fbpx

Kultura

S Kamenim spavačem Maka Dizdara, Dervišom i smrti Meše Selimovića i Pobunama Derviša Sušića načinjen je svojevrstan prevrat u dotadašnjem shvatanju i razumijevanju bošnjačke književnosti i otvorena su vrata za nastanak brojnih drugih važnih bosanskohercegovačkih književnih ostvarenja

Mučne slike unesrećenih ljudskih srca koje do nas dopiru iz Halepa – grada Mevlaninog djetinjstva i rane mladosti – ne ostavljaju prostora za slavlje ma kako doživljavali samu smrt i ma koliko pokušavali cijeli život doživjeti tek kao stanicu na putovanju kroz vječnost

Najpopularniji božićni filmski serijal jeste onaj o Kevinu McCallisteru (Macaulay Culkin), čiji original Sam u kući (Home Alone, 1990) predstavlja ne samo najprofitabilniju hollywoodsku komediju svih vremena, sa zaradom od čak 533 miliona dolara širom svijeta, već i neodvojiv dio cjelokupne američke pop kulture

Put do titule “Queen of the Gypsies” bio je sve samo ne posut ružama. Rodila se usred Drugog svjetskog rata kao peto od šestero djece. Otac Ibrahim, čistač cipela, i majka Čanija, švelja, željeli su da im se djeca školuju, pa je mala Esma upisana u osnovnu školu. No, romska je glazba bila svuda oko nje

“Kao i svako scensko djelo s historijskom tematikom, bilo da je u pitanju opera ili drama, takva tematika u samom teatarskom činu doživljava svoje transfiguracije i uvijek više govori o vremenu u kojem nastaje, nego o vremenu u kojem se radnja dešava. Kada me prije dvije i po godine Asim Horozić s nekim ljudima iz Narodnog pozorišta u Sarajevu nazvao, kazali su mi da rade operu Zmaj od Bosne i da im treba režiser. Ja sam, naravno, odmah pristao“

Danas je Ćatić kanonski pjesnik bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti, jedno od najpriznatijih imena našeg pjesništva. Ali, nije uvijek bilo tako...

Godine 1895. objavljen je roman Bez nade dvojice autora, Osmana Nuri Hadžića i Ivana Milićevića, Mostaraca koji su pisali pod zajedničkim pseudonimom Osman-Aziz. Ovaj višestruko značajan kulturološki fenomen u književnoj kritici prolazio je gotovo nezapaženo sve do pojave Muhsina Rizvića i njegove studije o preporodnoj književnosti

Albert Lord 1950. godine u ponovnom posjetu Sandžaku zabilježio je oko 20.000 stihova, završavajući tako posao svog mentora i upotpunjujući grandioznu zbirku od oko 100.000 stihova Avde Međedovića. Avdo je 1950. godine drugi put ispjevao Ženidbu Smailagić Meha, kao i još tri pjesme koje je Milman Parry već bio zabilježio 1935. godine