Od prvog dana kada sam preuzeo dužnost gradonačelnika Sarajeva imao sam jasnu viziju i plan rada. Smatram da zajedno s timom na čijem sam čelu imamo potencijal, posvećenost i htijenje, što su prvi preduvjeti za uspjeh. Realizirali smo brojne razvojne infrastrukturne projekte, manifestacije od značaja za grad Sarajevo, kao i desetine drugih, isto tako važnih. Ono što me posebno raduje jeste da stvaramo pozitivno okruženje, funkcionalan i dinamičan grad, ravnopravan partnerima u mnogim procesima i odnosima na domaćem i međunarodnom planu. Rezultati našeg rada su vidljivi, i to naši sugrađani prepoznaju, što je za mene, kao gradonačelnika, motiv za dalji ra

PIŠE: Edib KADIĆ

Foto: Velija HASANBEGOVIĆ

Projekti koje je tokom jednog mandata realizirao gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka dokazuju koliko se toga može uraditi čak i ako se djeluje s funkcije koja je bila svedena na administrativnu ili ceremonijalnu. Značajnih projekata toliki je broj da bi ih bilo teško pobrojati u jednom novinskom tekstu. Na gradonačelnikovu inicijativu i uz Gradsku upravu pokrenut je i projekt obnove Olimpijskog muzeja u Sarajevu, koji će ponovo biti otvoren 8. oktobra 2020. godine. U Muzeju, čija su vrata od vremena početka Agresije na Bosnu i Hercegovinu bila širom zatvorena, posjetioci će moći uživati u eksponatima koji će ih vratiti u vrijeme kada se Sarajevo ponosno upisalo u listu svjetskih metropola okićenih titulom “olimpijskog grada”.

I da, za vraćanje Olimpijskog muzeja olimpijskom gradu, između ostalih, zaslužan je Abdulah Skaka, do čijeg dolaska na ovu poziciju građani nisu znali da funkcija gradonačelnika Sarajeva može imati ovakav značaj. Skaka je na početku svog mandata osporavan, a govoreno je i da je premlad da bude gradonačelnik glavnog grada. Međutim, razvojnim infrastrukturnim projektima i stalnim insistiranjem na izgradnji imidža Sarajeva kao važne evropske destinacije pokazao je da ima viziju i hrabrost te da se umije nositi sa svim izazovima kojih nije manjkalo. Za Stav govori o projektima koje je za svog kratkog mandata realizirao, značaju Olimpijskog muzeja kako za Sarajevo, tako i za cijelu Bosnu i Hercegovinu, kao i o projektima koji sve vrijeme čekaju da budu realizirani.

STAV: Šta ste sve za vrijeme mandata gradonačelnika Sarajeva uspjeli uraditi i koje sve projekte završiti, ono što nije pošlo za rukom nijednom gradonačelniku Sarajeva prije Vas?

SKAKA: Unapređenje razvoja, ulaganje u rekonstrukciju i obnovu, uvođenje novih tehnologija i primjena evropskih standarda – suštinske su stvari kojima sam se posvetio zajedno sa svojim timom. Gradska uprava uspjela je stvoriti pozitivnu energiju, realizirati i pokrenuti mnoge kapitalne projekte, ali i desetke vrlo konkretnih, ništa manje važnih, od izgradnje i obnove infrastrukture, mostova, obnove sarajevskih česmi, obnove fasada, do iluminacije važnih objekata u centru i starom dijelu grada. Iza administracije na čijem sam čelu ostaju revitalizirani simboli kao jasan pečat urađenog. Predugo se pričalo kako smo imali Trebevićku žičaru, Bistričku stanicu, Olimpijski muzej, Olimpijske igre, želio sam da to sve ponovo bude u funkciji, obnovljeno i ljepše nego što je bilo. Nadam se da će djeca, ali i svi građani ovog grada i posjetioci u novoizgrađenim objektima, s novim sadržajima i događajima imati lijepe uspomene i na temelju toga imati volje graditi bolju budućnost.

STAV: Manje-više je poznata priča kako su se i ko je eksponate Olimpijskog muzeja prije samog početka Agresije na BiH uspio sačuvati. Kako Vi kao građanin Sarajeva koji je sve vrijeme Agresije proveo u opkoljenom Sarajevu gledate na to?

SKAKA: Među prvim institucijama kulture koje su granatirane i uništene na početku rata 1992. godine bio je i Olimpijski muzej Sarajevo. Težak je to period od kojeg se i danas, 25 godina nakon rata, oporavljamo. Brojni su tragovi razaranja, uništavanja i pokušaja da se ovaj grad uništi. Iz perspektive djeteta koje je svjedočilo zapaljenom Olimpijskom muzeju, za našu djecu želim bolji svijet i trudim se da svojim radom kreiram bolje okolnosti i unaprijedim život u Sarajevu. Zahvaljujući najboljim sinovima, borcima Armije RBiH i građanima Sarajeva, ovaj je grad opstao. Naša je dužnost da ga jačamo, učinimo još naprednijim i ljepšim. Smatram da je najbolji odgovor na svo zlo koje smo doživjeli aktivan rad, izgradnja, obnova i rekonstrukcija još ljepših i boljih građevina kao jasna poruka nesalomljivosti našeg duha.

STAV: Činom ponovnog otvorenja Olimpijskog muzeja u Sarajevu šaljemo li neku poruku, kako komšijama, tako i Evropi i svijetu?

SKAKA: Ponovnim otvorenjem Olimpijskog muzeja mi smo evocirali lijepe uspomene, ponovno pokazali da smo grad prijateljstva bez granica, mira i međunarodnog uvažavanja. Svakodnevno nam stižu reakcije i poruke podrške iz cijelog svijeta. Sretan sam i ponosan što smo dočekali da Olimpijski muzej otvorimo u mom mandatu uprkos pandemiji koja nas je prilično usporila.

Obnova Olimpijskog muzeja za mene ima i historijski, infrastrukturni i emotivni značaj. Historijski – obnovili smo jedan od najreprezentativnijih objekata koji je proglašen nacionalnim spomenikom BiH. Olimpijski muzej, Trebevićka žičara, Bistrička stanica – samo su neki od projekata koji još jednom potvrđuju da smo plan na početku mandata uz mnogo truda ostvarili. Grad je pokrenuo rekonstrukciju završne faze objekta na koju se čekalo godinama, osigurao finansijsku podršku svih nivoa vlasti, tako da ćemo 8. oktobra svjedočiti otvorenju Muzeja u njegovom autentičnom i raskošnom izdanju. Na to smo ponosni, a zahvalni smo svim institucijama i nivoima vlasti koje su nam u tome pomogli. Ovaj simbol grada se nakon skoro tri decenije vraća u svom punom sjaju. Za mene kao gradonačelnika, ali i za moje sugrađane, to je posebno emotivan trenutak.

Ne smijemo zaboraviti da je zajedno s Orijentalnim institutom i Vijećnicom bio jedan od prvih kulturnih institucija granatiranih tokom Agresije na naš grad. Nije se uspjelo u namjeri da se uništi sve ono po čemu je grad Sarajevo prepoznatljiv, privlačan, pa čak i unikatan na ovim prostorima, u cijeloj regiji, Evropi i svijetu. Tačnije, u “ličnoj karti” grada Sarajeva pišu dvije olimpijade: Zimske olimpijske igre 1984. i Evropski omladinski olimpijski festival (EYOF 2019). Sarajevo će biti i jedini grad u regiji koji ima Olimpijski muzej. I na kraju, Olimpijski muzej će pogotovo svojim eksponatima probuditi lijepa sjećanja onih koji s radošću gledaju na dane kada je Sarajevo 1984. godine bilo centar svijeta, na februar 2019, kada smo ugostili i napravili nove lijepe uspomene za buduće generacije, te time još jednom potvrdili da je Sarajevo uistinu respektabilan turistički i sportski centar.

STAV: Ako biste dobili još jedan mandat gradonačelnika Sarajeva, što još imate za ponuditi, koji još projekti čekaju da budu realizirani?

SKAKA: Od prvog dana kada sam preuzeo dužnost gradonačelnika Sarajeva imao sam jasnu viziju i plan rada. Smatram da zajedno s timom na čijem sam čelu imamo potencijal, posvećenost i htijenje, što su prvi preduvjeti za uspjeh. Realizirali smo brojne razvojne infrastrukturne projekte, manifestacije od značaja za grad Sarajevo, kao i desetine drugih, isto tako važnih. Ono što me posebno raduje jeste da stvaramo pozitivno okruženje, funkcionalan i dinamičan grad, ravnopravan partnerima u mnogim procesima i odnosima na domaćem i međunarodnom planu. Rezultati našeg rada su vidljivi, i to naši sugrađani prepoznaju, što je za mene, kao gradonačelnika, motiv za dalji rad. Naravno, uvijek ima prostora za bolje i više, za još odlučniji nastavak aktivnosti Grada Sarajeva kao lidera u napretku i razvoju. Ponosan sam i drago mi je što smo mnogo toga dobrog uspjeli realizirati uprkos brojnim poteškoćama i ograničenjima.

O OLIMPIJSKIM MUZEJU U SARAJEVU

Zgrada Olimpijskog muzeja sagrađena je 1903. godine, a sve prema nacrtima čuvenog arhitekte Karela Paříka (Karla Paržika). U njoj je bilo smješteno i sjedište Američkog konzulata, a i Komiteta Saveza komunista Sarajevo. 8. februara 1984. godine, tačno na dan početka Olimpijskih igara u Sarajevu, u vili Mandića otvoren je Muzej XIV zimskih olimpijskih igara. Prema riječima Edina Numankadića, direktora Olimpijskog muzeja, koncept i program Muzeja sačinjeni su po uzoru na Međunarodni olimpijski muzej u Lausannei, s idejom da se u njemu sintetiziraju i afirmiraju dvije osnovne karakteristike: sport i umjetnost.

Graditeljska cjelina, kompleks vila iz austrougarskog perioda u Petrakijinoj ulici na Mejtašu, Mandićeva, Hermine Radisch, Forstratha Miklaua i Heinricha Reitera, predstavlja najočuvaniju cjelinu ovakvih građevina iz austrougarskog perioda u Sarajevu i proglašene su nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Prema navodima Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, ovaj je kompleks od neprocjenjive historijske i dokumentarne vrijednosti i on predstavlja izvor saznanja o načinu gradnje i života u centralnom dijelu Sarajeva s početka 20. stoljeća. U navodu stoji još i da, osim historijske i dokumentarne vrijednosti, ova graditeljska cjelina ima veliku ambijentalnu, ali i umjetničko-estetsku vrijednost s obzirom na to da su tada najveći projektantski autoriteti u BiH gradili jedinstvene objekte u stilskom i oblikovanom smislu koje ne možemo pronaći u drugim gradovima BiH. Pored ovoga, vila Mandića građanima Sarajeva i Bosne i Hercegovine poznata je i kao zgrada u kojoj je prije 34 godine otvoren Olimpijski muzej, jedini u cijeloj regiji.

“To seže još od antičke Grčke – sport i umjetnost su dvije univerzalne ljudske karakteristike. Mi smo napravili takav koncept u kojem bismo prezentirali organizaciju, pripremu i realizaciju olimpijskih igara u Sarajevu i umjetničku kolekciju koja se sastoji od donatorske zbirke iz ondašnje cijele Jugoslavije. To je bio i prvi sportski muzej u Bosni i Hercegovini, a i olimpijski. Umjetnici su za Olimpijadu poklonili svoja djela koja još uvijek krase našu zbirku. Kroz ta dva segmenta kazivali smo priču o Sarajevu, o Olimpijadi, o sportu, o umjetnosti. Muzej je otvoren 8. februara 1984. godine i normalno je radio sve do 27. aprila 1992. godine, kada je s Orijentalnim institutom zapaljen. To je bila jedna od prvih kuća u Sarajevu koja je zapaljena odmah na početku Agresije. Međutim, bez obzira na to, mi smo uspjeli spasiti i sačuvati 95 posto kolekcije, a poslije rata sam molio umjetnike da mi ponovo poklone sve ono što je bilo uništeno, tako da sada imamo više izložbenog materijala nego što je to bilo u početnoj postavci.” (Edin Numankadić, direktor Olimpijskog muzeja u Sarajevu)

“1991. godine imenovan sam za direktora Olimpijskog muzeja. Već je frka u bivšoj Jugoslaviji i moglo se pretpostaviti da neće stati na Hrvatskoj. Negdje u martu 1992. godine sjedim u Muzeju s uposlenicima i pričamo o tadašnjim dešavanjima. Meni je bilo stalno na pameti kako da sačuvam kolekciju ako počne rat. Sjećam se da sam tih dana neprestano razmišljao šta da se radi, noćima nisam spavao jer sam smatrao da je to velika odgovornost koja leži na mojim plećima. Tako mi je jedno jutro samo sinula ideja. Požurio sam u Muzej i odmah kazao kolegama: ‘Hajmo krečiti Muzej, ispraznit ćemo galeriju i sportski dio i sve snijeti u podrum u željezne kase i onda ćemo početi s rekonstrukcijom Muzeja.’ To ‘krečenje’ je spasilo Muzej i cijelu kolekciju koja je sačuvana. Onda, kada su gađali i zapalili Muzej, on je već bio gotovo potpuno prazan. Doduše, tada je stradala cijela fotodokumentacija i izgorjelo je preko 8.000 slajdova, kao i neki eksponati po kancelarijama. Ali, sve se to kasnije nadoknadilo koliko se moglo, pa i više od toga.” (Numankadić)

“Kada pogledate 20. stoljeće i Sarajevo, imate atentat na početku stoljeća, opsadu Sarajeva na kraju i Olimpijadu između njih. Jedino je Olimpijada izrazito pozitivan događaj i to je nešto po čemu nas prepoznaju. Čim negdje dođete i kažete da ste iz Sarajeva, ljudi odmah spominju Olimpijadu. To je globalni fenomen olimpijskog pokreta i duha i jako je važno da mi baštinimo činjenicu da smo mi olimpijski grad. To je razlog zašto mi čuvamo uspomenu na to jer smo 1984. godine vidjeli da je to najveći sportski događaj koji se pravi na Balkanu.” (Numankadić)

“Uz Olimpijade se uvijek veže isticanje najboljih i najvećih ljudskih i olimpijskih vrijednosti, poput mira, tolerancije, izvanrednosti i razumijevanja. U onom trenutku kada je olimpijski plamen ugašen i kada je olimpijski grad Sarajevo pokrio mrak, rat i uništenje, to je bilo i vrijeme kada je Olimpijski muzej bio teško oštećen. Mislim da današnjim generacijama Olimpijski muzej treba biti mjesto na kojem se čuva uspomena na XIV zimske olimpijske igre, ali i duh optimizma koji nas stalno treba podsjećati na najvrednije životne poruke i stvarne olimpijske vrijednosti, a to su izvrsnost, prijateljstvo i poštovanje, koji nas uče kako voljeti, boriti se i slijediti svoje snove, odnosno kako živjeti. Mislim da su ovo bile i poruke Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu. Čuvanje ovih istinskih vrijednosti temelj je za gradnju budućih igara za nove, mlade generacije i zaista sam istinski sretan što je Evropski omladinski olimpijski festival EYOF 2019, kao najveće sportsko takmičenje mladih u Evropi, ponovo dodijeljen olimpijskom gradu.” (Siniša Kisić, predsjednik Olimpijskog komiteta BiH od 2008. do 2009. i od 2018. do 2020. godine)