Brojne zanimljive teme, analize, reportaže pročitajte u novom broju Stava koji je u prodaji danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, četvrtog juna, širom Bosne i Hercegovine

U prodaji je novo izdanje magazina Stav.

Jedna od središnjih tema ovog 274. broja Stava je “Puzajući državni udar”, odnosno, pokušaj da se Federacija BiH “stavi na respiratore”.

Nažalost, bošnjačka javna i politička scena nikad nije oskudijevala u beskrupuloznim pojedincima i grupacijama koje su spremne, zarad svojih neostvarenih političkih ambicija, neodgovornosti i krajnjeg avanturizma, drage volje igrati ulogu korisnih idiota i trojanskih konja srpske i hrvatske politike. Gotovo po nekom pravilu, kada god Bosni i Hercegovini stvari krenu nabolje, tačnije, kada god separatističke struje pretrpe ozbiljan politički poraz, dođe do neke kontrareakcije koja u sebi redovno sadrži elemente brutalnog nasrtaja ne samo na prodržavne političke snage već i na funkcioniranje Bosne i Hercegovine kao države. Zbog serije efektnih političkih udaraca koje je SDA, kao politički nosilac prodržavne politike u Bosni i Hercegovini, podijelila političkim centrima koji su otvoreni protivnici jake Bosne i Hercegovine, ali i lokalnim korisnim idiotima takvih političkih snaga, moglo se i očekivati da će prije ili kasnije doći do žestoke reakcije.

Jedna od tema kojom se bavimo u ovom broju Stava je i ostavka ministra sigurnosti BiH, Fahrudina Radončića.

Iako ih je umotao u finu oblandu brige za nezavisnost pravosuđa i sigurnost građana Bosne i Hercegovine, malo je ko povjerovao razlozima odlaska Fahrudina Radončića s pozicije ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine. Radončić je dimne signale o povlačenju davao proteklih nekoliko dana, mogao ih je iščitati svako ko redovno čita i glasilo njegove stranke, a zvanično je ostavku potvrdio u utorak u Sarajevu na konferenciji za novinare. Ona je malo koga iznenadila. Zvanično, kako je kazao na konferenciji za medije, pojavile su se političke razlike u odnosu na neka strateška pitanja unutar Bosne i Hercegovine, neslaganje u vezi s migrantskom krizom i aferom “Respiratori”.

Alija Tabaković bit će zajednički kandidat probosanskih stranaka za načelnika Opštine Srebrenica na lokalnim izborima 2020. godine. Odluka je to oko koje su se usaglasili predstavnici probosanskih političkih stranaka u Srebrenici (SDA, SBB, Stranka za BiH, PDA i DF). Trenutno obnaša dužnost predsjednika OO SDA Srebrenica i potpredsjednik je Glavnog odbora SDA BiH. Šef je kluba Bošnjaka u Vijeću naroda entiteta RS. Tabaković je u razgovoru za Stav govorio o kandidaturi, značaju bošnjačkog dogovora u Srebrenici, te prilikama i politici u Srebrenici.

Vlasti bh. entiteta Republika Srpska ovih dana ponovo uzimaju izjave od Bošnjaka povratnika u Bratunac i njegovu okolinu o navodno počinjenim ratnim zločinima nad tamošnjim Srbima tokom Agresije na Bosnu i Hercegovinu. Takve sudske pozive Bošnjaci s područja Bratunca tumače kao vrstu pritiska, ističući da istovremeno vlasti ne zanimaju pitanja ratnih zločina počinjenih nad bošnjačkim stanovništvom od 1992. do 1995. godine. Povratnike sud poziva kako bi dali iskaze o dešavanjima u bratunačkom selu Loznica. Do sada je ispitano nekoliko osoba. Neki od njih u vrijeme kada je zločin navodno počinjen bile su maloljetne. Stav piše o tom za što vlasti entiteta sumnjiče bošnjačke povratnike.

U novom Stavu pišemo i o problemima sa kojima se suočavaju organizatori ovogodišnjeg Marša mira. Svake godine 8. jula hiljade učesnika kako iz Bosne i Hercegovine, tako i cijelog svijeta kreće prema Potočarima. Među hiljadama učesnika jesu i osobe koje su u julu 1995. godine preživjele put smrti. Cilj “Marša mira” jeste podsjećanje na žrtve Genocida koji su prije četvrt stoljeća počinile vojne i policijske snage Republike Srpske, kao i podrška preživjelima. Ove godine u okviru obilježavanja 25. godišnjice, zbog pandemije virusa korona i uvedenih mjera, “Marš mira” bit će organiziran drugačije nego proteklih godina. Organizatori ove godine nisu u mogućnosti organizirati “Marš mira” u punom kapacitetu kao prethodnih godina te će broj učesnika biti smanjen s ciljem zaštite zdravlja učesnika.

U novom Stavu donosimo potresnu priču o „Odlasku kozaračkog ljiljana“. Ova priča, bazirana na istinitim događajima, napisana je u avionu iznad Bosne decembra 2005. godine u spomen na velikog kozaračkog sina i gaziju Elvira Elezovića. Dado, kako su ga svi zvali, s tek napunjene 22 godine poginuo je časno 4. juna 1992, deset dana nakon napada na Kozarac, braneći grupu od dvadesetak Kozarčana koji su se odlučili suprotstaviti agresiji JNA na Kozarac i Bosnu i Hercegovinu.

Dopisnik Stava iz New Yorka piše o demonstracijama u SAD nakon ubistva Georgea Floyda i tvrdi: „Kakvi protesti, to je bila samo dobro organizirana pljačka“.

„Zaprepastila me savršena organizacija te masovne pljačke. Svi su bili jednako odjeveni, prekrivenih lica i s torbama na leđima. Kretali su se u grupama koje su se ukrupnjavale po potrebi. Na strateškim pozicijama stajali su skauti. Oni su obavještavali ostale o kretanju policijskih vozila. Policija bi stigla na jednu tačku, a prodavnice su obijane na drugim mjestima“, stoji, između ostalog, u članku iz novog broja Stava.

Među brojnim radovima, tekstovima i djelima koje je napisao ili priredio Muhidin Džanko jesu i knjige Safvet-beg Bašagić-Redžepašić, (Mirza Safvet: vitez pera i mejdana: intelektualna povijest i ideologijska upotreba djela, Sarajevo bez Vratnika – šta je? i Historijski romani Halida Kadrića (izbor književnokritičkih tekstova). Trenutno priprema knjigu pod nazivom Bespuća i raskršća bosnistike, koja će vjerovatno izaći do kraja godine. Za magazin Stav Džanko govori o svojim knjigama, statusu bošnjačke književnosti na matičnom Odsjeku, online nastavi u doba korone, značaju historijskih romana, kao i o brojnim drugim temama.

Prošle su sedmice su terorističke skupine u redovima vojske Bašara al-Asada u oblasti Idliba oskrnavile mezar Omera ibn Abdulaziza. Riječ je o osmom emevijskom halifi koji je vladao od 22. septembra 717. do svoje smrti 720. godine. U ovom iznimno kratkom periodu vladavine on je uspio preporoditi islamsku državu toliko da se u posljednjoj godini njegove vladavine na cijelom tlu hilafeta nije imao kome dati zekat. Zbog ekonomskih i pravosudnih reformi te izgradnje društva zasnovanog na pravdi, ali i vlastite pobožnosti i predanosti vjeri, neki su historičari Omera ibn Abdulaziza prozvali “petim pravednim halifom”. O njemu pišemo u novom broju Stava.

Ove i brojne druge zanimljive teme, analize, reportaže pročitajte u novom broju Stava koji je u prodaji danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, četvrtog juna, širom Bosne i Hercegovine.