U prošloj godini namjenska industrija zabilježila je milionski profit. Brojni su proizvodi koji se razvijaju, a koji se još drže u tajnosti i za njih samo rijetki znaju. Jedan od takvih proizvoda jeste specijalno izviđačko vozilo koje će biti opremljeno dronovima. Vjerovatno će javnost biti iznenađena da se nešto tako proizvodi u BiH jer se do sada moglo vidjeti samo u filmovima.

U prodaji je novo izdanje magazina Stav.

Središnja tema 163. broja Stava je namjenska industrija u Federaciji Bosne i Hercegovine.

U prošloj godini namjenska industrija zabilježila je milionski profit. Brojni su proizvodi koji se razvijaju, a koji se još drže u tajnosti i za njih samo rijetki znaju. Jedan od takvih proizvoda jeste specijalno izviđačko vozilo koje će biti opremljeno dronovima. Vjerovatno će javnost biti iznenađena da se nešto tako proizvodi u BiH jer se do sada moglo vidjeti samo u filmovima.

U novom Stavu čitajte i kako u Tomislavgradu tjeraju učenike Bošnjake da napamet uče laži o vlastitom narodu.

Riječ je o skripti Mate Kelave koja obiluje pravopisnim greškama i nepotpunim podacima, pa čak i upitnicima u samom tekstu, te je jasno da se radi o radnoj verziji koja je, iz nekog razlog, nabrzinu isprintana i podijeljena učenicima. Mnogo ozbiljnije “greške” načinjene su u njenom skandaloznom sadržaju i porukama koje bi trebali napamet učiti i učenici Bošnjaci. Time se razotkriva svo licemjerje HDZ-a, koji neprestano viče o neravnopravnosti i majorizaciji koju navodno čine Bošnjaci, dok su upravo oni stvarni diskriminatori koji i dalje provode politiku etnički čistih teritorija.

Stav analizira radikalizaciju javnog diskursa u Bosni i Hercegovini.

a sceni su konstantni pokušaji radikalizacije javnog i političkog diskursa u bošnjačkom društvu s namjerom da se delegitimizira politički dijalog, a legitimiziraju se razni oblici političkog nasilja. Jedan oblik pokušaja takve radikalizacije stalno je širenje defetističke propagande i osjećaja skore propasti, očaja i besperspektivnosti, gdje se redovno kao krivac navodila ne samo stranka na vlasti (najčešće SDA) nego i sama ideja bošnjačkog organiziranja i okupljanja na nacionalnim osnovama. Drugi je oblik konstantno insistiranje na određenim terminima ne bi li se oni normalizirali, pa zatim ušli u “uši” i vokabular javnosti te postali općepoznate “činjenice” koje se podrazumijevaju. Termini poput “bošnjačka državna mafija”, “bošnjačka fildžan-država”, “bosanski Čaučesku”, “izborna krađa” –osmišljeni su i plasirani upravo u svrhu promjene percepcije političke stvarnosti u Bosni i Hercegovini.

U novom broju Stava čitajte i o sramnoj odluci Mehanizma u Hagu koji je Vojislava Šešelja oslobodio odgovornosti za zločine počinjene u BiH.

On je svoju kaznu od deset godina zatvora odležao u pritvorskoj jedinici u Hagu, tako da se neće morati vraćati na “dosluživanje”. Zaključeno je to u presudi Žalbenog vijeća Mehanizma za međunarodne krivične sudove, kojom je djelomično prihvaćena žalba Tužilaštva na prvostepenu oslobađajuću presudu od 31. marta 2016. godine, kojom je četnički vojvoda i zvanično postao ratni zločinac.

O presudi Šešelju, između ostalog, za Stav govori Andrej Nosov, srbijanski pozorišni režiser i politički aktivist koji kaže: „Strašno je kako se ćutke podnosi presuda Šešelju.“

„Meni nema teatra ako nije politički. Život i odluka da živite neka je politika. Ne mislim tu na dnevnopolitičko, a i to može biti deo teatra. Licemerje je naš najveći problem, pre svega licemerje ispravnih. Ti su najgori. Stalno krećem od sebe, gledam šta sam pogrešio, šta sam slagao, kako sam se namestio gde mi mesto nije bilo“, tvrdi Nosov.

Hafiza Mula-hanuma Merhemić i njen brat hafiz Osman mučki su ubijeni u svojoj kući, više Careve banje u Sarajevu početkom aprila 1985. godine. Ovaj zločin, ubistvo i pogibija Mujagine djece izazvali su stravu i užas među sarajevskom ehalijom. Osnovana je sumnja da su ovaj zločin pripremili i izvršili – ili UDBA (komunisti) ili srpska hajdučija, koja je, iz mržnje prema islamu, htjela ugasiti i posljednje svjetlo u Hadži Mujaginoj kući, gdje je hafiza Mula-hanuma bila nastavila tradiciju svog oca, rahmetli Hadži Mujage, nastavivši svake godine održavanje triju islamskih akademija: Miradžijje, Bedrijje i Šebi-arusa. Zločinac, ubica brata i sestre, ni danas nije otkriven. Stav iz pera Šabana Gadže donosi dijelove dnevnika Hadži Hafiza (Halid ef. Hadžimulić) o ovom stravičnom događaju.

U novom Stavu čitajte o zaboravljenim Hrvatima Prijedora.

Skorašnjim vapajem banjalučkog biskupa Franje Komarice i vrhbosanskog nadbiskupa Vinka Puljića aktualizirana je priča o diskriminaciji nad Hrvatima u manjem bh. entitetu, Hrvatima koji s tih prostora nestaju. Nevjerovatno je odsustvo svijesti i spomena na žrtvu koju su Hrvati s ovu stranu entitetske granice platili zbog svog imena i porijekla, posebno Hrvati Prijedora, o kojima se i ne govori. Danas su svedeni tek na pripadnike konfesionalne skupine okupljene u pet župa katoličke crkve, Ravskoj, Ljubiji, Prijedoru, Staroj Rijeci i Šurkovcu. Hrvate Prijedora u Skupštini grada ne predstavlja niti jedan njihov sunarodnjak.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 19. aprila širom Bosne i Hercegovine.