili da odmah poslije toga krenemo s Carlsberg snuker ligom pod pokroviteljstvom Snuker organizacije pod nazivom ‘Best of best’, kojoj se od ove godine pridružuje i klub ‘Mercur’. I baš smo prošle sedmice od Svjetske snuker organizacije, od Jasona Fergusona, koji je prvo ime u svijetu snukera, dobili pismo s priznanjem nas kao zasebnog snukerskog saveza, sa svojim statutom. U tom pismu kažu da su prepoznali naš rad te nas pozivaju da od počasnog člana postanemo punopravni član”, kaže Terzić.

Srećom, nesuglasice su riješene i napravljen je dogovor koji bi trebao osigurati dugoročnu stabilnost ovog saveza, a što najviše ide u prilog igračima. Bitno je ovdje i spomenuti perspektivnog igrača Marija-Želju Miloševića, s kojim već duže vrijeme radi njegov trener i menadžer Zijad Redžić. “Riječi je o sjajnom igraču koji pravi velike brejkove. Do sada se nas dvojica nismo susretali u mečevima. Ove godine bismo se trebali susresti, ako neko od nas dvojice ne ispadne ranije na turniru. Tako da bi i to mogao biti velik događaj za naš snuker”, kaže Terzić. Bez obzira na rezultat koji Mario-Željo bude ostvario na ovogodišnjem državnom prvenstvu, vrlo je vjerovatno da će ovaj igrač predstavljati Bosnu i Hercegovinu na predstojećem Evropskom prvenstvu u juniorskoj kategoriji.

PRIPREMANJE TERENA NEKIM NOVIM KLINCIMA

Terzić je svjestan da svojim zalaganjem i radom, uz zalaganje nekolicine drugih zaljubljenika u ovaj sport, udara temelje budućim generacijama snukeraša. “Realno gledajući, neko iz Bosne može ostvariti neki zapaženiji rezultat na međunarodnoj sceni tek za nekoliko godina. Ako bih ja sad uzeo da radim s nekim mladim čovjekom koji ima talent, on bi to mogao postići. Ovo što mi radimo platforma je za nove igrače koji će moći napraviti velike rezultate. U Pragu sam od evropskog prvaka u snukeru sa šest crvenih izgubio rezultatom 4-3, što je opet sjajno. Nevjerovatan je rezultat koji smo do sada ostvarili, posebno u bilijaru. Mi smo u Bosnu dovodili najveće svjetske igrače u bilijaru kad smo organizirali evropska prvenstva. Zamislite da tek osnujete fudbalski savez i odmah igrate s Ronaldom i Messijem, a da za nekoliko godina date evropskog prvaka. Mislim da je to posljedica ove naše čudesne želje i prkosa”, kaže Terzić.

U Bosni i Hercegovini trenutno ima petnaest snukerskih stolova. I Banjalučani su se takmičili pod okriljem našeg saveza, ali nisu se baš ustabilili. Jedne se godine takmiče, druge ne takmiče. Terzića posebno raduje veliko zanimanje za snuker među mladim ljudima. “Od 64 igrača koji igraju u četiri divizije državnog prvenstva, mlađih od dvadeset godina ima između 20 i 30. Naravno, kad igramo državno prvenstvo, nije nam poenta masovnost, već kvalitet, kako bismo one najbolje poslali na Evropsko prvenstvo. U Carlsberg snuker ligi sigurno će biti još više mladih”, poručuje Terzić, ističući da najboljih šest igrača s državnog prvenstva osigurava nastup na regionalnom prvenstvu koje uključuje Beograd, Zagreb i Sarajevo.

“Ne može se reći da je neko u regiji bolji od drugog. Svi smo tu negdje i nikome ne bih dao prednost, što će to regionalno prvenstvo učiniti još zanimljivijim”, najavljuje Terzić. Njegov najteži protivnik, kako kaže, jeste Hazim Lepir, dugogodišnji prijatelj, također porijeklom iz Travnika. “Hazim je moj veliki prijatelj. Ne znam kako je imati brata, ali znam da ni brata ne bih volio koliko volim Hazima. Zbog toga mi i jeste tako težak protivnik. Ne samo da sjajno igra već su u našim mečevima prisutne i velike emocije. A kad u snukeru imate emocije, onda je izuzetno teško igrati”, kaže Terzić. Nada se da bi Bosna i Hercegovina, ako se snuker nastavi razvijati u dosadašnjem tempu, mogla dobiti organizaciju Evropskog prvenstva za dvije-tri godine. A uz entuzijaste kakav je Terzić, takvo nešto uopće nije nemoguće.