“Mi smo dobar narod, Kladušani su dobar narod, posebno merhametli, dobre komšije, gostoljubivi ljudi, mi jesmo Krajišnici, na granici odrasli, mi ne možemo biti mehki. Evo, mi imamo dvije sevdalinke koje govore o Velikoj Kladuši, a na stotine epskih pjesama. Znate, ljudima koji odrastu na granici ne treba mnogo da shvate kuda treba ići. Ovo je velika prilika za Veliku Kladušu i nadam se da će građani odgovorno pristupiti tome”, kaže Bisenija

Piše: Jakub SALKIĆ

Bisenija Mušedinović nositeljica je liste Stranke demokratske akcije (SDA) za Općinsko vijeće Velike Kladuše. Nakon što je Fikret Abdić na prošlim izborima osvojio načelničku poziciju u Velikoj Kladuši, a za četiri godine mandata ništa se u Velikoj Kladuši nije dobro desilo, probosanske stranke zbile su redove i podržale kandidaturu nezavisnog kandidata za načelnika Jasmina Hušića. Jedna od tih sedam stranaka jeste i SDA. Ovo je trenutak za historijsku promjenu u Velikoj Kladuši. O izborima, stanju u Velikoj Kladuši, ali i njenom zanimljivom životnom putu razgovarali smo s nositeljicom liste SDA Bisenijom Mušedinović, rođenom 1976. godine u Velikoj Kladuši, u kojoj je završila osnovnu i srednju školu.

Završna školska godina srednje škole, 1993/1994, bila je period koji će građani Velike Kladuše pamtiti, kojeg će se svi sjećati noseći svojevrstan biljeg kroz historiju. Tada je Fikret Abdić proglasio Veliku Kladušu autonomnom pokrajinom, čime su se ova općina i njeni stanovnici lojalni Republici Bosni i Hercegovini našli u teškoj situaciji.

“Moj se otac od prvog dana Agresije uključio u odbranu države. To nas je proglašenje zateklo kod kuće, a otac je u to vrijeme bio u Bihaću. U Velikoj Kladuši ostala sam sve vrijeme do prvog oslobođenja Velike Kladuše. Po oslobođenju, kako sam tada već završila srednju školu, počela sam raditi kao novinar na Radiju Bosne i Hercegovine, Studio Velika Kladuša. To je bilo moje prvo zaposlenje, nisam nikad ni razmišljala da će mi to stajati kao prvi posao koji sam počela raditi. Ovaj period slobode trajao je do novembra, kada je ponovo izvršen napad na Veliku Kladušu. Mi smo se povukli na slobodnu teritoriju i sve do kraja rata ostajem na radiju. Taj radio je u mnogo situacija značio žilu kucavicu našim ljudima koji su ostali u Velikoj Kladuši, kao i onima koji su bili na slobodnoj teritoriji, jer u nekim slučajevima dio porodice ostao je na jednoj strani, dio na drugoj. Ta ekipa ljudi okupljenih oko Radija BiH, Studio Velika Kladuša, sigurno je jedna svijetla tačka u našoj historiji. Mi smo bili specifični, mi smo u tom periodu željeli da ispričamo priču o slobodi, o tome koliko je Velika Kladuša dio Bosne i Hercegovine i kako nikad od toga ne odustajemo”, priča Bisenija.

POVRATAK KUĆI

Po završetku rata Bisenija je upisala Filozofski fakultet u Tuzli, Odsjek za bosanski jezik i književnost. Poslije studija vratila se u Veliku Kladušu.

“Iz Tuzle se nisam vratila sama, vratila sam se s prijateljicom. Ona je rodom iz Bratunca, Sabira Salihović, jedna divna osoba. Nekako smo u isto vrijeme završile fakultet. Bile smo dobre prijateljice, a i sada smo. Kada sam rahmetli mami rekla da dolazim kući, pitala sam mogu li povesti i Sabiru jer su njeni roditelji tada bili u kolektivnom centru, tako da je Sabira došla sa mnom u Veliku Kladušu. Ja sam počela raditi u Velikoj Kladuši, a Sabira u Bužimu. Od kada sam počela raditi, nastojala sam opredjeljenje da živim u Velikoj Kladuši prenijeti i na mlade ljude s kojima sam se tada upoznala. To su bile jako osjetljive godine, dosta se osjetila podjela unutar našeg lokalnog stanovništva. S obzirom na to da predajem Bosanski jezik i književnost, moja prva obaveza jeste učiniti da se pojam jezika, identiteta, ono što smo i ko smo, ugradi kod te djece kao nešto što zaista osjećamo. Od prvog dana kada definiramo jezik mi ga definiramo kao osnovni identitet jednog naroda, mi ga živimo na taj način, svako od te djece naučilo je zašto je jezik bosanski i zašto se ne zove nikako drugačije. Smatram da su svi ti mladi ljudi budućnost Velike Kladuše i ove promjene koje se dešavaju u Velikoj Kladuši rezultat su sazrijevanja koje se moralo desiti”, kaže Bisenija Mušedinović i dodaje da u Velikoj Kladuši postoji legenda prema kojoj će “selamet u Bosni i Hercegovini krenuti iz Velike Kladuše”, te se nada da će ova prilika koju živimo u 2020. godini biti jedna takva mogućnost.

Osim političkog angažmana kroz Stranku demokratske akcije i dužnosti vijećnika u OV Velika Kladuša, Bisenija je aktivna i u brojnim drugim segmentima javnog kulturnog života.

“Od 1998. godine do danas, kroz različite segmente, ljudi poput mene, ne ja sama, jer pojedinac sam ništa ne može, pričamo ovu priču o Bosni i Hercegovini kroz angažman u Bošnjačkoj zajednici kulture ‘Preporod’, gdje sam u jednom mandatu bila predsjednica, sada sam potpredsjednica. To je jedan fantastičan tim koji baštini sve tekovine koje Bosna i Hercegovina ima od srednjovjekovnog doba do danas”, kaže Bisenija.

Osim toga, Mušedinović je angažirana i u Kulturno-umjetničkom društvu “Tono Hrovat”, te radi s djecom u okviru lokalnog udruženja koje okuplja porodice s djecom s poteškoćama u razvoju, a aktivna je i u horu duhovne muzike “El-Verdu”.

“Sve su to načini da doprinesemo zajednici. Bez obzira na to što čovjek ima masu problema, nađe načina da učini svoje vrijeme dostupnim za sveopće dobro kako bismo sutra imali priliku da kažemo da smo učinili sve što je u našoj moći da nam se desi bolja Velika Kladuša o kojoj mi svaki dan sanjamo”, govori Bisenija.

Na pitanje kako sve to stigne, pošto je udata, ima sina studenta, odgovara da je sve stvar dobre organizacije i razumijevanja porodice: “Činjenica je da ljudi s kojima se svakodnevno komunicira nisu samo kolege i kolegice, to u konačnici postaju prijatelji s kojima su te veze dublje, oni postaju kao članovi porodice, spremni jedni drugima pomoći. Sve što se radi treba da bude besprijekorno dobro, da ne bude paušalno i površno.”

Bisenija ističe da na predstojećim lokalnim izborima u novembru građani Velike Kladuše imaju priliku da, umjesto običnih glasača, postanu birači, da biraju da ovo bude historijska priča o boljoj Velikoj Kladuši.

Bolju Veliku Kladušu, prema njenim riječima, treba graditi svaki čovjek koji živi u Velikoj Kladuši, svako svojim radom može dati doprinos tome da bolja Velika Kladuša bude po mjeri svih njenih stanovnika.

MORAMO BITI SPREMNI OPROSTITI

“Imamo historijsku priliku da vlast bude okupljena oko sedam partija koje podržavaju nezavisnog kandidata za načelnika dr. Jasmina Hušića. Jedna od stranaka koja ga podržava jeste i SDA, gdje sam ja nositeljica liste za Općinsko vijeće. Koliko će se ljudi uključiti u ovu priču, koliko će shvatiti da rješenje nije da odšute, da rješenje nije da ne iziđu na izbore, nego upravo suprotno – da iziđu na izbore i doprinesu da se desi legitimna volja naroda? Ja sam uvjerenja da je to dobra prilika, mi smo dobar narod, Kladušani su dobar narod, posebno merhametli, dobre komšije, gostoljubivi ljudi, mi jesmo Krajišnici, na granici odrasli, mi ne možemo biti mehki. Evo, mi imamo dvije sevdalinke koje govore o Velikoj Kladuši, a na stotine epskih pjesama. Znate, ljudima koji odrastu na granici ne treba mnogo da shvate kuda treba ići. Ovo je velika prilika za Veliku Kladušu i nadam se da će građani odgovorno pristupiti tome”, kaže Bisenija.

Iako je Velika Kladuša mjesto velikih podjela zbog svih dešavanja tokom rata, ljudi, kako kaže Bisenija, u Velikoj Kladuši normalno komuniciraju, pozdravljaju se, druže. Ljudi koji su opredjeljenja da ostanu u Velikoj Kladuši, dodaje Bisenija, već su odavno spremni na dijalog koji bi doveo do toga da Velika Kladuša bude po mjeri svih ljudi.

“Mi se borimo za naš život, mi smo jedni drugima komšije i moramo komunicirati, moramo graditi Veliku Kladušu na dijalogu, trebamo biti spremni i oprostiti ako imamo nešto jedni drugima da oprostimo i komunicirati jedni s drugima, ali, naravno, ono što smo obavezni prema ovoj zemlji, državi Bosni i Hercegovini, nikada ni u jednom momentu ne smijemo zaboraviti. Protekle četiri godine pokazale su situaciju u kojoj se nije desilo ništa pozitivno, mi ne možemo živjeti zarobljeni u prošlosti, mi moramo živjeti u vremenu koje treba da bude sutra. Ljudi su u Velikoj Kladuši osjetili šta je to što treba mijenjati. Ništa se u ove četiri godine nije desilo što bi se moglo reći da je interes građana općine Velika Kladuša, a nama treba Velika Kladuša po mjeri svih njenih stanovnika”, govori Bisenija Mušedinović.

Kako kaže, ona se u Velikoj Kladuši nema potrebe predstavljati biračima, dovoljno je da ih poselami, svi znaju ko je i šta je.

“Stranka SDA i lista koju predvodim jeste lista koja kroz ‘Program 10+’ nudi mogućnost stvaranja Velike Kladuše po mjeri svih građana kroz projekte koji se tiču samog organa javne uprave, javnih preduzeća, poljoprivrednog sektora, buduće turističke zajednice, odgoja i obrazovanja, pa čak i onih dijelova za koje će neki reći da su nadležnost viših nivoa, ali mi ne smijemo zapostaviti nijedan segment, posebno zdravlje. Istakla bih da ovaj ‘Program 10+’ vodi računa o uspostavljanju kriznog upravljanja u kriznim situacijama, a naša općina odavno se nalazi u takvoj situaciji i potrebno nam je u ovom momentu jedinstvo oko kojeg se trebamo okupiti. Jedinstvo nam je jedina šansa koju imamo. Vjerujem da ćemo je iskoristiti”, zaključuje Bisenija Mušedinović.