Od novoosnovanih kompanija, najviše radnika zaposlio je “Boxmark Leather”, Lukavac – 422, “Sport Plus Win”, Novi Travnik – 232, “Koala Automotive”, Tuzla – 216, “Torre Nova”, Gradačac – 214, “Progetti Bosnia”, Tuzla – 183, “Elin Motors Bosnia”, Živinice – 153, “Hattrick”, Vitez – 151, “Atena”, Novi Travnik – 149, “Central osiguranje”, Sarajevo – 148 i INZ, Zenica – 109
Ukoliko norveška inspekcija rada zaključi kako su ugovori “Umela” sa svojim uposlenicima sklopljeni na nezakonit način, suprotno norveškim zakonima, moglo bi se lahko desiti da “Umel” dobije zabranu poslovanja u Norveškoj.
Za BiH je, u ekonomskim uvjetima kakve danas imamo, važna svaka kompanija koja zapošljava tri, pet, deset radnika, a BH Telecom zapošljava 3.400 ljudi. No, pravi značaj ove kompanije ogleda se u njenoj društvenoj odgovornosti – BH Telecom finansira skoro sve reprezentativne selekcije BiH u sportu, sve značajne kulturne manifestacije i institucije, humanitarne organizacije, udruženja za pomoć djeci s poteškoćama u razvoju, a izvjesno je da će dio novca uložiti i u cestogradnju
Na pitanje da li je tačna konstatacija kako se radnicima prijeti oduzimanjem imovine, Aščerić kaže kako su to gluposti. „Pa nisam ja taj koji može oduzeti bilo kome imovinu. Ne znam o čemu uopšte pričaju. Ugovor smo potpisali sa Kanađanima, radnici su otišli gore i sve je čisto“, kaže Aščerić tvrdeći kako konkurencija na ovaj način podmeće Valardu ali i njegovoj kompaniji.
Jedno od obilježja tranzicijskih društava jeste i to da se pojavljuju kompanije koje privatiziraju državni kapital, a onda firme unište, raskrčme, izvuku ono što vrijedi, a ostalo ostave da propada. “AS Group” radi suprotno. Već deset godina “AS Group” aktivizira posrnula preduzeća, pokreće ih, spašava radna mjesta i razvija brendove. “Preduvjet za naš uspjeh bilo je slobodno tržište. Volio bih kada bi više ljudi bilo svjesno svojih mogućnosti u sistemu u kojem živimo. Svi imamo podjednake šanse da uspijemo, i zaista je tako. Mi smo počeli s granapom, a samo dvije decenije poslije u poziciji smo da zapošljavamo na hiljade ljudi direktno i na desetke hiljada ljudi indirektno”
Islamski svijet ima ljudske i materijalne resurse više nego dovoljne za napredak. Postavlja se pitanje kako je onda moguće da je od 20 najvećih svjetskih ekonomija tek jedna muslimanska (Turska)? Od 100 najelitnijih univerziteta u svijetu nema niti jednog iz muslimanske zemlje. Stopa nepismenosti među najvećim je kod muslimana. Od ukupnog broja prijavljenih patenata, zanemariv je broj iz islamskog svijeta. Najveće žrtve današnjih ratova, odnosno kriznih žarišta, uglavnom su muslimanske (Sirija, Irak, Jemen, Mianmar...)
Od 2013. do 2015. godine nije bilo promjena u poretku razvijenosti kantona, ali prošle su se godine desile dvije promjene koje, da budemo precizni, nisu rezultat stagnacije nekog od kantona, jer su svi ostvarivali značajan napredak, samo su neki malo više napredovali u odnosu na druge. Tako je Bosansko-podrinjski kanton preskočio Zeničko-dobojski, pa je sada Bosansko-podrinjski kanton na petom, a Zeničko-dobojski na šestom mjestu. Istovremeno, Posavski kanton pobjegao je sa začelja, a to mjesto prepustio Kantonu 10
Sinkro” je u početku trgovao s uglavnom jeftinim namještajem, to su obično bile male garniture koje su dimenziono dizajnirane tako da bukvalno četiri paketa stanu u jednom redu u šleperskoj prikolici, odnosno, da u šleper stane 120 takvih paketa. To su bili mali komadi namještaja koji se vani brzo prodaju. Sada je “Sinkro” došao do srednjeg evropskog nivoa kvalitete u proizvodnji namještaja, ali najvišeg što se tiče kupaca. To je kao u sportu, objašnjava Kuštrić, kreneš igrati u lokalnoj ligi, pa pređeš u treću, drugu, prvu, i konačno do svojevrsne lige šampiona
Ivana je kao desetogodišnjakinja s porodicom izbjegla u Austriju. Ljubav prema rodnom kraju motivirala ju je da prošle godine u Derventi osnuje firmu “Bosna raste organski / Bosnia Grows Organic”, specijaliziranu za organsku proizvodnju ljekovitog i začinskog bilja
Na kraju 2016. godine društva “Agrokor” koncerna u Bosni i Hercegovini dugovala su oko 318 miliona KM, od čega je dug prema domaćim dobavljačima iznosio oko 170 miliona maraka, a najveći dužnik bio je “Konzum” Sarajevo, navodi se u analizi “Lex Agrokor / Lex Mercator: Pravne posljedice / Utjecaj na tržište BiH i ostala regionalna tržišta Jugoistočne Evrope”
