Sa ovog časnog mjesta želim svijetu poručiti da će vrata Aja Sofije, baš kao i Suleymaniye, Selimiye, Sultanahmedove i drugih džamija, biti otvorena za sve Božije robove, bez ikakve diskriminacije, kazao je Erbas kao hatib prvog džuma-namaza u Aja Sofiji, kojoj je ukinut status muzeja i vraćen status džamije

Predsjednik Uprave za vjerske poslove Republike Turske Ali Erbas poručio je na prvom džuma-namazu u Aja Sofiji da je vraćanje njenog statusa džamije veliki historijski trenutak koji je ispunio prazninu u srcima i donio veliku radost muslimanima u periodu hadža i uoči predstojećeg Kurban-bajrama, javlja Anadolu Agency (AA).

“Ovo je dan kada ispod kupola Aja Sofije ponovo odjekuju tekbiri i salavati, a s njenih munara ezani. Danas, vjernici sa suzama radosnicama u očima stoje na kijamu i zahvalni Gospodaru padaju na ruku i sedždu. Ovo je dan časti i poniznosti”, poručio je Erdas.

Erbas je poručio kako današnjom molitvom u Aja Sofiji svjedoče jednom sličnom trenutku koji se desio prije 70 godina.

“Danas svjedočimo istom onom trenutku kada je 16 mujezina sa 16 šerefa Sultanahmetove džamije, koja se nalazi preko puta nas, ponovo počelo učiti ezan i odjekivati ‘Allahu Ekber’ (Allah je najveći). Na taj način su nakon 18 godina omogućili ponovni susret minareta i ezana”, rekao je Erbas.

Riječi Erbasa odnose se na odluku iz 1932. godine kojom je naloženo da se u Turskoj ezan više ne uči na arapskom već na turskom jeziku, što je praktikovano punih 18 godina, odnosno do 1950. godine.

Erbas je u prvoj hutbi u Aja Sofiji nakon 86 godina podsjetio kako je poslanik Muhammed, a. s., najavio osvajanje Konstantinopolja i kako je kazao da će to uraditi veoma časna vojska s časnim komandantom.

“Osvajanje nije bilo umorstvo, već oživljavanje; nije bilo uništavanje, već obnova. Osvajanje u našoj civilizaciji predstavlja otvaranje vrata grada islamu, miru i pravdi. Selamimo sve naše šehide, gazije i vojnike koji su s takvim uvjerenjem osvojili Anadoliju i nama je u naslijeđe ostavili kao domovinu”, kazao je Erbas i podsjetio je je prvi džuma-namaz u Aja Sofiji klanjan 1. juna 1453. godine nakon što je osmanska vojska sultana Mehmeda Fatiha osvojila Carigrad.

Podsjetivši kako se sultan Fatih rukovodio kura'nskim ajetom u kojem se kaže da Allah voli one koji se na Njega oslanjaju kada odluče krenuti u neki posao, Erbas je odao počast tom mladom sultanu koji tokom i nakon osvajanja Carigrada nije dozvolio skrnavljenje njegovih građevina.

“Neka je selam i najvećem među arhitektima Mimaru Sinanu koji je Aja Sofiju ukrasio minaretima i ojačavši je omogućio da stoljećima ostane uspravna”, kazao je Erbas.

Pozdravivši i muslimane koji širom svijeta s radošću dočekuju ponovno otvaranje džamije Aja Sofije, Erbas je uputio selame i svima koji su pomogli u vraćanju ezana, vjernika i namaza u tu ljepoticu grada na Bosforu.

Ističući kako Aja Sofija stoljećima predstavlja jedno od najcjenjenijih mjesta nauke, mudrosti i poštovanja, Erbas je kazao da je Aja Sofija simbol osvajanja i amanet sultana Fatiha.

“Fatih sultan Mehmed Han je ovu prekrasnu građevinu, njegovu zjenicu, s ovim munarama kao vakuf ostavio da do Sudnjeg dana ostane kao džamija. U našoj vjeri se vakuf smatra nečim u šta se ne dira, a vakifova oporuka je neprikosnovena i proklet bude onaj ko je prekrši”, kazao je Erbas.

Erbas je dalje u hutbi kazao da je Aja Sofija mjesto s kojeg se još jednom cijelom svijetu proklamuje ogromno milosrđe islama i poruka suživota.

“Sultan Fatih je mještanima koji su se nakon osvajanja u strahu od odmazde sakrili u Aja Sofiju rekao da se ne boje. Rekao im je da od tog časa više ne trebaju da se boje za vlastitu slobodu i živote jer neće više biti pljački imovine, zlostavljanja i kažnjavanja zbog različite vjerske pripadnosti. Eto, zato je Aja Sofija i simbol etike suživota i ljudskog poštovanja”, poručio je Erbas.

Naglasivši da je ukidanje statusa muzeja i ponovno otvaranje Aja Sofije za vjerske obrede historijska odluka, Erbas je kazao da su vjernici u džamiji Aja Sofiji molitve obavljeli tokom pet stoljeća.

Dodao je da je otvaranje Aja Sofije dokaz da islam napreduje, uprkos poteškoćama i izazovima s kojim se u moderno vrijeme suočava.

“Otvaranje Aja Sofije za vjerske obrede prestavlja dašak nade za sve ugrožene vjernike i mesdžide, uključujući i Al-Aksu. To otvaranje prestavlja odlučnost našeg velikog naroda, koji ljubav prema vjeri i domovini stavlja ispred svega, da gradi stabilnu budućnost na duhovnoj snazi koju crpi iz svojih korijena”, kazao je Erbas.

Ističući kako su džamije u sjedištu civilizacije jer su mjesta na kojima se ljudi upoznaju i ujedinjuju u vjeri i dobru, Erbas je kazao da nema ništa tužnije na svijetu od džamija čije su munare nijeme, minbere prazne, kupole tihe i dvorišta prazna.

“Danas su muslimani u različitim dijelovima svijeta žrtve islamofobičnih napada na džamije. Svijetu ukazujem na ovo primjerno ponašanje sultana Fatiha Mehmeda u Aja Sofiji i pozivam cijelo čovječanstvo da stanemo nasuprot antiislamske retorike i napada”, poručio je Erbas.

On je dalje kazao da vjernici koji znaju prave vrijednosti Aja Sofije imaju najvažniju zadaću da rade na tome da svijetom zavladaju mir, spokoj i dobrota.

“Naša zadaća je da svijetom danonoćno širimo dobrotu, pravdu i istinu. Trebamo biti nada za spas čovječanstva na čijim plećima je veliko beznađe zbog postojećih velikih problema. Mi vjerujemo da su ljudi jednaki po rođenju i braća po vjeri. Vjerujemo da je svijet dom svih nas i da svi stanovnici tog doma, bez obzira na vjersku, rasnu i nacionalnu pripadnost, imaju pravo na častan, slobodan i dostojanstven život”, kazao je Erbas.

Pozivajući cijelo čovječanstvo na pravdu, mir, milosrđe, istinoljublje te etička načela i vrijednosti koje čovjeka čine časnim, Erbas je kazao da je svijetu potrebna slolidarnost u očuvanju ljudskih života, vjere, pameti, imovine i generacije.

“S ovog časnog mjesta želim svijetu poručiti da će vrata Aja Sofije, baš kao i Suleymaniye, Selimiye, Sultanahmedove i drugih džamija, biti otvorena za sve Božije robove, bez ikakve diskriminacije”, kazao je Erbas i dodao kako će džamija Aja Sofija nastaviti svoje postojanje uz njenu duhovnu atmosferu i vjerske obrede.

Podsjećamo, Vrhovni sud je 10. jula poništio odluku nekadašnje vlade te zemlje, kojom je 24. novembra 1934. godine Aja Sofiji dodijeljen status muzeja. Činom poništenja pomenute odluke, Aja Sofiji je vraćen status džamije.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je, nakon vraćanja statusa džamije ovom zdanju, najavio da će prvi zajednički namaz u Aja Sofiji biti klanjan 24. jula.

Nadležne službe su proteklih dana uredile prostor unutar, ali i na platoima oko Aja Sofije.

Turske vlasti su najavile da će i dalje čuvati kulturno-historijske vrijednosti Aja Sofije i to na način da će za vjerske obrede u njoj biti nadležna Uprava za vjerske poslove Turske, a o restauraciji, konzervaciji i zaštiti će brinuti Ministarstvo kuture i turizma te zemlje.

Turisti će i dalje moći posjećivati Aja Sofiju, i to besplatno, a freske na zidovima će zavjesama biti prekrivane samo za vrijeme obavljanja namaza.

Prvi namaz u Aja Sofiji nakon 86 godina organiziran je uz pojačane mjere sigurnosti.