fbpx

NOVI STAV: Svi naši Dritani

Središnja tema ovog 288. broja Stava jesu posljedice rezultata izbora u Crnoj Gori na regiju i ostatak Evrope.

U prodaji je novo izdanje magazina Stav.

Središnja tema ovog 288. broja Stava jesu posljedice rezultata izbora u Crnoj Gori na regiju i ostatak Evrope.

U jednom od tekstova tim povodom analizoramo ko su, zapravo, „svi naši Dritani“. Govorimo o sumanutim kolumnama emeritusa hižeslava Mustafe Cerića. Istovremeno jedan ovdašnji mlađahni i nadobudni historičar na svom profilu na Facebooku reda hvalospjeve Dritanu Abazoviću i čezne za novom balkanskom budućnošću koja bi bila pandan tzv. Pax Ottomana. Sve je više “njakih hižeslava” među nama. Strah nas je da će uskoro predložiti osnivanje Hižeslavije

U ovom broju Stava pišemo o tome zašto je opstanak građanske Crne Gore i njenog evroatlantskog puta interes Bosne i Hercegovine.

Jasno je kako beogradski režim vrlo vispreno nadrasta poziciju koju je imao nakon agresorskih pohoda u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu. Nakon amortiziranja odgovornosti i izbjegavanjem suočavanja s posljedicama, Srbija je spremna za sljedeći korak. Redefinirani pristup se pokazao dobrim, a strategija nije promijenjena. Barem tako izgleda. Time se otvara suštinsko pitanje za budućnost Balkana. Do kada će srpska ekspanzionistička politika biti mirna i svoje zahtjeve postavljati indiskretno i mirnim sredstvima.

U novom Stavu analiziramo stanje ekonomije kao posljedicu takozvane korona-krize, odnosno, donosimo detaljne podatke o tome kako su „skakavci pojeli 2020. godinu“.

Bez obzira na nedostatke naše statistike i ozbiljne ekonomske analize, podaci ukazuju na to da smo u teškoj situaciji. Najrelevantniji pokazatelj svakako je prihod od indirektnih poreza, u prvom redu poreza na dodanu vrijednost, koji čini većinu tih prihoda. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u prvih šest mjeseci ove godine naplaćeno je 3,4 milijarde maraka indirektnih poreza, što je smanjenje od 369 miliona u odnosu na isti period 2019. godine.

Stogodišnjaci u Srebrenici “spremni” su za izbore. Čekajući lokalne novembarske izbore istražili smo zašto se Slobodan, Jela, Milisav, Mara… koji već odavno nisu među živima, još uvijek nalaze na biračkom spisku u Srebrenici.

Naime, podaci s redovnog biračkog spiska kažu da u Srebrenici živi 555 osoba koje su starije od 80 godina. Kada je u pitanju nacionalni sastav od 555 osoba starijih od 80 godina, njih 470 osobe su srpske, a 84 bošnjačke nacionalnosti. Centralna izborna komisija (CIK) svakako bi trebala obratiti pažnju na biračke spiskove te ih pravovremeno ažurirati i provjeravati. Naime, nekoliko stotina mrtvih osoba na biračkim spiskovima u Srebrenici moglo bi presuditi izbore.

Jasmin Hušić nezavisni je kandidat za načelnika Općine Velika Kladuša na predstojećim izborima zakazanim za novembar 2020. godine. Podršku ovom kandidatu dalo je sedam stranaka: SDA, SDP, Naša stranka, Demokratska fronta, A-SDA, Krajiška stranka i Kladuška stranka privrednog prosperiteta. U svakom drugom mjestu u Bosni i Hercegovini bilo bi teško uopće okupiti za jedan stol ove ideološki potpuno različite i nepomirljive stranke. No, to samo govori koliko je važno za Veliku Kladušu maknuti Fikreta Abdića, odnosno njegove političke sljedbenike, iz općinskog organa uprave. Jasmin Hušić govori za novi broj Stava.

U ovom izdanju magazina Stav donosimo priču o pokušaju povratka Francuske u Liban. Peticija za uključenjem Francuske u rješavanje problema u Libanu cirkulirala je odmah po društvenim mrežama nakon katastrofalne eksplozije u luci Bejrut 4. augusta i šetnje francuskog predsjednika Emmanuela Macrona po većinski kršćanskom gradskom kvartu Gemmayzeh dva dana kasnije. U peticiji se traži da se Liban stavi “pod francuski mandat sljedećih deset godina”, osuđuje se “libanske dužnosnike” i “neuspjeli sistem, korupciju, terorizam i miliciju”. Tvrdi se u peticiji kako će francuski mandat uspostaviti “čisto i trajno upravljanje”. Simon Jackson, profesor savremene bliskoistočne historije na Univerzitetu u Birminghamu, u autorskom članku objašnjava posljednje poteze administracije francuskog predsjednika Macrona i podsjeća na nimalo blistavu ulogu Francuske u razaranju libanskog društva.

Dopisnik Stava iz Turske piše o nevjeriovatnoj neobavještenosti i čudnim medijskim istupima čelnika tamošnje opozicije, nakon što je istražio kako je sasvim moguće da svojevremeni kandidat za predsjednika misli da se bor (hemijski element) isključivo izvozi kao sirovina, te da u Turskoj nema ni fabrike vatrostalnog stakla. Naravno, da bi se takav privid napravio, neophodno je imati i medije koji će ga propagirati. Ako  samo pet od petnaest dnevnih novina na naslovnoj strani objavi da je u nedjelju otvorena nova gradska (mega) bolnica u Istanbulu, koja je građena i opremljena po najnovijim svjetskim standardima, onda postaje jasno da ta neobaviještenost ustvari može biti stvarna.

Ismet Bekrić, pjesnik, pripovjedač, dramatik, prevodilac, jedan je od najznačajnijih pisaca za djecu u Bosni i Hercegovini, koji od februara 1993. godine živi s porodicom u Sloveniji, u Ilirskoj Bistrici. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu (grupa književnosti), radio kao novinar, urednik i glavni urednik u listu i izdavačkoj djelatnosti Glasa u Banjoj Luci (do 1992. godine, kad je, kao i većina njegovih sugrađana, morao napustiti rodno mjesto). Objavio je više od trideset knjiga… U intervjuu za Stav govori o svom djelu, fluidnim granicama između literature za djecu i odrasle, bošnjačkoj zajednici u Sloveniji, o življenju bosanskog jezika u jezičkoj tuđini i jeziku kao temelju našeg identiteta.

S obzirom na to da je u posljednje vrijeme sve više onih koji zbog liječenja idu u Tursku, imamo priliku da upoznamo i vodeće turske bolnice. Osim državnih, tu su i privatne bolnice kao što su “Medical Park”, “Memorial” i “Acibadem”, koje slove za najpoznatije i najbolje bolnice. A kada je nešto najbolje, tu se nađe i poneki Bošnjak.  U Stavu pročitajte razgovor sa Naserom Kučevićem, koji je rođen i odrastao u Tutinu, ali već punih petnaest godina živi i radi u Turskoj. Ima 36 godina, sretno je oženjen, a obitelj uskoro očekuje prinovu. Osnovnu i srednju školu završio je u rodnom gradu. Od malih nogu imao je jednu želju – postati doktor.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, desetog septembra širom Bosne i Hercegovine.

 

PROČITAJTE I...

Za Stav pišu i govore kandidati na listama, uvaženi književnici, izdavači, intelektualci, privrednici, doktori nauka, sociolozi, sportaši, doktori medicine, muftije, imami, zlatni ljiljani, kulturni radnici, publicisti, dijaspora... Svi su Mostarci, rođenjem ili mjestom života, i svi se slažu u jednom: da su predstojeći izbori sudbinski bitni za Mostar i da je ključno u što većem broju izaći na izbore 20. decembra.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI