Udruženje Bosansko-tursko prijateljstvo “Bosfor“ organizovalo je svečanu akademiju “Dan zajedništva, ljudskih i građanskih prava i sloboda u Bosni i Hercegovini, povodom 557. godišnjice Ahdname sultana Fatiha i 76. godišnjice Deklaracije ZAVNOBIH o pravima građana BiH“
.ready( function($) {
$('.magzilla-popup-672de813055df').magnificPopup({
type: 'image',
closeOnContentClick: true,
gallery:{
enabled:true
}
});
});
</script>
<div class=)
Udruženje Bosansko-tursko prijateljstvo “Bosfor“ danas je u Sarajevu organizovalo svečanu akademiju “Dan zajedništva, ljudskih i građanskih prava i sloboda u Bosni i Hercegovini, povodom 557. godišnjice Ahdname sultana Fatiha i 76. godišnjice Deklaracije ZAVNOBIH o pravima građana BiH“, prenosi Anadolu Agency (AA).
Rizvan Halilović, predsjednik Udruženja Bosansko-tursko prijateljstvo “Bosfor“ kazao je da su uz dosta problema uspjeli da u okolnostima pandemije koronavirusa spoje obilježavanje Dana Ahdname i Dana deklaracije ZAVNOBIH.
“Povelja Kulina bana, Ahdnama sultan Fatiha i Deklaracija ZAVNOBIH-a iz 1944. godine, mi smo ponosni kao država, kao narod, koja ima tako tri važna i značajna dokumenta, koji su sigurno i na svjetskom nivou vrlo respektabilni“, rekao je Halilović i dodao:
“Nedostatak pravne i političke kulture i svih drugih vrsta kulture su osjetni nakon ovog nažalost agresivnog rata, koji je na neki način poremetio brojne dobre odnose po kojima je Bosna paradigma buduće Evrope. Često kažem da bi se civilizacijski Evropa mogla bosnizirat, a da bi smo se mi Bosanci mogli tehnološki ili modernistički evropeizirat.“
Akademik Mirko Pejanović, predsjednik Odbora za dodjelu godišnji priznanja naglasio je značaj oba dokumenta u domenu zaštite ljudskih prava.
“Jedan sultan, koji je imao svu moć, koji je osvajački prolazio, zadržao se i prihvatio molbu jednog bosanskog fratra, što govori o njegovom odnosu prema ljudima, njihovim životima, vjeri, i to se još normira i čuva u dokumentu. A, drugo je da je jedan bosanski fratar, a to je bio franjevac iz zajednice fojničke, smogao hrabrosti, smogao snage i imao viziju da se obrati osvajaču, Mehmedu Fatihu, i da ga uvjeri u to da su to prava koja treba sačuvati, treba garantovati. Preko tih prava i prava na vjeroispovijesti i vjerske objekte i institucije, sačuvan je i narod“, smatra Pejanović.
Za Deklaraciju o pravim građana u BiH, koja je usvojena na drugom zasjedanju ZAVNOBIH-a, prema Pejanovićevim riječima, poznati bh. pisac Branko Čopić nazvao “poveljom slobode“.
“To je dokument koji sadrži kodeks ljudskih prava i ljudskih sloboda. Može se kazati da je taj dokument, na temelju onog što je definisao u pogledu sadržine ljudskih prava, postao i političko-pravna osnova za donošenje Ustava BiH, prvog Ustava 1946. godine. Također, to je bio dokument koji je išao u susret onome što je tada svjetska zajednica kroz formiranje Ujedinjenih nacija zagovarala da se određena prava učine univerzalnim. Dakle, ta deklaracija je došla do onih ljudskih prava, koja će kasnije u svijetu postati univerzalna“, istakao je Pejanović.
Naglasio je i da je veoma važno što je Deklaracijom ZAVNOBIH-a izričito zabranjeno formiranje i rad fašističkih organizacija i onih koje raspiruju nacionalnu mržnju.
Tokom akademije dodijeljena su i brojna priznanja. Tako su povelju “Prijatelj Bosne“ za 2020. godinu dobili: Sedat Sagirkaya, generalni koordinator TRT Avaz, profesor filozofije David Pettigrew, Udrženje “Žene u crnom“ i Petar Jozelić. Ova povelja dodjeljuje se u znak zahvalnosti za prijateljstvo i izuzetan doprinos očuvanju i afirmaciji multikulturalne, demokratske i suverene BiH. Povelju “Zlatna Ahdnama“, koja se dodjeljuje za sveukupan doprinos obnovi nezavisnosti, međunarodnom priznanju, odbrani suvereniteta i teritorijalnog integriteta, multikulturalne, demokratske BiH, za 2020. godinu dobili su: Udruženje pokret “Majke enklave Srebrenica i Žepa”, Milan Dunović, potpredsjednik bh. entiteta Federacije BiH i Ramiz Salkić, potpredsjednik bh. entiteta Republike Srpske.
Osmanski sultan Mehmed II Fatih je, nakon osvajanja Bosne 1463. godine, bosanskim franjevcima na polju u Milodražu kod Kiseljaka izdao čuvenu Ahdnamu. Fatih je Ahdnamu predao fra Anđelu Zvizdoviću, starješini franjevačkog reda u BiH, kao dokument kojim bosanskim katolicima garantuje ličnu i imovinsku sigurnost, kao i slobodu vjerskog djelovanja.
Izdavanju Ahdname prethodio je čuveni govor gvardijana Bosanske franjevačke kustodije fra Anđela Zvizdovića, u kojem je od sultana Mehmeda II Fatiha zatražio garanciju života i slobodu ispovijedanja vjere za katolike, obećavši mu pri tome da će biti “poštovan kao bosanski kraljevi”. U znak poštovanja, sultan je svojim plaštom ogrnuo fra Zvizdovića.
Na drugom zasjedanju ZAVNOBIH-a, koje je počelo 30. juna, a završeno 2. jula 1944. godine u Sanskom Mostu, 1. jula 1944. godine donesena je deklaracija o pravima građana u BiH. U njoj između ostalog piše:
“U plamenu pravednog oslobodilačkog rata iskiva se bratstvo Srba, Muslimana i Hrvata, i time se udara siguran temelj slobodne i zbratimljene BiH, ravnopravne federalne jedinice u Demokratskoj federativnoj Jugoslaviji. Prvi put u istoriji Srbi, Muslimani i Hrvati Bosne i Hercegovine, ujedinjeni u Narodno-oslobodilačkom pokretu, stupili su na isti put, počeli da izgrađuju svoj zajednički dom, u čije su temelje uzidane kosti njihovih najboljih sinova.“
