U Sarajevu je jutros nakon teške i kratkotrajne bolesti preminuo akademik dr. Ibrahim Pašić (1948–2017), istaknuti naučnik, historičar, javni djelatnik i profesor. Prenosimo saopćenje koje je tim povodom objavila BZK “Preporod”
, <em>Toponimska srbizacija Glasinca</em> (1996), <em>Od hajduka do četnika: Stradanja i genocid nad glasinačkim Bošnjacima od najstarijih vremena do 1994. godine</em> (2000), <em>Kulin i Prijesda: Dva imena ilirskog porijekla u vladarskoj dinastiji srednjovjekovne Bosne </em>(2006), <em>Predslavenski korijeni Bošnjaka, knj. 1, Od planine Romanije do istočnih granica rimske provincije Dalmacije</em> (2008), <em>Predslavenski korijeni Bošnjaka, knj. 2, Mile i Moštre: Ilirsko-gotski korijeni bosanske vladarske dinastije, stećka i Crkve bosanske</em> (2009), <em>Predslavenski korijeni Bošnjaka, knj. 3, Tračko ime Bosna i Tračani u Bosni</em> (2012), <em>Predslavenski korijeni Bošnjaka, knj. 4, Gotizmi i ilirizmi u Kulinovoj povelji</em> (2013) i <em>Od stećka do nišana u Bosni i Hercegovini</em> (2017).</p>
<p>Njegovo kapitalno djelo jeste upravo knjiga <em>Od stećka do nišana u Bosni i Hercegovini</em>, za koju je dobio specijalnu nagradu “Hasan Kaimija”. Riječ je o opsežnoj monografskoj studiji koja predstavlja svojevrsnu historiju bosanskog stećka i muslimanskog nišana u Bosni i dosad najcjelovitiji rad o kontinuitetu bošnjačke sepulkralne kulture od vremena srednjovjekovne pa do vremena osmanske Bosne i dalje. Prateći povijesno-tradicijski kontinuitet između stećka i nišana, ova knjiga daje odgovore na brojna važna pitanja bosanske historiografije, a sve na temelju originalnih autorovih istraživanja kojima su obuhvaćene sve značajne nekropole stećaka i stara muslimanska grobišta u Bosni.</p>
<p>Posebno su značajne i autorove knjige iz niza <em>Predslavenski korijeni Bošnjaka</em>, koje su isto tako posvećene dosad slabo ili nimalo poznatim pitanjima najstarije prošlosti Bošnjaka i Bosne, a koje također na svoj način ukazuje na neupitnu historijsku utemeljenost i Bosne kao države i Bošnjaka kao naroda.</p>
<p>Smrt akademika Pašića predstavlja veliki gubitak za sve nas, ali istovremeno budi svijest o zaokruženju jedne odvažne ljudske avanture na produbljivanju znanja o Bosni i starobosanskom biću. Akademik Ibrahim Pašić bio je nepokolebljivi istraživač bosanske povijesti i njezinih glavnih tokova koji su iz dubina vremena došli do nas današnjih i bitno nas odredili. Beskrajno smo mu zahvalni na knjigama o Bosni kojima je rasvjetljavao naše postojanje u oskudnim vremenima.</p>
<p>BZK “Preporod” izražava duboko saosjećanje porodici akademika Pašića, njegovim prijateljima i saradnicima, zagovarajući smirenost u ovome suđenom času.</p>
<p>Dženaza akademika Pašića obavit će se na Grličića brdu u Sarajevu u subotu, 24. juna u 16.00 sati.</p>
<p>Zajednička komemoracija BZK “Preporod” i Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca održat će se u petak, 30. juna 2017. godine s početkom u 14.00 sati u prostorijama Vijeća (Vladimira Perića 13).</p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
Prethodni članak
Zilhad Ključanin (1960–2016): Nema svijeta izvan poezijeSljedeći članak
Jan Beran: Svirač zapetih struna oka
