Istraživanja su također omogućila spašavanje ostataka velikog gradskog dijela s izgorjelim kućama, džamije i njezinog mihraba, groblja s ljudskim ostacima i brojnim posuđem iz tog vremena, uključujući ključeve nekoliko kuća.
 i njenih šest hidrauličkih mlinova.</p>
<p>Javni bilježnički akt iz 1276. godine govori o zidinama dugačkim 300 metara. No čvrsta saznanja imamo tek iz 1595. godine, kada je neki župnik na tom području govorio o postojanju velikog grada “iz vremena Maura” i da su ostaci džamije još uvijek istaknuti.</p>
<p>Godine 1970, prije nego što su vode poplavile područje, lokalni arheolozi napravili su mali iskop u kojem su pronašli prve ostatke: zidove i keramiku. Katalogizirani su kao “Arapi”, no 2001. godine sve je bilo opet vidljivo zahvaljujući jakoj suši koja je pogodila otok te godine, što je omogućilo arheolozima da obave prve sistematske iskope.</p>
<p>Od tada, kada god to vrijeme dopušta, moguće je rekonstruirati kako su izbjeglice živjele “poput životinja zbog nedostatka hrane zbog vojne opsade”, kažu arheolozi. “Pokušali su sklopiti sporazum s kršćanima, ali sve je bilo uzalud. Morali su prakticirati kanibalizam da bi preživjeli, sve dok 1232. osvajanje otoka nije završilo”, dodaju. Međutim, nekolicina njih uspjela je utočište naći u planinskim špiljama, ali su jedan po jedan ulovljeni i prodani u roblje. Oko 1240. otpor je slomljen.</p>
<p>Istraživanja su također omogućila spašavanje ostataka velikog gradskog dijela s izgorjelim kućama, džamije i njezinog mihraba, groblja s ljudskim ostacima i brojnim posuđem iz tog vremena, uključujući ključeve nekoliko kuća. Isto tako, spašeni su plugovi, ručni mlinovi, kravlja zvona, kružno kamenje korišteno na tkalačkim stanovima i velika tegla koja je analizirana u laboratoriju. Otkrila je pelud šafrana, limuna, masline, što ukazuje da se koristila za čuvanje hrane.</p>
<p>Notarski akt iz 1276. godine i druge dokumentarne reference poslužile su stručnjacima da prate cjelokupni okoliš tvrđave. Tako su pronašli utočišta i odbrambene utvrde. “Sklonili su se čekajući pojačanja iz sjeverne Afrike, ali ona nikada nisu stigla, i to je bio njihov kraj”, kažu arheolozi. Od 16 hektara nalazišta, iskopano je samo manje od 1 posto zbog porasta vodostaja. “Unatoč ograničenom istraživanom prostoru, već imamo malu predodžbu o tome što se dogodilo. Ono što ostaje za otkrivanje može biti veoma uzbudljivo.”</p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
Prethodni članak
Ovo su lijekovi kojima se borimo protiv Covid-19Sljedeći članak
Gripa je već zaustavljala fudbal
PROČITAJTE I...
NALAZITE SE U ARHIVI: Posjetite nas na novom portalu sedmičnika STAV
Posjetite nas na redizajniranom portalu sedmičnog lista "STAV"(www.stav.ba). Trenutno se nalazite na stranici arhiva (arhiv.stav.ba.).
Za šta smo se borili
Da Zetra ne bude Manjača. Da Holiday Inn ne postane Vilina vlas. Da oca i majku ne tražim po Tomašicama. Da se Sarajevo ne zove Srebrenica. Da ne vučem za rukav Amora Mašovića.