“Od trenutka kad sam prvi put nogom stupio u vašu zemlju, mene i moju porodicu jako su dojmili srdačnost, topla dobrodošlica i iskreno prijateljstvo građana Bosne i Hercegovine. Ova izuzetna situacija predstavlja dodatnu pokretačku silu za daljnji razvoj naših odnosa i stvara pravo okruženje za nove projekte koji se mogu realizirati”
Po teoriji vladajućeg sloja, ekonomska izgradnja zahtijevala je visokoobrazovanog i kulturnog čovjeka, dok su upravo kultura i prosvijećenost doprinosili bržem i uspješnijem razvoju. Upravo zato što je u Jugoslaviji, a samim time i u Bosni i Hercegovini, bilo riječ o masovnoj kulturi koja je trebala obuhvatiti sve slojeve stanovništva i prenijeti mu poruku socijalizma
Sukobi u Saboru počeli su prilikom rasprave o Nacrtu zakona o poštanskoj štedionici krajem 1910. i početkom 1911. godine, a pokretanje jezičkog i agrarnog pitanja u Saboru prekinulo je definitivno sporazumni rad i dovelo do pregrupiranja i traženja saveznika među političkim grupama te do nastojanja Zemaljske vlade da stvori radnu većinu, sastavljenu od poslanika iz sve tri vjersko-nacionalne grupe
Bez ZAVNOBiH-a, i na njemu izgrađenih institucija javne vlasti, ne bi bilo ni aktualne državne neovisnosti. Bošnjaci su uvijek Bosnu smatrali svojom domovinom, baš kao i danas, te tradiraju sve pozitivne tekovine jedne takve ideje, bez obzira na to u kakvim se povijesnim kontekstima ona razvijala
Nije potpuno jasno kako je Jezerski dobio ime. Je li obližnja ponornica nekada u prošlosti ostala bez svog ponora pretvarajući prostranu kotlinu u jezero, ili su močvarne doline ljudima izgledale kao neko presahlo jezero nad kojim stražari grad Jezerski, može se samo nagađati. Ime je sraslo s pitomim krajolikom. Osim ponornice, tu je i velika spilja u kojoj se stanovništvo često skrivalo pred osvajačima
Stari most još uvijek čvršće razdvaja obale Neretve nego što ih povezuje, višegradska se ćuprija, ovisno o uglu gledanja, doživljava ili samo kao stratište ili samo kao postmodernistički, dakle disneylandski apokrifan legat jugoslovenskog nobelovca. A Arslanagića se most ugiba pod teretom kamene ploče na kojoj je uklesano jedno ime, također apokrifno, koje s ovim zdanjem nikakve veze nema
Nijemci u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj – nova istraživanja i perspektive; Zbornik radova; Institut za istoriju u Sarajevu, edicija Posebna izdanja, Sarajevo, 2015. godine
Zgrabio sam “sijač“, istrčao na otvoreno i stojeći zarafalao po vrhovima kuća. Dok sam pucao, drugi su izvukli Josipa
Nijemci u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj – nova istraživanja i perspektive; Zbornik radova; Institut za istoriju u Sarajevu, edicija Posebna izdanja, Sarajevo, 2015. godine
Nijemci u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj – nova istraživanja i perspektive; Zbornik radova; Institut za istoriju u Sarajevu, edicija Posebna izdanja, Sarajevo, 2015. godine
