Nedavno je objavljena vijest da turska vladajuća stranka AKP planira otvoriti svoja predstavništva u ukupno sedam zemalja, i to u Sjedinjenim Američkim Državama, Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Francuskoj, Rusiji, Makedoniji te u Bosni i Hercegovini. Ni u jednoj od tih zemalja ova vijest nije dočekana kao u Bosni i Hercegovini. Prema mišljenju dežurnih domaćih kritičara, otvaranje predstavništva AKP u našoj zemlji stvara opasnost za njen opstanak
 svoje predstavništvo ima u Americi, kao i u Njemačkoj, i to u više gradova. S obzirom na to da je najveće dostignuće CHP-a posljednjih godina u Turskoj 25% glasova, možda baš žele svoje ideale proširiti u Americi ili Njemačkoj, možda Ameriku vide kao “društveni prostor Turske”.</p>
<p>Suština je da AKP nije prva koja radi takvo nešto, a Bosna i Hercegovina nije jedina zemlja koja će imati predstavništvo neke strane političke partije. Vijest o otvaranju predstavništva AKP u Bosni i Hercegovini domaći mediji prenijeli su naslovima <em>AKP dolazi da se bori za vlast u BiH?</em>, <em>Erdogan širi AKP, otvara predstavništvo u BiH?</em> i slično, a prostor su dali “poznatim” analitičarima.</p>
<p><strong>MNOGE POLITIČKE STRANKE EVROPSKIH ZEMALJA DJELUJU KROZ FONDACIJE</strong></p>
<p>Predstavništvo AKP u Bruxellesu otvoreno je 2014. godine, a predstavnik Ruhi Açıkgöz za <em>Stav</em> kaže da kao predstavništvo stranke formiraju odnose s ostalim političkim strukturama i predstavnicima, te da se ni na koji način ne bave unutrašnjom politikom u državi u kojoj se nalaze.</p>
<p>“Mi imamo jako dobre odnose sa svim političkim strankama u Belgiji i na neki način predstavljamo most njihove komunikacije s AKP. U ovoj zemlji niko ne postavlja problem zbog našeg postojanja, ni Evropska unija ni domaće belgijske institucije. Suprotno tome, smatraju da doprinosimo stvaranju boljeg dijaloga između dviju strana”, kaže Açıkgöz, dodajući da su u bliskom kontaktu i s državljanima Turske koji žive u Belgiji.</p>
<p>Međutim, analitičarima kojima je toliko zasmetalo javno i transparentno predstavništvo turske vladajuće stranke ne smeta, naprimjer, njemačka fondacija “Konrad-Adenauer-Stiftung”, koja je ogranak njemačke stranke CDU (Kršćansko-demokratska unija). Iako nosi drugačiji naziv nego CDU, spomenuta Fondacija ne krije svoju povezanost s političkom strankom. Tako na službenoj web-stranici Fondacije stoji da je u pitanju “politička fondacija koja je bliska Kršćansko‑demokratskoj uniji (CDU)”. Ne smeta nikome ni postojanje njemačke organizacije “Friedrich-Ebert-Stiftung”, koja je, kako piše na njenoj službenoj web-stranici, “opštekorisna, privatna, neovisna i kulturna institucija koja je bliska idejama i osnovnim vrijednostima socijalne demokratije”. Tako stoji na web-stranici na bosanskom jeziku, dok na oficijalnoj stranici na engleskom jeziku piše da se radi o “najstarijoj političkoj fondaciji u Njemačkoj”. Ustvari, ova fondacija produženo je krilo njemačke Socijaldemokratske stranke (SPD).</p>
<p>Njemačka nije jedina država čije političke stranke u drugim zemljama djeluju kroz razne fondacije, udruženja i slično. Mnoge evropske države koriste upravo ovaj način djelovanja. To domaćim kritičarima očigledno ne smeta jer je izgleda bitno samo to šta Turska radi.</p>
<p>Zamjenik predsjednika AKP Mehdi Eker naglasio je da će predstavništva AKP biti službene kontakt tačke za turske državljane, kao i za političke stranke i predstavnike vlade. Naprimjer, da postoji predstavništvo AKP u Hrvatskoj, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kritarović ne bi morala ići čak u Ankaru da lobira za izborni zakon u Bosni i Hercegovini, mogao bi to činiti njezin HDZ preko predstavništva stranke čiji je predsjednik Recep Tayyip Erdoğan ujedno i predsjednik Turske.</p>
<p>Ipak, postoje i oni koji ne vide opasnost u otvaranju predstavništva AKP u Bosni i Hercegovini. Jedan od njih jeste i profesor na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu (IUS) Emir Suljagić, koji je na svom profilu na Twitteru napisao: “Ako sam dobro razumio, sarajevskim medijima je mnogo ozbiljniji problem što će AKP otvoriti kancelariju u Sarajevu – kakvu već imaju u Londonu i Briselu – nego to što nam je jedan od članova Predsjedništva barem saučestvovao u ratnim zločinima protiv hercegovačkih Bošnjaka.”</p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
Prethodni članak
Novi Stav: Kad Srbi marširaju
PROČITAJTE I...
SPECIJALNI RAT PROTIV BOŠNJAKA: Aktivno se stvara atmosfera međubošnjačkog sukoba
Koriste se podrivačke metode, u specijalnom ratu poznate i kao vađenje sadržaja ispod temelja objekta koji se želi srušiti. Podrivanje se koristi rušenjem konstrukcije države kroz pravni sistem, opstruiranjem zakona i ustavnog poretka države, uspostavljanjem paralelnih paradržavnih, paravojnih, paraodgojnih, paraobrazovnih i parapolitičkih tvorevina. Potonje se u ovom trenutku koriste kao grupe za pritisak na legalne političke snage radi njihovog oslabljivanja. Grupe za pritisak jesu forma specijalnog rata koje se planski kreiraju s očekivanjem da će nastati političke krize i koriste se da bi se umanjila efikasnost legalnih političkih snaga, a u konkretnom slučaju, pod tretmanom grupa za pritisak, koje su godinama stvarane unutar nje same, trenutno se nalazi SDA. U široj slici ovdje, prije svega, govorimo o djelovanju političkih faktora Srba i Hrvata oličenim u pojavama Milorada Dodika i Dragana Čovića, koji su glavna poluga u subverzijama specijalnog rata
IZETBEGOVIĆ ZA STAV: Granica BiH je na Drini i na Savi, i tako će i ostati
Preopasno je raspirivati nacionalizme i ratne emocije. SDA to nikada nije radila. Jasno je da je ovo u šta se upušta Milorad Dodik odavno prevazišlo sebične predizborne kalkulacije. Ovo je mnogo opasnije i traži ozbiljne i svakodnevne odgovore. A ko će ih dati ako ne SDA