fbpx
  • Hamza Ridžal
    • (Page 3)
Hamza Ridžal
293HistorijaSTAV
SPECIJAL STAVA – Bosnu će učiniti mogućom razumni: Alijini savjeti aktivistima SDA

U knjizi Sjećanja na saradnju s Alijom Izetbegovićem, publiciranoj 2018. godine, Nihad Halilbegović osvjetljava neke manje poznate etape iz života Alije Izetbegovića. Budući da je Halilbegović bio na funkciji sekretara Sekretarijata za narodnu odbranu grada Sarajeva, mnogo je vremena provodio s predsjednikom pa njegova knjiga ima i snažan pečat ličnog svjedočanstva. Također, u njoj su sačuvani brojni dragocjeni dokumenti i arhivska građa do koje je nekad veoma teško doći. Među tim dokumentima jeste i onaj Savjeti za aktiviste SDA iz ljeta 1998. godine, čiji je nacrt izradio Alija Izetbegović. U nastavku donosimo savjete u obliku u kojem su sačuvani u Halilbegovićevoj knjizi.

292Kultura
Književnost Azerbejdžana u našoj tradiciji

U sakralnoj tradiciji ilahija i kasida u Bosni i Hercegovini stoljećima se uče i stihovi Imadeddina Nasimija, azerbejdžanskog pjesnika iz 14. stoljeća. Čuven je njegov tekst Hrku srama i prezira na sebe sam obukao, čija se prva strofa u našim tekijama danas najčešće uči u originalu, a ostatak teksta u prijevodu na bosanski jezik

292Politika
NiP-ov doprinos razbijanju glasačkog tijela Bošnjaka u Višegradu
291Društvo
Nije historija počela 1945, a nije ni 1463. godine

Nisu tokom osmanskog vakta bosanskim sokacima i mahalama tekli med i mlijeko, bilo je i dobrih i loših vremena, ratova, nasilja, siromaštva, ali nećemo okretati glavu od onog što je osmanska ostavština u pozitivnom smislu. Nije historija počela 1945. godine. S druge strane, nećemo zaboravljati ni pozitivne strane perioda poslije 1945, a nećemo ni šutjeti nad onim negativnim

291Kultura
Bosna je sve što imam

Osnovne škole u sarajevskoj općini Novi Grad nose nazive po imenima brojnih istaknutih ličnosti bosanskohercegovačke historije i kulture, poput Maka Dizdara, Osmana N. Hadžića, Džemaludina Čauševića, Behaudina Selmanovića. Projekt “Ime moje škole” promovira njihov stvaralački rad kroz tematske izložbe posvećene njihovim dostignućima i doprinosu našem društvu i kulturi

290Društvo
Vrijedna studija o jedinstvenom aspektu kulture Bosne i Bošnjaka: Poslanikova porodica u našoj duhovnoj i kulturnoj baštini

Teško je pronaći oblast naše tradicije u kojoj Ehli-bejt ne zauzima posebno mjesto: od usmene tradicije i uspavanki u kojima se spominje Ehli-bejt, preko mevluda i pučke kulture koja bilježi da se tokom sadnje u proljeće učio poseban napjev u kojem se spominje Ehli-bejt s namjerom prizivanja Božijeg blagoslova i obilnog uroda, da su neke biljke nosile, a i danas nose časna imena Ehli-bejta, da je na ratnim zastavama naših predaka bio istaknut hazreti Alijin mač Zulfikar, pa sve do visoke divanske književnosti u kojoj Ehli-bejt ima doista istaknuto mjesto

290Društvo
U svjedočanstvima po automatizmu pisati bosanski jezik

Na popisu stanovništva 2013. godine 91,36 posto građana Kantona Sarajeva izjasnilo se da govori i piše bosanskim jezikom. U istom tom kantonu, iste te godine, na istom tom popisu, 83,79 posto stanovništva izjasnilo se da pripada bošnjačkom narodu. Iste godine, na istom popisu, 1.193 građanina u glavu, ili 0,28 posto stanovnika gotovo polumilionskog Kantona Sarajevo, izjasnilo se da govori jezikom koji nazivaju “BHS”, dok svi drugi govore ili bosanskim, ili hrvatskim, ili srpskim. Stoga bi bosanski jezik trebalo školarcima u dokumentima pisati po principu automatizma, osim ako roditelji žele pisati hrvatski ili srpski jezik

290Društvo
Aličković protiv “Kurira”

Srpski četnički pokret navodno je, prema huškačkom pisanju beogradskog Kurira, raspisao potjernicu za Aličkovićem, a Kurir ide korak dalje u svojim nebulozama, pa navodi da je upravo Aličković pokušao da ubije Aleksandra Vučića tokom njegove posjete u Potočarima.

289Društvo
Zlatne stranice osmanske historije: Fascinantni detalji iz historije jedne velike imperije
186DruštvoHistorija
132 godine od rođenja Hamdije Kreševljakovića: Strastveni zaljubljenik u historiju BiH

Krasio ga je jedinstveni stil u kojem se spajaju hronološka pojednostavljenost historiografa i umjetnička posvećenost detalju. Ona se otkriva u izlascima iz temeljnog toka opisivanja historijskih zbivanja, te u radovima u kojima su naglašenije etnološka i kulturološka dimenzija od one historiografske. Upravo u tim radovima Kreševljakovića prepoznajemo kao zaljubljenika u kulturno naslijeđe Bosne i Hercegovine, kao entuzijastu spremnog da iz vlastitog džepa, bez ikakve institucionalne pomoći, organizira putovanja i otkupljuje vrijedne dokumente