Oni su osobe s invaliditetom, a izvrsni u svojim poslovima. Slijepi fizioterapeuti “dižu iz mrtvih”, gluhi ekonomisti vode uspješne računovodstvene firme, žena s teškim oštećenjem ruke izrađuje prekrasan nakit. Donosimo njihove priče koje su primjer pobjede volje i ne prepuštanja teškim životnim uvjetima
U ovom broju Stava donosimo izjave ljudi koji su preživjeli bleiburške marševe smrti. Pored Hude jame, kao teme 86. broja, donosimo i intervju sa Nedžadom Ajnadžićem, načelnikom sarajevske općine Centar. Usporedili smo podatke o radu dvije federalne Vlade, one pod predsjedanjem Nermina Nikšića i aktuelne koju vodi Fadil Novalić. Donosimo mračne detalje iz ratne biografije Miroslava Kraljevića, novog načelnika Vlasenice.
Sasvim mi je razumljivo da sudionike političkog života u njihovu radu i djelovanju često vode, nažalost, prije svega puki politički, stranački interesi, a manje stvarne činjenice i realna argumentacija, no vjerujem da Vam je poznato da su naučnici u svojem radu i djelovanju obavezani na poštivanje isključivo činjenica te na transparentnost s ovim u vezi.
Pred beogradskim Višim sudom počeo je sudski proces protiv osmerice bivših policajaca, pripadnika nekadašnjeg Centra za obuku na Jahorini. Svi su tzv. dezerteri uhapšeni u Srbiji pred sam početak operacije zauzimanja Srebrenice, u koju su dovedeni kako bi učestvovali u genocidu. Najpoznatiji je među njima Nedeljko Milidragović zvani Neđo Kasapin, koji je novcem opljačkanim u Potočarima postao uspješan poslijeratni biznismen u Srbiji
Iako je prošlo 70 godina od stravičnog zločina partizana u bleiburškim marševima smrti, do danas je napisano svega nekoliko ozbiljnih studija koje se bave ovom temom. Nesrazmjer između opsega bleiburške tragedije i pisanih tragova o njoj treba tražiti, prije svega, u totalitarnoj politici Jugoslavije koja je po svaku cijenu nastojala uništiti sjećanje na bleiburške marševe smrti i ubijene Hrvate, Bošnjake, Nijemce, Slovence, Mađare, i nešto Srba i Crnogoraca. S druge strane, hrvatski su istraživači nerijetko, u duhu endehazijske politike identiteta, vješto skrivali ubistva Bošnjaka, navodeći ih u zvaničnim dokumentima kao Hrvate. Na osnovu istraživanja pojedinih hrvatskih historičara, brojnih izjava preživjelih svjedoka koje je sakupio vrijedni Nihad Halilbegović te nekompletnih spiskova ubijenih Bošnjaka, možemo sa sigurnošću reći da je u bleiburškim marševima smrti stradalo između 20.000 i 50.000 Bošnjaka, iako hrvatski historičar Vedran Petrović procjenjuje da je stradalo između 50.000 i 65.000 Bošnjaka. U ovom i narednom broju Stava donosimo priču o stradanju bošnjačkih vojnika i civila u bleiburškim marševima smrti te ekskluzivno objavljujemo izjave preživjelih svjedoka
Od prijelomnog trenutka u kulturno-političkom i nacionalnom preporodu Bošnjaka na razmeđu stoljeća – koji se podudara sa početkom borbe za vjersku i vakufsko-mearifsku autonomiju Bošnjaka i pokretanjem prvoga bošnjačkog književnog časopisa Behar – novo se ime za bošnjački narod ustaljuje u svakidašnjoj upotrebi.
“Prvi put organiziramo ovakav skup o Mehmed-paši Sokoloviću i porodici Sokolović u historiji Bosne. To govori o stanju, odnosno autocenzuri koju sami sebi namećemo, čak i danas. Na osnovu historijskih dokumenata i obilnosti građe, moguće je govoriti bez ikakvih ustručavanja o brojnim detaljima koji su veoma bitni kako bi se upotpunila historijska slika Mehmed-paše Sokolovića, a ne neka mitološka ili epsko-literarna slika, kako je najčešće prisutno kod nas”
Koliko se god to činilo nestvarnim, Sarajevski kanton dio je Bosne i Hercegovine s najmanjim brojem smrtno stradalih osoba u prometnim nesrećama i koliko god to zvučalo nevjerovatno, danas se na cestama gine višestruko manje nego sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća
Izbori u Srebrenici “smrde” od samog početka, od 2. oktobra. Već se tada znalo da je na sceni izborni inženjering u korist Mladena Grujičića. Prema informacijama s terena, od posmatrača izbornog procesa i članova biračkih odbora saznali smo da iz Srbije autobusima dolaze glasači u srebrenička pogranična mjesta i glasaju s nevažećim ličnim dokumentima
Dvadesetak liječnika-specijalista koji su tokom ove godine napustili sarajevski KCUS otišlo je zbog odličnih plaća koje su dobili na Bliskom istoku ili uhodanih poslova na vlastitim privatnim klinikama
