Mještani ovog sela rasuti su diljem svijeta, vratila se nekolicina, ali nisu svoj Klotjevac zaboravili; vlastitim sredstvima grade džamiju na istom mjestu gdje je bila prije rušenja 1995. godine

Piše: Adem MEHMEDOVIĆ

Selo Klotjevac poznato je po srednjevjekovnoj tvrđavi, po ljepoti Drinskog jezera, klotjevačkoj klisuri i oštrom vjetru zvanom sopur, koji sjeseni puše iz kanjona Drine prema Višegradu. Smješteno na lijevoj obali Drine, na samoj granici sa Srbijom, udaljeno je 28 kilometara od Srebrenice i 48 kilometara od Višegrada. U toku proteklog rata selo je potpunosti uništeno, stanovništvo protjerano ili pobijeno.

Nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu, dio preživjelih se vratio, a svima njima je želja bila da se obnovi džamija, koja je porušena u julu 1995. godine. Ne zna se pouzdano kada je sagrađena prva džamija u Klotjevcu, pretpostavlja se da se to desilo s dolaskom Osmanlija. Bila je to drvena džamija koja je na svom mjestu stajala sve do sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Kako je drvena džamija bila u lošem stanju, mještani Klotjevca organizirali su se i izgradili zidani objekt. Ta zidana džamija bila je u funkciji dvije i po decenije. U julu 1995. godine pripadnici srpskih snaga minirali su je, a njeni su ostaci zatrpani.

Mještani ovog sela rasuti su diljem svijeta, vratila se nekolicina, ali nisu svoj Klotjevac zaboravili; vlastitim sredstvima grade džamiju na istom mjestu gdje je bila prije rušenja 1995. godine.

Gradnja džamije dobro napreduje, a prije nekoliko dana postavljen je i alem na minaret.
“Mašallah, zadovoljan sam sa svim. Sam moj dolazak u Klotjevac, sama ideja o gradnji džamije, odluka o gradnji dogodila se ovdje 10. maja prošle godine. Odlučili smo da počnemo graditi džamiju. Udružili su se svi Klotjevljani, i oni koji su ovdje i oni koji su vani”, kaže Salih Salihović, koji je na čelu građevinskog odbora za izgradnju džamije.
Salihović dodaje da se u izgradnju džamije uključio veliki broj donatora.
“Mi danas, hvala Bogu, imamo više od 400 donatora za našu džamiju. Prikupili smo sredstva koja su nam potrebna da je završimo. U okviru radova planiramo da uradimo našu vodu, nadaleko poznatu klotjevačku vodu, koju ćemo dovesti do abdesthane. Plan je pokrenuti inicijativu da se uradi oko pet kilometara makadamskog puta. Potrebno je da se to asfaltira. Ovo je dolina mira, ljepota i šteta je da nemamo dobar put. Sigurno je da bi više ljudi bilo ovdje da imamo dobar put. Ljudi dolaze i dive se ljepoti, ali problem je loš put”, objašnjava Salihović.

Izgradnja džamije u Klotjevcu išla bi brže da nije bilo nepotrebnog zastoja. Naime, Klotjevac se nalazi na području koje je 2017. godine proglašeno Nacionalnim parkom “Drina”. Zakon kaže da su za svaku gradnju objekta u nekom nacionalnom parku potrebne posebne dozvole. S obzirom na to da je riječ o džamiji koja je postojala i koja ima građevinsku dozvolu, bilo je potrebno samo sačekati da se provede potrebna procedura.

Prije agresije na Bosnu i Hercegovinu i genocida na području općine Srebrenica bile su 23 džamije. Osim u Luci i Slapovićima, gdje su džamije zapaljene, sve su ostale minirane i do temelja porušene. Prema podacima Medžlisa Islamske zajednice Srebrenica, do sada je obnovljena 21 džamija, a jedna je i novoizgrađena u mjestu Podgaj. Prva džamija koja je obnovljena nakon rata jeste Bijela džamija. Ova je džamija obnovljena 2002. godine. Nakon obnove Bijele džamije krenulo se u obnovu drugih porušenih džamija širom velike teritorije srebreničke općine.

Pored džamije u Klotjevcu, koja je u izgradnji, još ostaje da se obnovi džamija u Sasama.