Anka Topić rođena je u Žepču 1882. godine. Završila je Učiteljsku školu u Sarajevu i radila u Kreševu, Sarajevu, Humcu, Stocu i na Šćitu. Osim poezije pisala je i objavljivala i priče, a 1908. godine izašla je Izgubljena zvijezda, njena prva zbirka pjesama
Odlučili smo da Sarajevo bude sjedište Fondacije “Mersad Berber” i ova je izložba, zapravo, njen prvi veliki projekt, s tim da Fondacija nosi nešto što je i naša dugoročna misija, a to je da zaživi ne samo kroz projekte već i kroz osnivanje jednog muzeja kojem bi Sarajevo opet bilo sjedište. Tu bi bila izložena stalna postavka dijela Mersada Berbera i taj bi muzej bio i sjedište Fondacije. Oficijelno još nismo počeli pregovarati s Gradom. Meni je drago da sada postoji ova jako pozitivna situacija u vezi s organizacijom same izložbe i kooperativnosti, počevši od Predsjedništva BiH, pa sve do gradskih struktura
Ilahija od svog nastanka u 13. stoljeću do danas predstavlja najrasprostranjeniju orijentalno-islamsku formu iskazivanja ljubavi prema Bogu. Njenim začetnikom smatra se Ašik Junus, kojeg ujedno opisuju i kao najvećeg pisca ilahija. Postoji i mišljenje da su ilahije u nastanku s Ašikom Junusom bile na svom vrhuncu i da su nakon njegovog preseljenja u neprestanoj silaznoj putanji. Ako je ovo tačno, onda je vrijeme u kojem živimo najmanje pogodno za ilahije
Jedan od najznačajnijih savremenih španskih pisaca Juan Goytisolo (87) preminuo je 5. juna. Goytisolo, dobitnik nagrade “Cervantes” za životno djelo, bio je jedan od najvažnijih španskih pisaca 20. stoljeća. Objavio je više od 20 romana, bio žestoki protivnik Francove diktature, te je zbog toga dobar dio svog života proveo u dobrovoljnom egzilu. Goytisolo je 1993. godine bio dopisnik dnevnika El País iz opkoljenog Sarajeva, a svoja iskustva iz glavnog grada BiH pretočio je u knjigu Sarajevska bilježnica
Ramazan je jedna od velikih tema usmene, divanske i novije bošnjačke književnosti. Brojni su autori u ovom mjesecu prepoznali identitarni topos pogodan za literarnu obradu, pa su u ramazanu pronalazili temu, motivacijski mehanizam, simbol... Stoga ćemo podsjetiti na neke od najboljih priča i pjesama u bošnjačkoj književnosti posvećenih ramazanu i njegovim refleksijama na kulturu Bošnjaka
Ramazan je jedna od velikih tema usmene, divanske i novije bošnjačke književnosti. Brojni su autori u ovom mjesecu prepoznali identitarni topos pogodan za literarnu obradu, pa su u ramazanu pronalazili temu, motivacijski mehanizam, simbol... Stoga ćemo podsjetiti na neke od najboljih priča i pjesama u bošnjačkoj književnosti posvećenih ramazanu i njegovim refleksijama na kulturu Bošnjaka
Sandžačka mjesta koja će dominirati prostorom sevdalinke jesu Pljevlja, Plav i Gusinje, za šta razlog možemo prepoznati u većoj geografskoj blizini s centrima razvoja sevdalinke, kakvi su Sarajevo i Mostar, s jedne, te samim sklonostima stanovništva kojima je blizak sevdalinski senzibilitet, s druge strane. Time su se, zapravo, dobrano diferencirali Sjenica, Novi Pazar i Bijelo Polje kao prostori epskog svijeta, dok su Pljevlja, Plav i Gusinje dominantno lirski
Knjiga mojih života nije samo autobiografija već i posveta Sarajevu, njegovom mentalitetu, običajima, pravilima, od čijih će rasutih tragova Hemon izgraditi svoje “novo Sarajevo” u Chicagu.
Ramazan je jedna od velikih tema usmene, divanske i novije bošnjačke književnosti. Brojni su autori u ovom mjesecu prepoznali identitarni topos pogodan za literarnu obradu, pa su u ramazanu pronalazili temu, motivacijski mehanizam, simbol... Stoga ćemo podsjetiti na neke od najboljih priča i pjesama u bošnjačkoj književnosti posvećenih ramazanu i njegovim refleksijama na kulturu Bošnjaka
Doprla je ta riječ i do bosanskog jezika. Odomaćila se i među Bošnjacima. Neki su od njih ženskoj djeci nadijevali ime Almasa, želeći tako naglasiti svoju radost novorođenčetu i činjenicu da im je njihovo čedo možda i draže od dragog kamena
