Novi Stav donosi opširnu analizu o tome ko će na oktobarskim izborima izići na megdan Stranci demokratske akcije ali i o razmjerama podijeljenosti bošnjačke političke scene.

U prodaji je novi, 182. broj magazina Stav.

Novi Stav donosi opširnu analizu o tome ko će na oktobarskim izborima izići na megdan Stranci demokratske akcije ali i o razmjerama podijeljenosti bošnjačke političke scene.

Među ostalim, cilj ovog istraživanja bio je i detekcija ponašanja političara koji su izašli iz SDA i osnovali nove stranke. Zaključak do kojeg smo došli jeste da je riječ o vrlo perfidnoj strategiji obmanjivanja građana. Takvi ukazuju da njihova bivša stranka na svojim izbornim listama ima samo stare kadrove i prešućuju da su upravo oni stari i u javnosti dobro poznati bivši kadrovi SDA. Na taj način pokušava se zataškati da su zadržali svoje reference “starih”, a da su “nove” tek stranke koje su sami sebi osnovali. Dakle, istraživanje Stava predstavlja “nove” političare s “ogromnim” političkom iskustvom koji obećavaju toliko žuđene promjene, kao i ostale koji na ovaj ili onaj način pretendiraju na bošnjačke glasove.

Reporteri Stava bili su u Glamoču, gradu u kojem novi projekti ulijevaju nadu u bolje sutra.

Na ulazu u centar Glamoča završavaju se radovi na objektu koji izgledom odudara od ostatka glamočke arhitekture. Riječ je o poslovno-edukativnom centru u vlasništvu Medžlisa Islamske zajednice Glamoč, koji bi trebao biti završen u aprilu 2019. godine. Objekt izgrađen na pet etaža ima više od 1.000 kvadratnih metara prostora, a čelni ljudi Islamske zajednice i Glamoča nadaju se da bi on mogao umnogome doprinijeti poboljšanju ekonomske situacije za Medžlis i Bošnjake Glamoča. Projekt je vrijedan milion maraka, od čega 80% finansira Unija općina turskog svijeta, a 20% Vlada Federacije BiH.

„Povratak u mračnu prošlost“ naslov je članka novog broja Stava koji analizira posljedice odbacivanja izvještavaja Vlade RS o dešavanjima u Srebrenici 1995. godine.

U Republici Srpskoj, prema riječima poslanika u NSRS iz koalicije Domovina Senada Bratića, nema razlike između pozicije i opozicije kada je riječ o odnosu prema Bošnjacima. To je pokazala i posebna sjednica na kojoj je izvještaj o Srebrenici bio na dnevnom redu. Poslanici iz koalicije Domovina nisu prisustvovali posebnoj sjednici, jer, kako kaže Bratić, nisu htjeli dati legitimitet odbacivanju izvještaja, izuzev SBB-ovog poslanika Admira Čavke, koji je prisustvovao sjednici i konsultacijama prije sjednice.

Novi Stav donosi detalje o tome kako funkcioniraju škole osnovane u BiH a koje su pod kontrolom vođe terorističke organizacije FETO.

Pitanje je ko nam zaista obrazuje djecu. U samo godinu dana “Bosna Sema”, za koje je do sada više puta argumentirano pisano da pripadaju terorističkoj organizaciji Fethullaha Gülena (FETÖ), prvo je prešla na američku zastavu, a zatim na britansku. Od svog osnivanja pa do sada ukupno su 19 puta izvršili promjene u sudskom registru. Imena, vlasnici, zastave mijenjaju se, dok struktura u školama ostaje ista, uz to i rastu dugovanja prema našoj državi.

Obilježena je tužna godišnjica najveće rudarske nesreće u Bosni i Hercegovini, koja se dogodila u rudniku Kreka. Jedan od 180 poginulih rudara jeste Sadil Brašnjić, tada 30-godišnjak koji je bio uzor svojim komšijama i kolegama. U trenutku njegove pogibije sin Damir Brašnjić imao je šest godina i trebao je krenuti u prvi razred osnovne škole, dok je kćerka Sabina Zukić imala tri godine i oca Sadila se ne sjeća. Damir i Sabina govore za Stav.

Stav donosi uzbudljivu priču o čovjeku koji je spriječio genocid u Novom Pazaru.

Aćif Hadžiahmetović, vođa odbrane Novog Pazara u Drugom svjetskom ratu, u Srbiji se zvanično smatra narodnim neprijateljem, a u srpskoj historiografiji označen je kao jedan od neprijatelja srpskog naroda na području Sandžaka. Ulogu Hadžiahmetovića, ističu bošnjački historičari, treba posmatrati s činjenicom da novopazarski kraj nije doživio sudbinu ostalih dijelova Sandžaka. Prema izvještaju četničkog komandanta Pavla Đurišića generalu Dragoslavu Draži Mihajloviću, 1943. godine u Limskoj dolini četnički odredi Vojske Kraljevine Jugoslavije izvršili su genocid nad 9.200 Bošnjaka. U izvještaju se navodi da su 1.200 ubijenih bili vojno sposobni, a 8.000 su bile žene, djeca i starci.

Za novi broj Stava govori doktor Enis Omerović, ekspert za međunarodno pravo. S obzirom na to da je u periodu od 2008. do 2012. godine radio na Univerzitetu u Sarajevu, na Institutu za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava kao viši stručni suradnik, Omerović je stručna i pouzdana adresa na temu genocida nad Bošnjacima i tumačenja presuda na Međunarodnom krivičnom tribunalu u Hagu.

Novi Stav donosi i tekst o uzdanici novoformirane opozicije, doktoru Kemalu Dizdareviću. Nakon ugnjetavanja kolega, tužakanja sudu Kliničkog centra, zloupotrebe bolovanja, zaboravljanja gaze u glavi pacijenta, “vječna žrtva sistema” Dizdarević je postao političar i loš kolumnista opskurne “novinske agencije”.

Za novi Stav govori Azra Dedić, prva osoba s Daunovim sindromom u Bosni i Hercegovini koja je nosilac crnog pojasa.

“Ja džudo stvarno volim i već ga deset godina treniram. Džudo mi je u krvi, to je nešto što moram da istaknem sada. To što sam položila za crni pojas puno mi znači, a to znaju moji treneri i moja porodica. Za to su zaslužni oni, kao i moji prijatelji. Džudo je za mene druga porodica”, objašnjava Azra.

Dopisnik Stava iz Turske piše o napadima na liru koji su zapravo pokušaj novog puča. Ne postoji nijedan ekonomski parametar koji bi sunovrat lire objasnio u potpunosti. Turska privreda nije u krizi, pa ni u kontrakciji. U prvom kvartalu ove godine turska privreda porasla je za 7,4%. U ovoj krizi nijedna fabrika nije zatvorena i nijedna banka nije propala. Turska lira napadnuta je spekulacijama na tržištu novca i ovo nije prvi takav napad, mada se od prethodnih razlikuje po nivou sofisticiranosti.

Režiserka filma “Kamen”, Florence Lazar, govori za Stav. Francuska umjetnica i režiserka snimila je dokumentarni film Kamen nakon što je čula da je u Trebinju napravljena replika manastira Gračanica i “Andrićgrada” u Višegradu. To je prepoznala kao falsificiranje historije i produžetak etničkog čišćenja. Film je dobitnik nagrade “Louis Mercorelles” 36. izdanja “Cinéma du Réel” u Parizu, dok iz Sarajevo Film Festivala tvrde da on “ne postoji u bazi podataka, odnosno da nije bio prijavljen za ovu filmsku smotru”.

Za Stav govori i Fehim Vukotić, dubrovački slikar. Fehim Vukotić otvorit će 6. septembra izložbu svojih slika u sarajevskoj Vijećnici. Oslikao je Dubrovnik, koji mu je vječna inspiracija. Rođeni je Dubrovčanin, a porijeklom iz Gacka. Kaže da se Bošnjaci, bez obzira na to gdje se rodili, moraju čuvati zajedno i da je razjedinjavanje po bilo kojem osnovu velika opasnost. Naglašava da u ovakvoj konstelaciji Bosna i Hercegovina Bošnjacima mora biti na prvom mjestu, a da bez Bosne nema ni Gacka, ni Sarajeva, niti ičega drugog.

Stav donosi i nekoliko reportaža svojih novinara i suradnika sa ovogodišnjeg hadža.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 30. avgusta širom Bosne i Hercegovine.