Među ostalim, cilj ovog istraživanja bio je i detekcija ponašanja političara koji su izašli iz SDA i osnovali nove stranke. Zaključak do kojeg smo došli jeste da je riječ o vrlo perfidnoj strategiji obmanjivanja građana. Takvi ukazuju da njihova bivša stranka na svojim izbornim listama ima samo stare kadrove i prešućuju da su upravo oni stari i u javnosti dobro poznati bivši kadrovi SDA. Na taj način pokušava se zataškati da su zadržali svoje reference “starih”, a da su “nove” tek stranke koje su sami sebi osnovali. Dakle, istraživanje Stava predstavlja “nove” političare s “ogromnim” političkom iskustvom koji obećavaju toliko žuđene promjene, kao i ostale koji na ovaj ili onaj način pretendiraju na bošnjačke glasove

Piše: Istraživački tim “Stava”

Iskustva pokazuju da ujedinjavanje na bošnjačkoj političkoj sceni najviše verbalno zagovaraju oni koji praktički razjedinjavaju, a prekomjerno i izvan demokratskog opravdanja antagoniziraju bošnjačku političku scenu s posljedicama produbljivanja međuetničkih sukoba. Upravo se to može sagledati iz licemjernih i demagoških rasprava o ujedinjavanju stranaka bošnjačke ljevice i priča o ujedinjavanju bošnjačkih stranaka koje su tokom 2017. godine osnovali karijeristički nezadovoljni pojedinci iz SDA.

Sličnom se strategijom u zadnje vrijeme koristi Fahrudin Radončić na svojim tzv. “unutarstranačkim savjetovanjima”. No, iza Radončićeve priče o potrebnom ujedinjenju probosanskih stranaka ustvari se krije postizborna koalicijska ponuda s ciljem djelidbe vlasti. Radončić je vjerovatno krajnje radikalni primjer licemjerja političara koji na našoj sceni zagovaraju potrebu za ujedinjenjem bošnjačke političke scene, jer doista nema ličnosti koja je više radila na proizvodnji međubošnjačkih sukoba i antagonizama od njega.

Uprkos demagoškim pričama o ujedinjavanju, vjerovatnije je da će se abnormalno usitnjavanje bošnjačke političke scene nastaviti jer se tako povećava mogućnost da “svako” od pretjerano ambicioznih može postati lider partije. Manja je vjerovatnoća da se bošnjačka politička scena normalizira ujedinjavanjem ili gašenjem malih stranaka, jer bi se u tom slučaju, nasuprot željama pretjerano ambicioznih lidera usitnjenih partija, suzila mogućnosti da “svako” bude i ostane lider političke partije.

S POMAKOM PREMA LJEVICI: A-SDA NERMINA OGREŠEVIĆA

Listu A-SDA za opće izbore u BiH oktobra 2018. godine predvode: Jasmin Emrić, Nermin Bise, Sejfudin Tokić, Medaga Hodžić, Teufik Zahirović… Predsjednik Ogrešević ulaže napore da se A‑SDA iz regije Bosanske krajine proširi na cijelu BiH, posebno u općinama i kantonima s bošnjačkom većinom. Širom BiH želi izborne rezultate približne onima koje postiže u USK, posebno u općini Cazin. Uspostavljena je nova predizborna politička inicijativa (koalicija) pod nazivom POMAK. Činioci te inicijative jesu gradonačelnici Bihaća, Cazina, Bužima i Bosanskog Petrovca, A-SDA i NBL. U pogledu zajedničke podrške kandidatu SDP-a Denisu Bećireviću, A-SDA, koja koordinira POMAK, postigla je dogovor s krajiškim gradonačelnicima Šuhretom Fazlićem (iz GS, Bihać), Zikrijom Durakovićem (Bužim, nezavisni) i Zlatkom Hujićem (Bosanski Petrovac, NBL). Na izborima za organe vlasti USK oni će nastupiti sa zajedničkom listom kandidata pod nazivom A-SDA – POMAK zajedno. Svi oni ujednačeno kritiziraju SDA, propagirajući da ona u proteklim decenijama nije ništa korisno uradila za narod i državu BiH.

A-SDA nema svog kandidata za člana Predsjedništva BiH, ali je postigla sporazum sa SDP-om da će podržati njegovog kandidata Denisa Bećirevića, iako je u početku bilo indicija pa i nagovještaja da će podržati SBB-ovog kandidata Fahrudina Radončića. U postizanju tog sporazuma, SDP je iskoristio interes A-SDA da izađe iz lokalnih krajiških okvira, jer je izvjesno da će SDP i poslije izbora pri formiranju vlasti u A-SDA imati pouzdanog partnera, pored ostalog i zato što obje te stranke imaju istog protivnika (SDA). Također, u postizanju tog sporazuma bitna je činjenica da je A-SDA željela podržati lidera SBB-a Fahrudina Radončića, ali kada je Radončić odbio da po zahtjevu A-SDA napusti vlast u USK, A-SDA je preusmjerila svoju podršku prema kandidatu SDP-a Denisu Bećireviću. DF i GS kao stranke ljevice osudile su SDP zbog dogovora s A-SDA, cijeneći da je A-SDA “gora” od SDA. Proizlazi da GS ne stoji iza “svog” gradonačelnika Fazlića u pogledu njegove odluke da se, kako je naprijed navedeno, svrsta uz Ogreševića i A-SDA.

AMBICIJA KOJA NADILAZI IDEOLOŠKE OKVIRE: NAROD I PRAVDA ELMEDINA KONAKOVIĆA

Listu Naroda i pravde na izborima oktobra 2018. godine predvode: Adnan Ćehajić, Selma Pračić, Kemal Ademović, Anel Šaran… Kada je otpočelo Konakovićevo distanciranje od SDA i Bakira Izetbegovića, Radončić ga je putem medija pod svojom kontrolom hrabrio da pojača sukob s Izetbegovićem, pa je Konaković umislio da ima političku perspektivu izvan SDA, što ga je, pored ostalog, navelo da osnuje svoju stranku. Kada je Konaković osnovao Narod i pravdu, u nju su počeli prelaziti Radončićevi SBB-ovci, naprimjer u Novom Gradu Sarajevo, gdje se u korist Naroda i pravde više mjesnih ogranaka distanciralo od SBB-a. Ovakav pristup stvaranju stranačke baze novoosnovanu Konakovićevu stranku pozicionira u prostor koji bismo kolokvijalno nazvali “repriza reprizine reprize” te isključuje, iako u NP tvrde upravo suprotno, bilo kakvu mogućnost da mogu i umiju donijeti bilo kakvu novinu na političkoj sceni.

Konaković je u svojoj stranci okupio “gradsku raju” iz svog privatnog kružoka, a zatim je taj uži krug počeo širiti na bazu SDA glasača, populistički i ciljano šireći osjećaj razočaranja i brze propasti ako se ne promijeni sistem na vlasti. Međutim, ubrzo je uvidio da se ovaj pristup može proširiti i na glasačku bazu SBB-a, što mu je osiguralo konstantne medijske napade medija pod kontrolom lidera SBB-a. Štaviše, iako je Konaković kao dio SDA na mjestu premijera Kantona Sarajevo često istupao odajući dojam patriote i zaštitnika nacionalno-vjerskih vrijednosti Bošnjaka, osnivanjem svoje stranke okreće strategiju sa zaštite nacionalnog i daje naglasak u smjeru promoviranja multietničkog i građanskog. Stoga, pokušava nametnuti da mu se na suprotnoj konkurentskoj strani nalaze korumpirani etnonacionalisti. Ovo indicira da je u lovu i na moguće glasove DF-a, SDP-a, ali i Naše stranke, te ukazuje da Konakovićeva ambicija ne može stati u bilo kakve ideološke okvire i da se prije svega formira prema zahtjevima glasačkog tržišta.

Sredinom juna 2018. godine predsjednici Naroda i pravde Elmedin Konaković i NB-a Senad Šepić potpisali su Sporazum o zajedničkom predizbornom djelovanju, nastupu i podršci na općim izborima oktobra 2018. godine, posebno da zajednički podrže Senada Šepića za člana Predsjedništva BiH. Uvjereni su u pobjedu. Grade uvjete za postizborno koaliranje s ciljem “radikalnih zaokreta u svim segmentima društva”, da se zaustavi kriminal i korupcija, da oni preuzmu državu od pojedinca i njegove porodice koja je kao vlast otuđena od naroda, optužujući tako predsjednika SDA Bakira Izetbegovića i njegovu porodicu. Konakovićeva i Šepićeva stranka imat će svaka svoju izbornu listu, ali će se međusobno podržavati, posebno s ciljem da u konkurenciji za člana Predsjedništva BiH pobijedi kandidat NB-a Šepić. U organizaciji gradonačelnika Zenice Fuada Kasumovića sredinom juna 2018. godine NB i Snaga centra u Zenici postigli su Sporazum o predizbornom zajedničkom djelovanju i podršci na općim izborima oktobra 2018. godine. Potpisivanju njihovog sporazuma prisustvovao je i Elmedin Konaković, predsjednik Naroda i pravde. Zajednički će se zalagati za Šepićev što bolji izborni rezultat, s ciljem da upravo on pobijedi u konkurenciji za člana Predsjedništva BiH.

NA KRILIMA KALESIJSKOG UGLEDNIKA: NEZAVISNA BOSANSKOHERCEGOVAČKA LISTA IBRAHIMA HADŽIBAJRIĆA

Listu NBL za opće izbore u BiH oktobra 2018. godine predvode: načelnik Kalesije i privrednik Sead Džafić, dr. Mehmed Kulić iz Sarajeva, Domin Malbašić, Almir Halep, Hamdija Numanović… Jusuf Arifagić, farmer iz Kozarca, kandidiran je za potpredsjednika RS-a, a konkurencija su mu Ramiz Salkić iz SDA i Sadik Ahmetović iz NB. U Kalesiji, kao nezavisni, izabran je privrednik Sead Džafić, koji je pristupio u NBL. On je stekao veliki ugled, ne samo kao istaknuti privrednik nego i kao načelnik Općine jer je radikalno, navodno, u korist građana promijenio praksu lokalne vlasti koju je ranije na “štetu građana” imala SDA u toj općini. Ibrahim Hadžibajrić se uoči izbora u oktobru nije uspio značajnije pozicionirati na političkoj sceni u BiH, te vjerovatno računa da će s ostalim manjim strankama u nekoj frankeštajnskoj koaliciji uspjeti zauzeti određenu poziciju u vlasti.

U SJENI SDP-A: DEMOKRATSKA FRONTA ŽELJKA KOMŠIĆA

Više poslanika u zakonodavnim tijelima FBiH i kantona napustili su DF i priključili se SDP-u. Početkom aprila 2018. godine iz DF-a u SDP prešli su Lejla Didik-Sarajlić, Jasmin Kadić i Draženka Subašić. To je ustvari proces spontanog ujedinjavanja socijaldemokratije, nasuprot želji Komšića da se ujedinjenje dogodi po njegovom prijedlogu koji ima smisao da se gašenje DF-a na političkoj sceni u BiH okonča uz formu ujedinjenja sa SDP i drugim lijevim, socijaldemokratskim i liberalnim partijama, a ne u formi spontanog raspada u korist jačanja SDP-a. Koalicija DF-GS Željko Komšić: BiH pobjeđuje na izbornim listama istakla je Dženana Džonlagića, Mahmuta Alagića, Dragana Agića, Vlatka Glavaša i Zlatana Begića. Ova koalicija zanimljiva je, pored ostalog, i zato što je GS nastao kao posljedica sukoba prvog lidera te stranke Reufa Bajrovića s liderom DF-a Željkom Komšićem. Izgleda da su lideri GS-a korigirali stavove o DF-u i Željku Komšiću.

USMJERENI PROTIV SDP-A: GRAĐANSKA STRANKA NIHADA ČOLPE

Listu Građanske stranke (GS) predvode Nihad Čolpa, profesor Bahrudin Šarić, pjevač Muhamed Fazlagić Fazla… Lider GS-a Nihad Čolpa pod kontrolom je prvog predsjednika i osnivača te stranke Reufa Bajrovića. Funkciju predsjednika GS-a Reuf Bajrović ustupio je Nihadu Čolpi. Međutim, Bajrović je sebi osigurao poziciju glavnog ideologa te stranke, koju i dalje usmjerava do konačnog iščeznuća s političke scene ili nekog novog sjedinjenja sa srodnom strankom poput DF-a. Kontinuirano propadanje najvažnija je zajednička karakteristika Komšićevog DF-a i Čolpinog (Bajrovićevog) GS-a.

GS-u propast garantira vrlo čudno ponašanje Bajrovića na političkoj sceni u BiH. Izazov njegove politike jeste da učini sve što može kako bi oslabio SDP, a da SDP-ov kandidat za člana Predsjedništva Denis Bećirević bude poražen. GS zahtijeva da se SDP-ov kandidat za člana Predsjedništva Bećirević izjasni o “kriminalnim radnjama užeg rukovodstva SDP-a i njima pridružene budžetske rodbine”. Taj GS-ov zahtjev ima karakter kritike Šuhretu Fazliću, gradonačelniku Bihaća, koji je na tu funkciju došao po GS-ovim rezultatima lokalnih izbora, ali se, uprkos svojim stranačkim šefovima, opredijelio za podršku Bećireviću.

Bajrovićevo ponovno približavanje DF-u i Komšiću motivirano je njegovom željom da maksimalno oslabi SDP. Borba protiv jačanja SDP-a može se smatrati osnovnim razlogom Bajrovićevog “pomirenja” s Komšićem i DF-om. U kampanji pred opće izbore u BiH oktobra 2018. godine Bajrović čini sve što može da bošnjački glasovi za člana Predsjedništva odu kandidatu za člana Predsjedništva iz reda Hrvata Željku Komšiću. Bajrović misli “da je najveća patriotska i intelektualna obaveza da se uradi sve da pobijedi Komšić”. Poziva članstvo SDP-a da glasa za Komšića, a ne za SDP-ovog kandidata Denisa Bećirevića, smatrajući da je SDP učinio veliku grešku jer je kandidirao Bećirevića, a odbacio kandidaturu Željka Komšića. Kandidiranje Komšića od strane SDP-a značilo bi da ta stranka na čelu s Nikšićem utječe na glasače bošnjačke nacionalnosti da glasaju za kandidata Hrvata – Željka Komšića.

Bajrović se u posljednje vrijeme pozicionira kao euroskeptik. On “zna” da “nikada niti jedna unija nije preživjela nakon što ju je jedna njena članica napustila”. U tom pogledu Bajrović dijeli mišljenje sa sličnim desničarskim euroskepticima i predviđa raspad EU. Nema povjerenja u NATO i EUFOR kao sigurnosne institucije međunarodne zajednice u BiH. Smatra da EUFOR u BiH ne bi mogao odbraniti sebe, a kamoli državu BiH. Bajrović širi defetizam, posebno u pogledu mogućnosti očuvanja mira u BiH, te zagovara militarističke stavove koji se implicitno mogu razumjeti i kao njegove sugestije za paravojno organiziranje patriota BiH. Ovakvu su retoriku prepoznali hrvatski i srpski nacionalistički mediji, te je često koriste unutar općeg trenda prikazivanja Bošnjaka kao radikala koji zazivaju rat. Ovakav zaokret u pogledu na poziciju BiH i bošnjačkog naroda prema Evropi i euroatlantskim integracijama bilo bi najveće iznenađenje u predizbornoj kampanji 2018. kada bi GS imao snage da postigne značajniji rezultat na izborima. No, s obzirom na to da je to malo vjerovatno, vodstvo GS-a ostaje zarobljeno na političkoj margini iako je ponekad vrlo uspješno u širenju glasnih i bombastičnih izjava po medijima.

NEPOZNATI POTENCIJAL: STRANKA PENZIONERA BiH (SP)

Stranka penzionera na čelu s predsjednicom Sonjom Akšamijom smatra da je više stotina hiljada građana BiH njena izborna baza kojoj se obraćaju u kampanji za opće izbore oktobra 2018. godine. Imaju 205 kandidata za sve nivoe vlasti, osim za Predsjedništvo BiH. Promoviraju predizborni slogan: Biti ili ne biti. Zalažu se za “promjene”.

ANTIBOSANSKOHERCEGOVAČKO DJELOVANJE: NAŠA STRANKA PREDRAGA KOJOVIĆA

Listu Naše stranke (NS) predvode Predrag Kojović, Almir Hadžić, Boška Čavar, Drago Đorđić, Mirjana Marinković-Lepić… Za člana Predsjedništva iz reda Hrvata Naša stranka kandidirala je Borišu Falatara, koji je većinu života proveo izvan BiH. Uloga Naše stranke u kandidiranju Falatara ista je kao što je bila ranija uloga SDP-a i aktuelna uloga DF-a u kandidiranju Željka Komšića. Falatar nema nikakve šanse da za njega glasaju Hrvati jer Naša stranka nema političko prisustvo i utjecaj u sredinama hrvatskog naroda. Proizlazi da će Falatar putem strukture Naše stranke dobiti nešto bošnjačkih glasova, što neće nikome puno ni koristiti niti će kome puno štetiti.

Naša stranka (NS) u Sarajevu okuplja dio Bošnjaka iz oblasti kulture. Moglo bi se reći da je ovaj model primijenio i SBB Fahrudina Radončića. Njihov profesionalni ugled NS, isto kao i SBB, upotrebljava s ciljem političkog utjecaja na Bošnjake da budu suprotstavljeni politici SDA, pa i SDP-a. Žele ostaviti utisak da su distancirani od politika koje su organizirale oružanu agresiju na RBiH, ali isto tako da su distancirani i od politike snaga odbrane BiH. Također, žele ostaviti utisak da su distancirani i od politika koje poslije rata slijede ili agresivne ili odbrambene politike.

Indikativno je da ova stranka i njeno vodstvo želi preuzeti upravljanje strategijom obrazovanja u Kantonu Sarajevu, a zatim u Federaciji BiH. Pritom se zalažu za tzv. anacionalni model obrazovanja, koji bi najviše štete mogao donijeti isključivo bošnjačkom narodu. Ako bi ova stranka bila u prilici konstruirati vlast u Kantonu Sarajevu ili Federaciji BiH, vrlo je izvjesno da bi ciljala na poziciju ministra obrazovanja ili ministra kulture. No, što se tiče šireg građanstva, ideološka i politička priroda NS u naprijed navedenom smislu nije objašnjena građanima BiH ni približno kako je nužno.

Prema tome, ideološki i politički stavovi NS na sredini su između antibosanskohercegovačkih politika i probosanske politike, što u konačnom ima smisao antibosanskohecegovačkog djelovanja. NS sebe smatra da je liberalne ideološke orijentacije, te odbacuje inicijative da se integrira u SDP, ali se zalaže za jedinstven nastup ljevice s ciljem poraza SDA.

Lideri NS negodovali su što je u BiH Ambasada Turske obilježila drugu godišnjicu pokušaja državnog udara u Turskoj, posebno zato što su manifestacijama u tom povodu prisustvovali najviši zvaničnici državnih institucija i zvaničnici Islamske zajednice. Naša stranka stavlja se u zaštitu Fethulaha Gülena i njegovih sljedbenika koji su organizirali pokušaj državnog udara u Turskoj 15. jula 2016. godine.