Sazivanje Prvog bošnjačkog sabora, demokratska i slobodna atmosfera u kojoj se odvijao, odluke i zaključci koji su doneseni, nacionalno jedinstvo koje je pritom iskazano te dalekosežne posljedice koje je polučio predstavljaju historijsku vododijelnicu, trenutak kada su poslije jednog teškog i dugog stoljeća Bošnjaci konačno postali moderan politički narod koji se čvrsto opredijelio ne samo da opstane već i da stupi na svjetsku pozornicu kao politički suveren, kulturološki poseban te prije svega državotvoran narod.

U prodaji je novi broj magazina Stav.

U ovom, 186. izdanju Stava detaljno predstavljamo prvo kolo edicije „Bošnjaci“, pet knjiga izdatih u povodu 25. godina od Bošnjačkog sabora, održanog 27. septembra 1993. godine u Sarajevu.

Prvi bošnjački sabor jedna je od središnjih tema novog broja Stava.

Sazivanje Prvog bošnjačkog sabora, demokratska i slobodna atmosfera u kojoj se odvijao, odluke i zaključci koji su doneseni, nacionalno jedinstvo koje je pritom iskazano te dalekosežne posljedice koje je polučio predstavljaju historijsku vododijelnicu, trenutak kada su poslije jednog teškog i dugog stoljeća Bošnjaci konačno postali moderan politički narod koji se čvrsto opredijelio ne samo da opstane već i da stupi na svjetsku pozornicu kao politički suveren, kulturološki poseban te prije svega državotvoran narod.

U svom novom broju Stav piše o „logici ravnoteže“, o tome kako izjednačavanje SDA sa srpskim i hrvatskim nacionalistima vodi ka nestanku države BiH. “Logika” ravnoteže putem izjednačavanja SDA i njenih lidera sa srpskim i hrvatskim ekstremnim desničarima samo na prvi pogled izgleda kao zalaganje za državu BiH, dok, dublje i šire gledano, ona ima smisao zalaganja protiv države BiH, upravo kako žele ekstremni srpski i hrvatski desničari, istinski nacionalisti.

Uskoro će izbori u BiH a tim povo0dom Stav predstavlja mlade i uspješne žene na izbornim listama.

One su visokoobrazovane, uspješne u svojim profesijama, aktivne u sportu, društvu, humanitarnom radu. Uz sve to, uvijek ističu kako su ponosne majke, supruge, sestre i kćerke. One su mlade i hrabre, a svoje ideje i ciljeve odlučile su realizirati kroz politički angažman i zbog toga se nalaze na kandidatskim listama za predstojeće izbore u Bosni i Hercegovini. S obzirom na njihove bogate biografije, karijere i uspjehe, te činjenicu da se njihov glas vrlo rijetko čuje, odlučili smo istražiti ko su one, s kakvim se izazovima suočavaju kao mlade pripadnice ljepšeg spola u politici, koliko se međusobno podržavaju, te šta je njihova namjera da urade ako dobiju povjerenje birača.

O tome hoće li se bosanski jezik i dalje izučavati na mostarskom Univerzitetu čitajre u novom broju Stava.

Prije nekoliko sedmica u medijima je objavljeno kako u novoj akademskoj godini na Univerzitetu “Džemal Bijedić” u Mostaru neće biti upisa studenata na Odsjek za bosanski jezik i književnost Fakulteta humanističkih nauka. Nakon što se nije prijavio dovoljan broj studenata, po kvotama koje je bio ustanovio menadžment Univerziteta, nije bilo dopušteno raspisivanje drugog upisnog roka za studij bosanskog jezika. Istovremeno, na Sveučilištu u Mostaru ove akademske godine upisan je jedan, a na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu upisana su svega dva studenta na odsjek za hrvatski, odnosno srpski jezik.

Stav donosi priču o sajmu halal-proizvoda koji se narednih dana održava u Sarajevu. Kako je islam druga po veličini religija na svijetu, očekuje se da će tržište halal-proizvoda porasti s 45,3 milijarde američkih dolara u 2016. godini na više od 58,3 milijarde do 2022. godine. Najveći sektor globalne halal-industrije jesu islamske finansije s 43 posto udjela na tržištu, nakon čega slijedi halal-hrana s 36 posto udjela.

Za ovaj broj Stava govore Nermin Mandra i Safet Softić, nositelji lista SDA za Parlament BiH.

Nermin Mandra, aktuelni načelnik Općine Kakanj i bivši ministar u Vladi Zeničko-dobojskog kantona, nosilac je liste Stranke demokratske akcije za Parlament Bosne i Hercegovine u izbornoj jedinici četiri (ZDK/SBK). Nakon šest godina načelničkog mandata i dvije pobjede na općinskim izborima, Mandra je favorit za pobjedu na oktobarskim izborima i osvajanje poslaničkog mandata. U razgovoru za Stav Mandra govori o onome što je napravio u Kaknju u posljednjih šest godina, razlozima zbog kojih je prihvatio kandidaturu, onome što želi napraviti u Parlamentu, ali i o tome kako će se SDA suprotstaviti pokušajima razgradnje države-

Safet Softić govori o “godinama raspleta” za budućnost ove zemlje.

„Postoji orkestrirana kampanja koja ima za cilj da oslabi stranku, da je učini odgovornom za svaki problem u ovoj zemlji, da se stranka kriminalizira, predstavi radikalnom i da joj se fakturiraju lažne i nepostojeće fakture. Kada radite konkretan posao, nemate baš mnogo vremena za marketing, mislite da to ljudi vide. Mada je danas uočljivo da postoji znatan broj načelnika, ministara i drugih funkcionera stranke, pogotovo mlađih ljudi, koji bolji razumiju značaj i promociju urađenog posla i vrhunski predstavljaju i promoviraju svoj i uspjeh stranke općenito.“

Reporteri Stava bili su na obilježavanju godišnjice pobune Bošnjaka iz 13. Handžar divizije u francuskom gradu Villefrancheu.

“Ovdje počivaju jugoslavenski borci koji su pali daleko od svoje domovine, pokošeni rafalima poslije pobune u Villefranche-de-Rouergueu 17. 9. 1943.” Naravno, i taj se memorijalni prostor nazivao “grobljem jugoslavenskih mučenika”. Kako rekosmo, danas hodamo Avenijom Hrvata. Nažalost, čini se da još uvijek ne naziremo kraj ovom mučnom posvajanju bošnjačkog antifašističkog bljeska.

U ovom broju Stav piše o 130 godina od rođenja Hamdije Kreševljakovića.

Krasio ga je jedinstveni stil u kojem se spajaju hronološka pojednostavljenost historiografa i umjetnička posvećenost detalju. Ona se otkriva u izlascima iz temeljnog toka opisivanja historijskih zbivanja, te u radovima u kojima su naglašenije etnološka i kulturološka dimenzija od one historiografske. Upravo u tim radovima Kreševljakovića prepoznajemo kao zaljubljenika u kulturno naslijeđe Bosne i Hercegovine, kao entuzijastu spremnog da iz vlastitog džepa, bez ikakve institucionalne pomoći, organizira putovanja i otkupljuje vrijedne dokumente.

Stav donosi članak o još jednoj znamenitoj ličnosti iz historije BiH, Ćiri Truhelki koji je „neumorno proučavao prošlost Bosne“.

Sedamnaestog septembra navršilo se 76 godina od smrti doktora Ćire Truhelke, jedne od najznačajnijih ličnosti u historiji Bosne i Hercegovine, Slavonca koji je bio jedan od osnivača Zemaljskog muzeja BiH i njegov prvi kustos.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 27. septembra, širom Bosne i Hercegovine.