Gambija je 11. novembra 2019. podnijela tužbu za genocid protiv Mijanmara. Međunarodni sud pravde 23. januara 2020. zatražio je od Mijanmara da preduzme mjere prevencije ubistava i zlostavljanja Rohingya muslimana.
.</p>
<p>U neuslovnim i pretrpanim kampovima provode treću godinu, nakon masovnog napuštanja svojih domova u augustu 2017. godine.</p>
<p>“Bajram za nas nema nikakvog značaja u ovom životu bez države. Ali moramo se pretvarati da smo sretni samo zbog svoje djece”, rekao je za AA Mohib Ullah, vođa zajednice Rohingya u kampu Kutupalang.</p>
<p>Ukazujući na neizvjesnu budućnost u Bangladešu, Mohib je rekao da se ne nadaju skorijem povratku u domovinu, a nova generacija odrasta “bez ikakvog obrazovanja i bez snova.”</p>
<p>“Na pragu smo da izgubimo svoje postojanje kao nezavisna nacija u svojoj domovini, u kojoj smo stoljećima živjeli. Naša mlada generacija pati od krize identiteta”, pojasnio je Mohib.</p>
<p>Mala slavlja koja su u prethodne dvije godine organizovali u izbjegličkim kampovima, ove godine nisu održana zbog širenja nove vrste koronavirusa.</p>
<p>Od nedjelje je virusom zaražena još najmanje 21 izbjeglica. Svi su premješteni u centre za izolaciju unutar kampova, dok su njihove porodice premještene u odvojene centre.</p>
<p>U svim kampovima vlada panika jer stručnjaci i tijela za zaštitu ljudskih prava upozoravaju na dramatično širenje virusa u kampovima u kojima sada žive desetine hiljada izbjeglica.</p>
<p>Rohingya muslimani, koje su Ujedinjene nacije opisale kao najugroženiju nacionalnu manjinu u svijetu, suočavaju se sa sve većim progonima od napada iz 2012. godine. Događaji koji su dramu arakanskih muslimana stavili u žižu svjetske javnosti dogodili su se 25. augusta 2017.</p>
<p>Pod plaštom borbe protiv militantnih napada na policijske punktove, mijanmarska vojska i budistički militanti su tog dana krenuli u brutalne napade na Rohingye u kojima je svirepo ubijeno više od 24.000 pripadnika te manjine. Napadi su prerasli u klasični oblik etničkog čišćenja, a mijanmarska vojska je spalila stotine muslimanskih sela. Prema podacima UN-a, od augusta 2017. godine iz te regije je više od 900.000 muslimana izbjeglo u susjedni Bangladeš.</p>
<p>Gambija je 11. novembra 2019. podnijela tužbu za genocid protiv Mijanmara. Međunarodni sud pravde 23. januara 2020. zatražio je od Mijanmara da preduzme mjere prevencije ubistava i zlostavljanja Rohingya muslimana.</p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
Prethodni članak
Bošnjaci kao primarni cilj ili kolateralna šteta
PROČITAJTE I...
SPECIJALNI RAT PROTIV BOŠNJAKA: Aktivno se stvara atmosfera međubošnjačkog sukoba
Koriste se podrivačke metode, u specijalnom ratu poznate i kao vađenje sadržaja ispod temelja objekta koji se želi srušiti. Podrivanje se koristi rušenjem konstrukcije države kroz pravni sistem, opstruiranjem zakona i ustavnog poretka države, uspostavljanjem paralelnih paradržavnih, paravojnih, paraodgojnih, paraobrazovnih i parapolitičkih tvorevina. Potonje se u ovom trenutku koriste kao grupe za pritisak na legalne političke snage radi njihovog oslabljivanja. Grupe za pritisak jesu forma specijalnog rata koje se planski kreiraju s očekivanjem da će nastati političke krize i koriste se da bi se umanjila efikasnost legalnih političkih snaga, a u konkretnom slučaju, pod tretmanom grupa za pritisak, koje su godinama stvarane unutar nje same, trenutno se nalazi SDA. U široj slici ovdje, prije svega, govorimo o djelovanju političkih faktora Srba i Hrvata oličenim u pojavama Milorada Dodika i Dragana Čovića, koji su glavna poluga u subverzijama specijalnog rata
IZETBEGOVIĆ ZA STAV: Granica BiH je na Drini i na Savi, i tako će i ostati
Preopasno je raspirivati nacionalizme i ratne emocije. SDA to nikada nije radila. Jasno je da je ovo u šta se upušta Milorad Dodik odavno prevazišlo sebične predizborne kalkulacije. Ovo je mnogo opasnije i traži ozbiljne i svakodnevne odgovore. A ko će ih dati ako ne SDA