Bošnjaci u Srebrenici prvo moraju dostojanstveno obilježiti 25. godišnjicu genocida, a nakon toga spremno dočekati oktobarske izbore. Politički predstavnici Bošnjaka, bez obzira na sve nesuglasice i različita mišljenja, moraju pronaći način da zajednički djeluju i ostvare neophodno bošnjačko i probosansko jedinstvo. S druge strane, obični građani već odavno očekuju da bude poznato i ime bošnjačkog kandidata za načelnika, koje se još uvijek ne može naslutiti jer se u Srebrenici svakodnevno spominje neko novi kao potencijalni kandidat.

U prodaji je novo, 253. izdanje magazina Stav.

Ove se godine navršava 25. godišnjica genocida nad Bošnjacima a u ovom broju Stava analiziramo zašto je 2020. presudna godina za Srebrenicu.

Bošnjaci u Srebrenici prvo moraju dostojanstveno obilježiti 25. godišnjicu genocida, a nakon toga spremno dočekati oktobarske izbore. Politički predstavnici Bošnjaka, bez obzira na sve nesuglasice i različita mišljenja, moraju pronaći način da zajednički djeluju i ostvare neophodno bošnjačko i probosansko jedinstvo. S druge strane, obični građani već odavno očekuju da bude poznato i ime bošnjačkog kandidata za načelnika, koje se još uvijek ne može naslutiti jer se u Srebrenici svakodnevno spominje neko novi kao potencijalni kandidat.

U ovom broju Stava donosimo prvu dio iscrpnog feljtona o četničkim pokoljima u Foči u Drugom svjetskom ratu i masovnim ubijanjima bošnjačke djece.

Vrhunac srpskog genocida nad Bošnjacima u Drugom svjetskom ratu desio se u srednjem Podrinju i zapadnom Sandžaku. Grad Foča i njena okolina postali su sinonim za stradanja nevinog naroda. Četnici Draže Mihajlovića i tamošnji Srbi u tri navrata vršili su pokolj nad Bošnjacima ovog kraja u kojima je stradalo, prema mišljenju većeg broja historičara, približno 8.000 osoba.

U novom Stavu objavljujemo mali apokrifni pojmovnik velikosrpstva.

Kada se govori o tim apokrifima, dakle, u širem smislu značenja, dvojbenim pojmovima čija autentičnost i istinitost mora biti propitana, veliki ih je broj. Pored niza zastrašujućih laži kojima se direktno napadalo Bosnu i posebice Bošnjake, svjedočili smo pojmovniku koji je sadržavao termine poput etničko čišćenje, međuentitetska granica, zajedničke institucije, “holiday inn” nacija, tzv. Armija RBiH, bivša Bosna i Hercegovina itd.

Reporteri Stava iz Crne Gore izvještavaju o tenzijama u toj zemlji nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, odnosno o tome kako Milo Đukanović svjesno zaokružuje crnogorski nacionalni identitet.

Upuštanje Đukanovića u sukob sa Srpskom crkvom na prostoru Crne Gore činio se kao logičan, ali i dobro vremenski tempiran potez. I dok Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori tvrdi kako je ona stvorila Crnu Goru, jedan dio crnogorske javnosti smatra nedopustivim da jedna suverena država ima na svojoj teritoriji crkvu koja u imenu negira crnogorski nacionalni identitet i koja je ispostava susjedne države.

Novi broj Stava detaljno piše o ubistvu moćnog iranskog generala Sulejmanija i posljedicama koje ono nosi.

Često potezana analogija da je ubistvo generala Kasema Sulejmanija ekvivalent ubistvu američkog sekretara odbrane samo je djelimično tačna – sekretari odbrane u Americi dolaze i odlaze, a Sulejmani je bio u ulozi drugog najmoćnijeg čovjeka Irana desetljećima. Osim toga, nijedan sekretar odbrane nije uživao poštovanje Amerikanaca kakvo smo se uvjerili da je Sulejmani uživao među Irancima gledajući snimke dženaze iz Irana.

U ovom broju Stava još jedna, ovaj put puno ljepša priča iz Foče, o aktivnostima tamošnje koordinacije bošnjačke zajednice “Naša Foča”.

Na području općine Foča sada živi oko 300 Bošnjaka tokom cijele godine. Ovaj se broj, prema riječima Izeta Spahića, predsjednika Skupštine opštine Foča, udesetorostruči u periodu između marta i oktobra, jer tada ljudi aktivno dolaze, rade na svojim poljima, završavaju svoje ljetne i jesenje aktivnosti i više se ne vraćaju do narednog proljeća. Spahić posljednje tri godine obnaša funkciju predsjednika Skupštine opštine Foča. Tvrdi da je 2019. godina bila veoma plodonosna.

Mnogo je Bošnjaka i Bosanaca drugih nacionalnosti rasuto po svijetu. Mnogi su uspješni i cijenjeni u svojim novim zajednicama u kojima žive i rade, ali malo je onih koji se bore za afirmaciju Bošnjaka u zemljama u kojima žive, malo je onih koji ulažu svoj trud i imetak da Bosna i Hercegovina bude bolja zemlja. Jedan od onih koji se za Bošnjake i Bosnu i Hercegovinu borio svim srcem, koji je osjećao nedaće i potrebe svojih sunarodnjaka bio je Pavo Jusuf Urban-Ibruljević.

Možda će djeca koja dobiju stipendiju iz Fonda “Jusuf Pavo Urban-Ibruljević”, ustanovljenog novcem koji je za sobom ostavio Jusuf Pavo Urban, znati kazati ko je bio taj čovjek, ali za većinu ljudi u Bosni i Hercegovini, on je uglavnom ostao nepoznat. Zbog toga u ovom broju Stava donosimo priču o tome ko je bio Jusuf Pavo Urban, strastveni zaljubljenik u Bosnu i Hercegovinu, koji je cijeli svoj život posvetio dobrobiti Bosne i Bošnjaka.

Bosna i Hercegovina prvi put igra na Evropskom rukometnom prvenstvu.

Favoriti za osvajanje Evropskog prvenstva svakako su dvije selekcije iz naše grupe – Francuska i Norveška, te Danska, koja je aktuelni svjetski i olimpijski šampion. Ne smijemo zaboraviti ni Španiju, koja je aktuelni šampion Evrope i brani titulu. Krug favorita zatvaraju selekcije Švedske, koja je bila finalist Eura prije dvije godine, i Njemačka, koja je osvojila Euro 2016. godine. O tome šta možemo očekivati od selekcije BiH čitajte u ovom izdanju Stava.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, devetog januara, širom Bosne i Hercegovine.