fbpx

Biti u svom jeziku znači biti na svojim poljanama, proplancima i obalama i onda kad si u drugim podnebljima i daljinama, znači biti kod kuće i kad su te životni putevi i situacije odvele u druge sredine, znači biti svoj, snivati i sjećati se, željeti i gledati i naprijed, jer snove i sjećanja niko ti ne može tako lahko uzeti, kao ni to saznanje da i danas treba da stvaraš nova sjećanja i da se ne predaješ beznađu i neizvjesnostima

Ako smatramo da je škola mnogo više od zbira informacija, planova i programa, matematičkih operacija i fizičkih zakona kojima nas uči; ako smatramo da je ona platforma na kojoj zasnivamo prijateljstva, učimo se razgovoru, zajedno jedemo, putujemo, bivamo ismijani i povrijeđeni, pohvaljeni i odgurnuti – onda i sam koncept online nastave možemo smatrati nečim što nema veze sa stvarnošću tog ljudskog iskustva. Da, i takva će nastava omogućiti informiranje i učenje, ali će učenike zatvoriti u virtualna geta u kojima su igranje igrica i školovanje jednako stvarna iskustva

Podsjetimo, Bošnjaci u entitetu Republika Srpska suočeni su već skoro četvrt stoljeća s ozbiljnim uzurpiranjem osnovnih prava, među kojima je pravo na maternji jezik. Ustav Bosne i Hercegovine i njenih entiteta jasno je definirao da Bošnjaci kao konstitutivni narod imaju pravo na svoj jezik.

Ove se godine navršilo 150 godina od rođenja Džemaludina ef. Čauševića, muslimanskog prosvjetitelja, reformatora, vjerskog lidera, reisul-uleme bosanskohercegovačkih i jugoslavenskih muslimana, alima koji je najsnažnije i najodlučnije zastupao obnovu muslimanskog vjerskog i društvenog života. Pa iako je prošlo toliko vremena od njegova rođenja i vremena u kojem je djelovao, nekad se čini da su još uvijek aktuelna neka od pitanja o kojima je on raspravljao. Nijedan naš reisul-ulema nije imao tako buran život kao Mehmed Džemaludin Čaušević

“Mi Bosnu danas branimo kroz politiku, na izborima. Iako je oružana agresija završila, agresorske ideje još su uvijek žive i mi smo toga svjesni. S druge strane, probosanski blok, da ga tako nazovemo, zakazao je i ne može ponuditi adekvatni odgovor ukoliko nema podršku biračkog tijela. Istovremeno, mi širom Zapadne Evrope i Amerike imamo odlične logističke baze u vidu naših zavičajnih klubova, džemata, kulturnih udruženja i društava za očuvanje tradicije... Uvidjeli smo da je to doista veliki potencijal koji se mora iskoristiti. Ne želeći ni u koga upirati prstom i pozivati ga na odgovornost, mi smo se zapitali zbog čega mi ne bismo iskoristili taj potencijal, ako ga već nisu svjesni oni koji bi možda trebali biti. Tako je počela naša priča”

U izdanju Centra za napredne studije u Sarajevu nedavno je publicirana knjiga Ometena sudbina Tamima Ansaryja. Ukratko, riječ je o kratkom prikazu historije svijeta iz muslimanske perspektive. Međutim, u ovoj je knjizi ponuđena i kritika monoperspektivnih razumijevanja historijskih procesa, ideologizacija prošlosti i njeno mitomanijsko razumijevanje kao trajne sadašnjosti. Istovremeno, esejist i kolumnist Tamim Ansary napisao je jednu od najboljih knjiga na temu odnosa islamskog i zapadnog svijeta, ukazujući na mjesta njihova susreta kao čvorišne hronotope sveukupne svjetske civilizacije. Briljantan stil i umijeće pripovijedanja, kakvo je moguće sresti samo kod istinskih književnih bardova, učinili su ovu knjigu štivom koje se čita bez daha

Nedavno je u izdanju Udruženja žrtava i svjedoka genocida publicirana, a u Kozarcu i promovirana knjiga sjećanja Šerifa Velića, logoraša iz “Omarske”, koja svjedoči o svim užasima ovog zloglasnog logora. Naslov knjige Sačuvano od zaborava na najbolji način izražava sve ono što je Velić zabilježio, od porodične hronike i historijata svog rodnog mjesta Kevljani pa do džehenema jednog od najzloglasnijih logora naše krvave historije

U maju i junu 1992. godine brigada kojom je komandirao Andrić protjerala je bošnjačko stanovništvo iz više od dvadeset sela u općini Vlasenica. U martu naredne godine pripadnici brigade kojom je Andrić komandirao spalili su selo Gobelje u istoj općini.

U izdanju Centra za napredne studije u Sarajevu nedavno je publicirana knjiga Ometena sudbina Tamima Ansaryja. Ukratko, riječ je o kratkom prikazu historije svijeta iz muslimanske perspektive. Međutim, u ovoj je knjizi ponuđena i kritika monoperspektivnih razumijevanja historijskih procesa, ideologizacija prošlosti i njeno mitomanijsko razumijevanje kao trajne sadašnjosti. Istovremeno, esejist i kolumnist Tamim Ansary napisao je jednu od najboljih knjiga na temu odnosa islamskog i zapadnog svijeta, ukazujući na mjesta njihova susreta kao čvorišne hronotope sveukupne svjetske civilizacije. Briljantan stil i umijeće pripovijedanja, kakvo je moguće sresti samo kod istinskih književnih bardova, učinili su ovu knjigu štivom koje se čita bez daha.

Ja, grješni siromah, Jusuf, sin Muhamedov, rodio sam se u kasabi Livnu, gdje sam odrastao i bio mujezin Lala-pašine džamije. Međutim, kada je merhum Džudža Džafer-aga sagradio svoju džamiju u Duvanjskoj nahiji, u kasabi Županj-Potoku, postavio je moga poštovanog brata merhuma Omer-efendiju za imama i hatiba svoje džamije uz plaću od dvadeset i pet akči, a mene, siromaha, odredio za mujezina uz plaću od dvanaest akči, na čemu neka je hvala Allahu

Čitajte najnovije objave na novom STAV web portalu klikom na link!