Naravno, i pojedine javne ličnosti, poput neizbježnog Dine Mustafića, požurile su da zgroženost bošnjačke javnosti te hvale vrijedno ograđivanje Uprave TVSA od skandaloznog postupka urednice Skenderagić stave u kontekst ataka na slobodu govora. Sasvim očekivano za Mustafića, koji je donedavno fašistički dehumanizirao glasače SDA praktično ih nazivajući deformiranim poluljudima.
U izdanju “El-Kalema” i Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka prošle je sedmice iz štampe izašla knjiga Poučna kratka historija autora Rašida Belgradija. Radi se o Belgradijevom dodatku (zeyl) njegovom djelu Historija čudnovatih događaja u Beogradu i Srbiji, publiciranom u Istanbulu 1874. godine na osmanskom jeziku.
Govorio je arapski, turski, perzijski i njemački jezik. Osnovno obrazovanje stekao je u rodnoj Tuzli a školovanje je nastavio u Istanbulu, gdje je 1861. godine diplomirao na Darul-mualliminu. Pomagao je Ljubušaku u sastavljanju Istočnog blaga, bio među organizatorima i saradnicima Behara te je učestvovao u formiranju kulturnog društva Gajret. Punih 16 godina držao je javne dersove tumačenja Buharijine zbirke hadisa, držao predavanja iz Mesnevije Mevlane Dželaluddina Rumija za sina Nuriddina i druge koji su željeli slušati. Bavio se i kaligrafskim radom prepisavši zbirku od šest sufijskih djela. U vrijeme iseljavanja Bošnjaka u Osmansko carstvo piše znamenitu Risalu o hidžri, u kojoj poziva Bošnjake da ostanu u Bosni i Hercegovini
U prostorijama Gazi Husrev-begove biblioteke 19. novembra otvorena je izložba “Mevlud u kulturi bosanskohercegovačkih muslimana”. Na izložbi su prikazani mevludski rukopisi i izdanja mevluda deset bošnjačkih autora, uz dobro osmišljene informativne panele na kojima su posjetiocima prezentirane osnovne informacije i dijelovi mevluda svakog autora ponaosob
Jedan džematlija mi je početkom ovog ramazana javio da se u našoj blizini pojavila zgrada na prodaju, ali da je riječ o crkvi. Otišao sam i moram priznati da sam, u momentu kad sam vidio objekt, zadrhtao od uzbuđenja. Sedam članova džematskog odbora otišlo je pogledati zgradu. Zaključili su da je to ono što traže i da je treba kupiti. Nas sedam složilo se da ćemo je kupiti makar došlo do toga da samo nas sedmero to mora otplatiti”
U Novom Pazaru završio je Osnovnu muzičku školu, u Sarajevu Muzičku akademiju, a flamenko je usavršavao na njegovom izvorištu, u Španiji. Uz Mirzino ime često se ističe da je on “jedini flamenko-gitarista u BiH”. Zajedno s flamenko-pjevačicom Ninom Ćorić iz Zagreba i grupom sarajevskih palmerosa bilježi mnogobrojne nastupe u Sarajevu, Mostaru, Omišu i Zagrebu. Nastupio je i na međunarodnom “Omiš Guitar Festu”, jednom od najvećih gitarističkih festivala na ovim prostorima, kao i na “Flamenco Festivalu” u Zagrebu. Ove godine nastupio je i na “Jazz Festu” u Sarajevu, gdje je zabilježio zapažen nastup s projektom “Nairuz”, spojem flamenka, mekamske muzike i sufijske poezije
Neki intelektualni tokovi u tumačenju islama koji su se razvili kod nas mogu biti od značaja za muslimane Evrope. Tu posebno ističem iskustvo i suživot sa sekularnim državnim i društvenim uređenjem, kao i tradiciju islamskog preporoda i reformizma (islaha) koja nudi muslimanima mogućnost reinterpretacije i dinamičnog odnosa prema vjeri i društvu. Mi moramo učiniti više na polju prevođenja naših najznačajnijih stručnih i književnih djela na evropske jezike kako bismo ih učinili dostupnim muslimanima Evrope
Među najodanije poštovaoce Izetbegovićevog lika i djela treba svrstati članove Rekreativno-biciklističkog kluba “Japod” iz Bihaća, koji već pet godina u znak sjećanja na predsjednika voze biciklistički maraton od Bihaća do Sarajeva. U prostorijama Muzeja “Alija Izetbegović” zatekli smo ih umorne od puta, ali i sretne što su dovršili maraton bez većih problema i poteškoća
Koliko god može biti šokantna činjenica da vjerski autoriteti koji propovijedaju slovo Kur'ana i njegovu prvu naredbu Čitaj! traže da se neke knjige zabrane čitati, toliko je šokantno – književni historičari rekli bi i šokantnije – dovođenje u bilo kakvu vezu Njegoša i Kiša. Iz otvorenog pisma Zukorlićevih i Cerićevih udruženja jasno je da potpisnici književnost čitaju kao historijski dokument, ali je jasno i to da Kišovo djelo uopće nisu čitali, čak ni kao historijski udžbenik.
Đul-baba (turski: Gūl baba) bio je osmanski pjesnik, derviš i sljedbenik bektašijskog derviškog reda. Nakon osvajanja Budima i Pešte, sultan Sulejman Veličanstveni proglasio je Đul-babu zaštitnikom grada. Evlija Čelebi zabilježio je u svom Putopisu da je na Đul-babinoj dženazi bilo 200.000 muslimana. Njegovo turbe svake godine posjećuje veliki broj turista, među njima i dosta muslimana s Balkana. Unutrašnjost turbeta ukrašena je lehvama (islamska kaligrafija), a pokrov kojim je prekriven mezar ispisan je ajetima iz četiriju kur’anskih sura. Nakon obnove turbeta i završetka drugih planiranih radova, jedinstvenu cjelinu čine turbe, muzej i park. Projekt obnove Đul-babinog turbeta i preuređenja kompleksa finansirala je Turska razvojna agencija (TIKA), a turbe je 10. oktobra otvorio predsjednik Turske Recep Tayyip Erdoğan
