Mirza Dilić, redovni profesor Medicinskog fakulteta u Sarajevu, predsjednik Vijeća doktoralnog studija Medicinskog fakulteta

Razgovarao: Jakub SALKIĆ

Foto: Velija HASANBEGOVIĆ

U dnevnim novinama prije nekoliko dana dekanica Medicinskog fakulteta u Sarajevu Almira Hadžović-Džuvo optužila je pojedine profesore Medicinskog fakulteta da su prijetili svojim kolegama s ciljem da oni potpišu peticiju za smjenu dekana. Prof. dr. Mirza Dilić negira te navode dekanice, tvrdi da to apsolutno ne odgovara istini i da se praktično radi o konstrukciji koja ima za cilj da dezinformira javnost i da pokuša opravdati činjenicu da je peticiju za opoziv dekana potpisalo 58 članova Naučno-nastavnog vijeća Fakulteta, što čini dvotrećinsku većinu NNV-a.

Podsjetimo, peticiju su pokrenuli profesori kliničkih predmeta na Medicinskom fakultetu, a pridružio im se i veliki broj profesora predkliničkih predmeta. Da pojasnimo, Medicinski fakultet sastoji se od predkliničkog dijela nastave i predmeta, što uključuje osnovne, odnosno opće predmete, poput biologije, hemije, fizike, biohemije, anatomije, histologije, fiziologije, patofiziologije, patologije, farmakologije, mikrobiologije, epidemiologije, socijalne medicine,  itd…,  te od kliničkog dijela nastave, što uključuje specijalističke predmete, kao što su hirurgija, otorinolaringologija, oftalmologija, interna medicina, pedijatrija, ginekologija, neurologija, psihijatrija, infektologija, fizijatrija, dermatologija, nuklearna medicina i radiologija, a predaju ih profesori koji su zaposleni na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu i nastava se izvodi na klinikama Kliničkog centra.

STAV: Koji su konkretni zahtjevi profesora kliničkih predmeta?

DILIĆ: Cijela inicijativa nastavnika kliničkih predmeta s Kliničkog centra krenula je sa željom da se na korektan i ravnopravan način reguliraju odnosi između Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu i Medicinskog fakulteta, a s ciljem da se riješi status nastavnika s Kliničkog centra, da se riješi njihovo ravnopravno učešće u Naučno-nastavnom vijeću Fakulteta, te da se kroz ove aktivnosti poboljša i nastava za studente Medicinskog fakulteta, a sve to s ciljem da konačni produkt Medicinskog fakulteta budu kvalitetni i uspješni doktori. Isto tako, insistirali smo na transparentnom radu. To su naši osnovni ciljevi; bolji odnosi unutar Fakulteta, bolji materijalni status i bolji krajnji produkt – doktori medicine.

STAV: Kakvo je trenutno stanje na Medicinskom fakultetu, a kakvo bi, prema zahtjevima profesora kliničkih predmeta, trebalo biti?

DILIĆ: Trenutno stanje je takvo da u sastavu Nastavno-naučnog vijeća imamo jednu trećinu članova s kliničkih predmeta i dvije trećine članova s predkliničkih predmeta, i osam studenata koji su predstavnici svojih generacija, što je izrazito neravnopravan odnos za nastavnike s kliničkih predmeta, posebno imajući u vidu da od ukupno šest godina studija više od pola nastave predaju i izvode nastavnici s kliničkih predmeta. Tu smo htjeli da postignemo ravnopravni odnos i da time značajno utječemo na procese na Medicinskom fakultetu, odnosno da poboljšamo te procese.

STAV: Na koji način treba poboljšati kvalitet nastave?

DILIĆ: U cilju podizanja kvaliteta nastave na Medicinskom fakultetu, kako bi studenti dobili što veći kvantum znanja i ovladali potrebnim vještinama, naša inicijativa je išla u smjeru uvođenja dvije linije nastave, s obzirom na to da sada imamo jednu liniju, a tražimo uvođenje još jedne, kako to nalažu Standardi i normativi Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo koji su usvojeni još 2007. godine. Ta inicijativa odbijena je odmah u startu. Da pojasnimo, sada imamo jednu liniju nastave i na vježbama, naprimjer, iz interne medicine na jednog nastavnika ili asistenta dolazi 10-12 studenata. Kada bismo imali dvije linije, onda bi na jednog nastavnika ili asistenta dolazilo 5-8 studenata, što je u praksi ogromna razlika. Zamislite samo situaciju kada pacijentu u bolesničku sobu dođe 12 studenata s asistentom, ili kada u operacionu salu uđe 12 studenata, ili kada kod teškog pacijenta na Intenzivnoj njezi grupa studenata prisustvuje terapijskim postupcima. Moramo poštovati pacijente, težinu njihove bolesti, i njihovu privatnost, to su razlozi za uvođenje linija nastave.

STAV: Kada ništa nije uspjelo, odlučili ste se na peticiju.

DILIĆ: Da, mi smo se sada odlučili na peticiju, međutim proces razgovora i naših aktivnosti traje već devet mjeseci. Ovaj proces insistiranja na rješavanju problema i na Univerzitetu je označen kao gorući problem Medicinskog fakulteta, što je i rektor UNSA naglasio na sastanku koji smo imali u oktobru 2016. godine. Naime, mi smo u septembru prošle godine formirali jedno tijelo od 17 redovnih i vanrednih profesora kliničkih predmeta koje je imalo ulogu Koordinacionog odbora. Koordinacioni odbor potvrđen je odlukom Upravnog odbora Kliničkog centra 12.10.2016. godine i tom odlukom postao je zvanično tijelo. Nama je spočitavano s Medicinskog fakulteta da smo neformalna grupa, jer je Fakultet organiziran kroz katedre, kao organizacione jedinice, te smo imenovani kao „tzv. koordinacioni odbor“. Nas je potvrdilo najviše upravljačko tijelo Kliničkog centra i riječ je o najeminentnijim profesorima s kliničkih predmeta. Koordinacioni odbor ima 17 članova, ja sam predsjednik, potpredsjednici su prof. dr. Ismet Gavrankapetanović i prof. dr. Semir Bešlija, članovi su, prof. dr. Enra Suljić, prof. dr. Sebija Izetbegović, prof. dr. Adnan Kapidžić, prof. dr. Edo Hasanbegović, prof. dr. Mirza Bišćević, doc. dr. Fatima Gavrankapetanović, prof. dr. Senija Rašić, prof. dr. Dželaludin Junuzović, prof. dr. Mustafa Hiroš, prof. dr. Jasminka Đelilović, prof. dr. Emina Alimanović, prof. dr. Amela Begić, prof. dr. Narcisa Vavra-Hadžiahmetović i prof. dr. Mevludin Mekić.

Sve zahtjeve koje smo uputili prema menadžmentu Fakulteta donijeli smo konsenzusom, dakle jednoglasno. S druge strane, naišli smo na odbijanje prijedloga, sjednice Naučno-nastavnog vijeća bile su u nekim aspektima krajnje neugodne, diskusije prekidane, tražimo zapisnike – ne dobijemo zapisnike, tražimo tonski zapisnik sa sjednice NNV – kaže se izbrisan je, kao, samo 24 sata se čuva dok se sastavi osnovni zapisnik, a onda se briše. Tražimo finansijski izvještaj u pisanoj formi – ne dostavlja nam se, itd., itd. Tražimo transparentno da vidimo raspodjelu prihoda Fakulteta, koji ima budžetski i vanbudžetski priliv novca, s obzirom na to da Fakultet naplaćuje studij za određenu kategoriju upisanih studenata, i hoćemo da imamo kompletan uvid kako se troši novac. To nam je na jednoj sjednici prikazano na slajdovima, ali pisani izvještaj kada smo tražili nismo dobili. To su već neke stvari koje nismo mogli tolerirati.

Nakon toga na Koordinacionom odboru donijeli smo odluku, a potpisali su je svi članovi, da uputimo peticiju za opoziv dekana Medicinskog fakulteta. Ovdje želim posebno istaknuti da je peticija osnovno demokratsko pravo, da Statut UNSA regulira da se prikupljanjem  potpisa jedne trećine članova NNV-a može pokrenuti opoziv ili razrješenje dekana fakulteta. Dakle, naše aktivnosti bile su isključivo u skladu sa Statutom UNSA. Ako je neko organizator peticije, onda smo to svi mi, članovi Koordinacionog odbora kliničkih nastavnika. S tom peticijom upoznali smo i ostale kolege s Fakulteta, što je potpuno normalna situacija. Zar je zabranjeno razgovarati s kolegama na istom fakultetu? Zar je uopće moguće kolegijalan razgovor okarakterizirati kao prijetnju ili pritisak? Veliki broj kolega s predkliničkih predmeta u startu nas je podržao, prihvatio to, i oni smatraju da je to potrebno, da je neophodno uvesti demokratičnost i transparentnost na Medicinskom fakultetu. Peticija je potpuno u skladu sa Statutom Univerziteta.

STAV: Kakva je budućnost peticije?

DILIĆ: Mi u ovom momentu od ukupnog kvoruma, od ukupnog broja članova NNV-a koji iznosi 87, imamo 58 svojeručnih potpisa članova NNV-a, što čini dvije trećine članova Vijeća. Potpise smo poslali Rektoru Univerziteta i u peticiji smo se pozvali na Statut Univerziteta u Sarajevu, član 60.4., koji definira da rektor može na zahtjev jedne trećine članova Vijeća preduzeti određene korake u smislu suspenzije dekana, upućivanja peticije na NNV koje može tajnim glasanjem, natpolovičnom većinom, smijeniti dekana ili ga podržati. U ovom slučaju imamo znatno više potpisa nego što predviđa Statut, smatramo da tim putem trebamo ići dalje s ciljem rješavanja problema.

STAV: Kako komentirate optužbe dekanice Hadžović-Džuvo za pritisak na kolege profesore?

DILIĆ: S naše strane nikakvog pritiska nije bilo, bilo je korektno da, ako smo napravili peticiju, sve članove NNV-a upoznamo s peticijom, da im je predočimo. Kolege koje su se slagale potpisale su peticiju. Razgovarali smo upravo o temama koje sam naveo, da su to pozitivni ciljevi. Naravno da su kolege svoj pozitivan stav izrazili kroz potpisivanje peticije. Tvrdim da ja, Mirza Dilić, nikakvu prijetnju, prema bilo kojem kolegi, članu NNV-a nisam uputio. Dakle, nikakvu, ni prema kome.

STAV: Kakav je odnos dekanice prema nastavnicima na Medicinskom fakultetu?

DILIĆ: U ovom periodu, otkad traju aktivnosti Koordinacionog odbora, dobili smo dopis od menadžmenta Fakulteta da mi čak nemamo pravo održavati sastanke Koordinacionog odbora, da je to „tzv. koordinacioni odbor“ i da su zaključci i mišljenja neobavezujući za Fakultet u svakom smislu, te da su katedre organizacione jedinice. Onda smo mi sazvali katedre kliničkih predmeta i sve katedre, odnosno članovi i šefovi katedri, potpisali su da su saglasni sa stavovima Koordinacionog obora. Dakle, išli smo i tom linijom, i to smo isto dostavili Fakultetu. Prema navodima naših kolega s Fakulteta, određeni članovi NNV-a pozivani su na određene razgovore, a šta je tu dalje bilo, ja ne znam i ne bih špekulirano na tu temu.

STAV: Zašto dekanica uvijek kada se govori o problemima na Fakultetu priču okreće u smjeru da je želi smijeniti prof. dr. Sebija Izetbegović, direktorica KCUS-a?

DILIĆ: Mislim da se u tom slučaju želi jedan krupan problem na Fakultetu personalizirati i usmjeriti na jednu osobu da bi se skrenula pažnja s glavnih problema Fakulteta. Ako to želite, onda fokusirate nekoga i označite ga inicijatorom i organizatorom svega. Ponavljam, Koordinacioni odbor je sve odluke donio transparentno na sastancima Koordinacionog odbora, članovi su predlagali tekst peticije i dopunjavali određene stavke. Svi su glasali za peticiju i svi su je potpisali, a u daljnjem toku čak je i više kolega s predkliničkih nego s kliničkih predmeta potpisalo peticiju.