Dakle, uzimajući u obzir obim, raznovrsnost i umjetničku vrijednost cjelokupnog književnog stvaranja Irfana Horozovića, kao i utjecaj njegovih tekstova na književnoumjetničke razvojne puteve naše književnosti, mišljenja smo da nagrada za životno djelo “25. novembar” više nego zasluženo pripada Irfanu Horozoviću.
BBI banka nastoji podržati sve kapitalne projekte kojima je cilj afirmiranje pozitivnih ekonomskih, društvenih i kulturnih vrijednosti naše zemlje.
Kada smo razgovarali o tome kakav bi motiv trebao biti na nagradi došli smo do rješenja da to bude motiv s naslovnice prvog broja časopisa Stav, gdje je otvoreni dlan u prvom planu. Sama simbolika te otvorene šake izuzetno je jaka i snažna. Mislim da je to bio i logičan izbor jer ova književna nagrada zaslužuje da startuje moćno i u vrhunskom izdanju i treba biti bitna kao i sam 25. novembar
Ove godine, drugi put po redu, časopis Stav dodjeljuje književnu nagradu “25. novembar” pod pokroviteljstvom člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića. Partner projekta dodjele nagrade, kao i prošle godine, jeste BBI banka. Prošle je godine laureat bio bosanskohercegovački književnik Dževad Karahasan, a stručni žiri je odlučio da nagrada ove godine bude dodijeljena Irfanu Horozoviću
“Danas je mnogo važnije sačuvati te stare običaje nego što je to bilo nekad u moje vrijeme. Uprkos slabom interesiranju, posebno kod mladih, ipak se nađe određen broj entuzijasta koji su voljni njegovati i promovirati te naše stare običaje. Vrlo je važno sačuvati svoju kulturu jer se po tome prepoznaje svaki narod”
Nagrada „Pero Ćamila Sijarića“ se dodjeljuje na godišnjem nivou, u okviru Sandžačkih književnih susreta i to kao dio obilježavanja 20. novembra – Dana Sandžaka. Ova prestižna nacionalna nagrada se dodjeljuje pojedincima u oblasti književnosti
Nagrada će biti dodijeljena bosanskohercegovačkom književniku, a ime laureata bit će poznato nekoliko dana uoči 25. novembra. Riječ je o najvećoj književnoj nagradi u BiH s novčanim iznosom od 10.000 KM, koja se dodjeljuje nagrađenom autoru. Ovom prilikom autoru će biti uručena i skulptura koju je izradio akademski kipar Adis Lukač
Nesuvislo mi zvuče izjave kako je dosta ratnih filmova. Mi smo, zapravo, samo zagrebali tu temu, a već nas opominju kako ima važnijih. Holokaust ima čitavu izvanrednu kinematografiju koja se produžava u beskraj”
“Ja sam osnovnu i srednju školu završio u Pljevljima i lektiru su nam činili uglavnom Gorski vijenac i poezija srpskih pjesnika. Za Maka sam znao po Modroj rijeci, tako da sam se, otkrivši Kamenog spavača, osjećao kao da sam otkrio Ameriku. Tačno, u mom glumačkom životu i govorenje poezije zauzima značajno mjesto, a koliko je politike u tome, to neka procjenjuje ko želi”
U postratnoj bosanskohercegovačkoj kinematografiji rat nesumnjivo predstavlja najzastupljeniji sadržaj. Međutim, on je u većini slučajeva podvrgnut svojevrsnoj relativizaciji, politizaciji i eksploataciji. Kao takav, on kreira pogrešno sjećanje na stvarno ratno iskustvo, ostavljajući ponovno budućnost Bosne i Hercegovine na milost i nemilost nepredvidivoj historiji
