Povodom 100 godina od rođenja velikog bosanskohercegovačkog i bošnjačkog pisca Mehmedalije Maka Dizdara, prisjećamo se dijela intervjua koji je dao hrvatski nacionalni pisac Ivan Aralica. Naime, uvriježeno je u hrvatskoj književnoj historiji da se Dizdara označava kao hrvatskog pisca, jer se on tako navodno sam odredio, iako za to ne postoji pisani trag
Sead Mahmutefendić, Čovjek koji pljuje na svoj grob; “Lijepa riječ” i “Bosanska riječ”, Tuzla, 2016. godine, 197 stranica
Kolika god personalna agonija i strah od mogućeg sudskog procesa Milorada Dodika uvodi u paniku i drskost neobjašnjivih razmjera, a koju on na dnevnoj bazi otjelotvoruje nepoštivanjem suvereniteta države Bosne i Hercegovine, toliko me još više uznemiruje letargija i tišina ogromnog broja federalnih institucija, koje nisu samo Stranka demokratske akcije, a kojoj se po automatizmu ispostavlja svaka faktura za permanentne blasfemije Dodika, čovjeka koji cijeli jedan entitet drži kao taoce svog straha, primitivizma i bahatosti
“Moja generacija uglavnom se sastojala od znatiželjnih amatera, ovo su sada vrhunski profesionalci. Zahvaljujući internetu, današnji autori bosanskohercegovačkog stripa imaju informacije iz cijelog svijeta koje su nama bile nedostupne, imaju likovno obrazovanje koje je nama nedostajalo i razvijenu kulturu stripa koju smo mi tek pokušavali stvoriti”, istakao je Midhat Ajanović
“Orijenta(liza)cija”: Izložba Matka Vekića u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu (13. decembra 2016. – 29. januara 2017. godine)
Iz štampe je izišlo treće izdanje knjige Tragom Božjih poslanika Ibrahima Kajana. Ovaj nesvakidašnji putopis podijeljen je u jedanaest etapa autorovog hoda po jugoistočnoj Turskoj u proljeće 1990. godine, kada je Kajan obišao “Pejgamberleri ovalari” ili “Područja Božijih poslanika”. Posjetio je gradove u kojima su poslanici pozivali na dobro, a odvraćali od zla, kao i mjesta spomenuta u svetim knjigama i mezarove nekih poslanika za koje se pouzdano zna gdje su ukopani. U ovom i narednom broju Stava objavljujemo dijelove iz Kajanovog putopisa, kao i fotografije koje je autor ustupio redakciji na korištenje
Knjiga Višejezičnost u “Mesneviji” Dželaluddina Rumija nastala je na osnovu doktorske disertacije iranologa Munira Drkića, odbranjene na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 2013. godine. Upravo je ova institucija, s Naučnoistraživačkim institutom “Ibn Sina”, suizdavač Drkićeve knjige. Ona pripada rijetkim studijama koje iz naučne perspektive promišljaju o stilu i porukama Mevlane Dželaluddina Rumija
Godina koju smo upravo ostavili za sobom naprosto je uzimala velike zvijezde roka, spomenimo samo one najvažnije: Prince, Leonard Cohen, pa David Bowie, Lemmy Kilmster, ali i one koji nisu bili u prvom planu. No, konac kao da je bio mitski: čovjek koji je neke od svojih najljepših pjesama posvetio upravo kršćanskom prazniku Božiću George Michael, pravim imenom Georgios Kyriacos Panayiotou, otišao je prerano na bolji svijet, u 53. godini, nakon silnih problema sa zdravljem
Tokom 2016. godine obilježili smo u Stavu petu godišnjicu smrti Nedžada Ibrišimovića, stotu godišnjicu rođenja Zije Dizdarevića, četrdesetu godišnjicu smrti Envera Čolakovića te jubilarnu pedesetu godišnjicu objavljivanja triju važnih djela bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti: Pobuna Derviša Sušića, Kamenog spavača Maka Dizdara i Derviša i smrti Meše Selimovića. U posljednjem ovogodišnjem broju donosimo osvrte na još tri naša važna autora, budući da se u 2016. godini navršilo sto deset godina od rođenja Alije Nametka, sto godina od smrti Petra Kočića i dvadeset pet godina od smrti Vitomira Lukića
Scream For Me Sarajevo, 2016; Režija: Tarik Hodžić; Scenarij: Tarik Hodžić, Jasenko Pašić; Produkcija: Prime Time, Adnan Ćuhara Uloge: Bruce Dickinson, Alex Elena, Chris Dale, Jasenko Pašić, Feđa Štukan, Erol Gagula...
