fbpx
  • Dijaspora
    • (Page 10)

Dijaspora

152DijasporaSrebrenica
Uspio kao arhitekt u Norveškoj, danas karikaturom svijet upozorava na genocid u Srebrenici

“Prijavio sam se na raspisani konkurs za arhitektu, a uz toplu preporuku prof. dr. Hansa Skottea s renomiranog NTNU Univerziteta Trondheim, i dobio posao u struci kao overarhitekt u Odjeljenju za urbanizam i prostorno planiranje komune Røyken, nedaleko od Osla, gdje i živim. Bio sam veoma sretan jer sam i ovdje svojim radovima zadovoljio veoma zahtjevnog poslodavca. S ovog radnog mjesta 2010. godine otišao sam u penziju”, priča rođeni Srebreničanin koji se u egzilu u Norveškoj počeo baviti i karikaturom

151DijasporaDruštvo
IKC GRAZ: Pretučen dedo jer je dijelio primjerke “Stava”

Nakon što je Stav u broju 150 objavio tekst o zbivanjima u jednom od najvećih bošnjačkih džemata u dijaspori, tamošnji džematlija i vakif Islamskog centra Rasim Begić kupio je nekoliko primjeraka Stava i pokušao ih u vrijeme džuma-namaza podijeliti među džematlijama. Na šezdesetodvogodišnjeg Begića fizički je nasrnuo poznavalac borilačkih vještina Jasmin Ahmić, zamjenik sekretara IKC Graz, nakon čega je reagirala i policija, a Begiću je pružena medicinska pomoć

151DijasporaDruštvo
Kuću kućom čine lastavice

U Luksemburgu živi zajednica Bošnjaka iz BiH, Srbije i Crne Gore. Iako podijeljeni granicama danas suverenih država, od kojih se svaka prema svojima odnosi drugačije, Bošnjacima Luksemburga mnogo je toga ipak zajedničko. Okupljeni u nekoliko džemata i kulturne zajednice Bošnjaka, rade na očuvanju identiteta i čuvanju uspomena na agresiju i genocid, ali i da, koliko god mogu, pomognu povratničkim zajednicama u BiH

150DijasporaDruštvo
SKANDAL U GRAZU: Otuđena vakufska imovina u jednom od najvećih bošnjačkih džemata

Na zvaničnom sajtu IKC Graz nema informacija o osnivanju nekoliko udruženja s predznakom džemata koja su Mahdiju Mekiću i rukovodstvu džemata služila za manipuliranje IZ BiH. Nema ni podataka o privatnoj fondaciji (“Gemeinnützige Privatstiftung Frieden”) koja je osnovana mimo saglasnosti IZBA-e i IZ BiH, a na koju se prebacuje vakufska imovina džemata. Na upravljanje džematskom imovinom vrijednom nekoliko miliona eura, prema Statutu fondacije, najveći broj vakifa džemata, IZBA i IZ BiH nemaju nikakvog utjecaja

150DijasporaDruštvo
Bošnjaci u Norveškoj: Vrhunski obrazovani, vrijedni i odgovorni
148DijasporaEkonomija
Žene iz BiH imaju sposobnosti neprocjenjive vrijednosti

“U svijetu biznisa imala sam priliku upoznati mnogo menadžera, ali veoma malo lidera. Za mene liderstvo nije hijerarhijska pozicija niti skup naučenih vještina. Liderstvo je mnogo više od toga. Za mene je liderstvo životna filozofija, cjeloviti, dinamični i cjeloživotni proces ličnog i profesionalnog razvoja i usavršavanja. Liderstvo je, zapravo, ono ko smo i kako doprinosimo razvoju, rastu i uspjehu ljudi i društva”

148DijasporaKultura
Mjesec bosanskog jezika u Švedskoj

Nastavljamo s književnim večerima, promocijama i radijskim emisijama. Cilj nam je da se u ove aktivnosti uključi što više govornika bosanskog jezika, što više udruženja i ustanova te da tako naš jezik sačuvamo za neke nove generacije, a da ga samim tim sačuvamo i u švedskom obrazovnom sistemu s nadom da će ovaj model prihvatiti i druge zemlje Evrope u kojima su naše zajednice brojne”

145DijasporaDruštvo
Serijski ubica iz Tampa Baya

Uviđam da neću moći voziti skroz do North Caroline, uhvatit će me mrak, a po mraku nije džaiz putovati ni u svojoj a kamoli u tuđoj zemlji. Opet pošaljem poruku Šehi: “Imaš li, bolan, koga na Flordi da noćim?” Brzo odgovora: “Imam, Seniju, kćerku nane Fate Orlović.” Senija me zove. “U Atlanti sam, izvini, molim te, ali svrati u Jacksonville kod S., sad ću ga zvati da te nazove.” I čovjek me zove. “Nema problema, tu sam.” Šalje mi adresu

145DijasporaDruštvo
Bošnjaci su ovdje bez prava na posao i maternji jezik

“Nama je u interesu, a ta se ideja provlači od osnivanja ove TV stanice, da predstavimo makedonskom narodu bošnjačku kulturu i bošnjačke običaje, kao i bosanski jezik. Htjeli smo da zadržimo naš narod tu gdje jeste, kako ne bi emigrirao u druge kulture. Moramo znati ko smo i šta smo, odakle potječemo i koji su nam korijeni. Prema ovom planu, još uvijek djelujemo”

DijasporaDruštvo
Kako otići preko grane, a ne otpasti s drveta

Tek kada se migranti nađu u doseljeničkoj koži, shvate da zemlja u koju su došli njih uopće ne treba, nego treba njihovu djecu. Praktično je za zapadni svijet prva, pa čak i druga, kao i treća generacija doseljenika “neupotrebljiva”. Zemlja u koju se migranti adaptiraju želi njihovu djecu, s potpuno izmijenjenim navikama, kulturom, tradicijom, jezikom, vjerom, načinom života uopće