Zanimljivo je da Čović, nosilac evropskih vrijednosti i žestoki zagovornik članstva BiH u NATO savezu, tuguje za “malim ruskim utjecajem” u BiH. Znamo da je Milorad Dodik, kao član Predsjedništva BiH, išao na raport kod ruskog ambasadora Petra Ivancova tokom “pregovora” u vezi s aktiviranjem MAP-a.
 Milorad Dodik, pardon, Dragan Čović, poručio je da u Bosni i Hercegovini “nažalost ima veoma malo ruskog utjecaja”.</p>
<p>Odgovarajući na pitanje kako ocjenjuje ulogu i mjesto Rusije u Bosni i Hercegovini, Čović je poručio: “Rusiju se neprestano optužuje zbog činjenice da njena politika ili diplomacija imaju vrlo jak utjecaj u Bosni i Hercegovini. I spreman sam reći da, nažalost, ovdje ima veoma malo ruskog utjecaja”, izjavio je Čović, misleći, naprimjer, na političku odluku da se zabrani izvoz municije u Ukrajinu 2015. godine, koju su isposlovali kadrovi iz entiteta RS u nadležnim državnim institucijama, bezbeli bez ikakvog ruskog utjecaja.</p>
<p>Čović u nastavku skreće pažnju na pitanje ekonomskog prisustva Ruske Federacije u BiH, opravdavajući valjda tako svoje žaljenje za nedovoljnim prisustvom Rusije u BiH: “Zanima me postoji li barem jedna tvrtka s kapitalom iz Ruske Federacije, ruskim investicijama, ili drugim vrstama aktivnosti, koje bi nas snažnije povezale. To nam je jako potrebno. Ruska Federacija je ogromno tržište, a mudra politika unutar Bosne i Hercegovine omogućila bi nam da to razaznamo, ne obraćajući pažnju na sankcije koje je uveo bilo tko i prepreke koje su stvorene. Bosna i Hercegovina mora uložiti napore za razvoj gospodarske, kulturne i druge vrste bilateralne suradnje s Ruskom Federacijom”, kazao je on.</p>
<p>Zanimljivo je da Čović, nosilac evropskih vrijednosti i žestoki zagovornik članstva BiH u NATO savezu, tuguje za “malim ruskim utjecajem” u BiH. Znamo da je Milorad Dodik, kao član Predsjedništva BiH, išao na raport kod ruskog ambasadora Petra Ivancova tokom “pregovora” u vezi s aktiviranjem MAP-a.</p>
<p>Međutim, čak ni Dodik, kao eksponent ruske politike u BiH, nikada nije izjavio da je ruski utjecaj u našoj zemlji mali. Možda je Čović, u takmičenju s Dodikovim rušilačkim ambicijama usmjerenim prema državi Bosni i Hercegovini, pomislio da se s njim može takmičiti i u srbovanju. /Z. B./</p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
Prethodni članak
Abu Dis, hiljadu puta neSljedeći članak
Svetlana Cenić, ikona bošnjačkog polusvijeta
PROČITAJTE I...
SPECIJALNI RAT PROTIV BOŠNJAKA: Aktivno se stvara atmosfera međubošnjačkog sukoba
Koriste se podrivačke metode, u specijalnom ratu poznate i kao vađenje sadržaja ispod temelja objekta koji se želi srušiti. Podrivanje se koristi rušenjem konstrukcije države kroz pravni sistem, opstruiranjem zakona i ustavnog poretka države, uspostavljanjem paralelnih paradržavnih, paravojnih, paraodgojnih, paraobrazovnih i parapolitičkih tvorevina. Potonje se u ovom trenutku koriste kao grupe za pritisak na legalne političke snage radi njihovog oslabljivanja. Grupe za pritisak jesu forma specijalnog rata koje se planski kreiraju s očekivanjem da će nastati političke krize i koriste se da bi se umanjila efikasnost legalnih političkih snaga, a u konkretnom slučaju, pod tretmanom grupa za pritisak, koje su godinama stvarane unutar nje same, trenutno se nalazi SDA. U široj slici ovdje, prije svega, govorimo o djelovanju političkih faktora Srba i Hrvata oličenim u pojavama Milorada Dodika i Dragana Čovića, koji su glavna poluga u subverzijama specijalnog rata
IZETBEGOVIĆ ZA STAV: Granica BiH je na Drini i na Savi, i tako će i ostati
Preopasno je raspirivati nacionalizme i ratne emocije. SDA to nikada nije radila. Jasno je da je ovo u šta se upušta Milorad Dodik odavno prevazišlo sebične predizborne kalkulacije. Ovo je mnogo opasnije i traži ozbiljne i svakodnevne odgovore. A ko će ih dati ako ne SDA