“Alija Izetbegović je 1945. godine učestvovao u oslobađanju Gradačca i antifašistička ideja koju je Alija Izetbegović tada imao sigurno je protkala njegov cjelokupni, i politički i privatni život. Zbog toga se Muzej osjetio pozvanim da bude jedan od inicijatora ove ideje, pogotovo kada Sarajevo slavi svoje oslobađanje od fašizma”

Piše: Edib KADIĆ

Fotografije: Velija HASANBEGOVIĆ

Godine 1898. austrougarska uprava napravila je u južnom dijelu grada na obroncima Trebevića vojnu tvrđavu kojoj dadoše ime “Vratca”, mala vrata. Tokom Drugog svjetskog rata u ovom objektu ubijani su nevini građani Sarajeva, a ostali “nepoćudni” deportirani su u nacističke logore širom Evrope. Nakon Drugog svjetskog rata, Vraca su postala simbol borbe građana protiv fašizma, pa je upravo na ovom mjestu 1981. godine izgrađen Spomen-park “Vraca”, a sama tvrđava postala je muzej. U atriju je upisano 9.091 ime žrtve – građana Sarajeva. Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu (1992–1995) i opsade Sarajeva, Spomen‑park je služio Vojsci Republike Srpske i Jugoslavenskoj narodnoj armiji za granatiranje Sarajeva i ubijanje civila, žena i djece.

VRACE POKAZUJU DA POSTOJI SAMO JEDNA ISTINA

Muzej “Alija Izetbegović” organizirao je u saradnji sa Studentskim parlamentom Univerziteta u Sarajevu akciju čišćenja i uređenja ovog spomen-obilježja, i to povodom 6. aprila – Dana Grada Sarajeva. Adnan Žiško, direktor Muzeja “Alija Izetbegović”, kaže da je ova akcija pokrenuta iz više razloga. “Prvi je svakako Dan Grada Sarajeva i želja da se oda počast onima koji su dali svoje živote u borbi protiv fašizma, želja da ovaj prostor ne bude zapušten, već da bude onakav kakav bi morao biti. Drugi razlog jeste što je Alija Izetbegović 1945. godine učestvovao u oslobađanju Gradačca i antifašistička ideja koju je tada imao sigurno je protkala njegov cjelokupni i politički i privatni život. Zbog toga se Muzej osjetio pozvanim da bude jedan od inicijatora ove ideje, pogotovo kada Sarajevo slavi svoje oslobađanje od fašizma”, naglašava Žiško, te dodaje da se na ovaj način šalje poruka da je Sarajevo primjer borbe protiv fašizma.

“U vrijeme kada u regiji imamo izjednačavanje fašističkih i antifašističkih snaga, kada su u Srbiji i Hrvatskoj neke od tih kategorija dobile čak i penziju i povlašteni su, istovremeno je Sarajevo bilo i bit će predvodnik u borbi za evropsku Bosnu i Hercegovinu i za ideje koje su protiv fašizma.”

U ovoj akciji učestvovalo je i KJKP “Rad”, koje je dalo svoj doprinos po pitanju čišćenja i sanacije ovog spomeničkog kompleksa. Suad Handanagić, izvršni direktor u KJKP “Rad” za poslove gradnje saobraćajnica i njihove sanacije, tvrdi kako je kompleks bio u lošem stanju, te da su nizom aktivnosti u kratkom periodu Spomen-parku koliko-toliko vratili nekadašnji ugled i sjaj. “Direktor Muzeja ‘Alija Izetbegović’ nas je pozvao da se uključimo u ovu akciju, a mi smo se odmah odazvali. Pogon javne higijene dao je danas svoj doprinos tako što smo očistili ove površine i sanirali neke podzide. Otklonili smo i otpad koji se nataložio u toku prethodnog perioda. U saradnji s predstavnicima JP ‘Park’, koji su obrezali ukrasno šiblje, mislim da smo ovaj kompleks doveli već na jedan reprezentativan izgled, u odnosu na ono kakav je bio prije samo dva dana”, kaže Handanagić.

Mišljenja je da ovaj kompleks zaslužuje dužno poštovanje s obzirom na ono što baštini, tekovine antifašističke borbe i stradanja građana Sarajeva. “Nedovoljno se izučavalo stradanje građana Sarajeva tokom Drugog svjetskog rata, a i tokom ovog posljednjeg, i svi smo tome svjedoci. Mislim da smo aljkavi u tome, a generacije koje dolaze ne zaslužuju ovakav naš odnos prema njima. Neko bi trebao preuzeti odgovornost i obavezu održavanja svih spomenika u Sarajevu. Postoji fond za zaštitu spomenika, ali mislim da bi i spomenici koji nisu njime obuhvaćeni trebalo na neki način uvrstiti tu i održavati”, poručuje Handanagić.

Čišćenje simbola borbe protiv fašizma nije bio isključivo zadatak studenata i uposlenika Muzeja, pa se ovoj akciji pridružio i novi premijer Kantona Sarajevo Adem Zolj. U svom obraćanju za medije istakao je da ovo mjesto za njega sadrži mnogo simbolike. “U poslijeratnom periodu krenuo sam iz Općine Novo Sarajevo i, kada je bila reintegracija, prvi sam dolazio sa sekretarima mjesnih zajednica i uočavao šta se sve ovdje desilo i šta je sve ostalo iza rata. Naravno, vežu me uspomene i za djelatnosti koje su se ovdje odvijale i prije rata. Kao student, dolazio sam ovdje na organizirana obilježavanja stradanja nedužnih ljudi Sarajeva od fašističke ruke. Takva nam je historija, na ovom području je uvijek bilo fašizma, ali i borbe protiv fašizma. Ovo je mjesto specifično i zbog stradanja nevinih ljudi. Ovdje su ubijani građani Sarajeva, i to svih naroda i nacionalnosti. Kod nas obično kažu da postoje tri istine, ali ne postoje, postoji jedna, i ova mjesta pokazuju upravo da postoji samo jedna istina, a, nažalost, ovakvih mjesta u BiH je mnogo”, zaključio je Zolj.

Akciji se također priključio i Nedžad Koldžo, načelnik Općine Novo Sarajevo, koji je kazao da Općina Novo Sarajevo, iako nije nadležna, svake godine podrži ili organizira neku akciju čišćenja ovog značajnog obilježja borbe protiv fašizma. “To je nekako naša moralna obaveza prema ovom simbolu otpora Sarajeva fašizmu, koji je imao značaj i u onom i u ovom ratu, kada su dovođeni nevini ljudi na stratište i ubijani, a u posljednjoj agresiji su odavde agresorske snage djelovale jer su s ovog mjesta Sarajevo imale kao na dlanu. Iz tog razloga, desetak godina izdvajamo značajna sredstva kako bismo koliko-toliko u upotrebljivom stanju održali ovaj objekt. Moram naglasiti da je Općina Novo Sarajevo svojim sredstvima bez direktne nadležnosti sama prihvatila tu obavezu i finansirala izradu rasvjete koja je zaustavila dalju devastaciju i krađu kamenih blokova koja je bila uobičajena. Zatim smo finansirali i sanaciju stepeništa, rešetki i gornjeg platoa na kojem se nalazi jedan spomenik i dio ovog monumentalnog kompleksa”, kaže načelnik Koldžo.

STANJE SPOMEN-PARKA “VRACA” SRAMOTA ZA SVE NAS

Na akciji čišćenja sudjelovao je i gradonačelnik glavnog grada BiH Abdulah Skaka. Kazao je da ga izuzetno raduje pokretanje ove akcije, te da bi svi ljudi, uključujući i njega, koji se bave javnim životom, puno više svojim djelima trebali pokazivati šta rade, a ne svojim riječima. “Možda je moj lapsus za antifašizam bio takav kakav jeste i, evo, koristim ovu priliku da se izvinim svima onima koje je on uvrijedio. Ja svoja antifašistička nastojanja i opredjeljenja pokazujem i današnjom akcijom i svojim konkretnim primjerom i radom na ovom mjestu, na ovom spomen-obilježju. Bilo je jako puno kritičara i antifašista koji su pričali protiv fašizma, ali ih danas ovdje ne vidim. Jako je puno onih koji skreću pažnju i pričaju razne priče, a naša spomen-obilježja izgledaju ovako kako izgledaju. Ovim putem ih pozivam da nam se pridruže na ovakvim akcijama i da malo više rade na njegovanju antifašizma, a da se malo manje bave lingvističkim gafovima”, poručuje Skaka.

Kazao je i kako je ovakvo stanje Spomen-parka “Vraca” sramota za sve nas, te da je to prvenstveno sramota gradonačelnika glavnog grada. “Uradit ću sve što je u mojoj nadležnosti da jedan ovakav objekt zaštitimo na pravi način i da mu vratimo dostojanstvo kakvo ono, bez ikakve sumnje, zaslužuje. Obećavam vam da ćemo raditi na tome.”

Dvadesetosmogodišnja Aida Hadžić, bivša studentica Univerziteta Oxford, kaže da nije imala nikakvih problema da uzme metlu i lopatu u ruke i da na taj način da svoj doprinos. “Prvi put učestvujem u ovoj akciji, a nadam se da ću ubuduće to raditi češće zbog toga što je ovo jedan od naših kulturno-historijskih spomenika. Mislim da su kultura i historija u našoj državi zapostavljeni i mi mladi treba da pošaljemo poruku kako želimo čuvati našu historiju i naša obilježja”, naglašava Hadžić.

Spomen-park “Vraca” razlikuje se od većine spomenika kojima su obilježavani događaji iz Drugog svjetskog rata u Bosni i Hercegovini utoliko što on ne obilježava partizanske pobjede ili poraze, već prije svega stradanje stanovnika jednog grada. Činjenica je da nijedan grad u Bosni i Hercegovini nije u pola stoljeća pretrpio toliko brojna stradanja kao Sarajevo u dva posljednja rata. Što od nacista, što od ustaša, što od partizana, što od Jugoslavenske narodne armije, što od četnika i Vojske Republike Srpske. Vraca su simbol tog stradanja jer se na jednom mjestu nalaze kosti 9.091. ubijenog. Ono je simbol tog sveukupnog ubijanja Sarajlija u prošlom stoljeću. To stratište jeste produkt djelovanja fašizma, odnosno nacizma na ovim prostorima, ali žrtve su bili Jevreji samo zato što su bili Jevreji, Srbi samo zato što su bili Srbi, a svi skupa, Jevreji, Srbi, Bošnjaci i Hrvati, jer su mislili drukčije, jer nisu prihvatali Nezavisnu Državu Hrvatsku kao svoju i jer nisu htjeli živjeti pod jednim totalitarističkim i ubilačkim režimom. Ili su ubijani samo zato što su bili u pogrešno vrijeme na pogrešnom mjestu. Stoga Spomen-park “Vraca” danas predstavlja dio sveukupnog obilježavanja stradanja Sarajlija, neovisno o ideologiji onih koji su stradali i neovisno o ideologiji onih koji će voditi obnovu ovog spomenika.