Zašto Bošnjaci ne marširaju Sarajevom u uniformama i s dugim cijevima kao Srbi po Banjoj Luci? Jeste li se zapitali da je to možda zato što nisu ratoborni, nisu neukusni, nisu mitomani koji žele nijekati i prisvajati tuđu kulturu i omalovažavati tuđu vjeru i skrnaviti tuđe bogomolje? Jer sve to godinama rade srpski političari u svojim nastupima za 9. januar, a vazda ih prati beogradska intelektualna kamarila
 nakon njezina osnivanja. Slovio je za osobu od posebnog povjerenja Radovana Karadžića. Stav piše o djelima za koja je optužen Kovač.</p>
<p>U novom Stavu čitajte i članak o novih 45 specijalizanata na sarajevskom KCUS-u.</p>
<p>Na KCUS-u je na kraju 2015. godine bilo zaposleno 3.637, a danas ih je 3.397. Smanjenjem broja članova Kabineta direktora s 22 na 8 ostvarene su uštede na godišnjem nivou od 600.000 KM, a u protekle dvije godine u KCUS je primljeno 50 ljekara specijalista, 45 specijalizanata i 46 medicinskih sestara.</p>
<p>Stav piše i o obljetnici uvođenja šestojanuarske diktature. Ni tada bošnjački političari nisu prihvatali podjelu Bosne.</p>
<p>Plan Vlade bio je novo preuređenje države, što je podrazumijevalo osnivanje banovina, a to je značilo da će Bosna i Hercegovina biti podijeljena. Zbog ovakve situacije, lider Jugoslavenske muslimanske organizacije Mehmed Spaho nije želio prihvatiti poziciju ministra koja mu je nuđena. Neposredno nakon uvođenja diktature, Spaho je prestao biti politički aktivan.</p>
<p>U novom broju Stav donosi i članak o „francuzici“, kapi nevjerovatne historije, koja nije zaobišla ni Bosnu i Hercegovinu.</p>
<p>Ova vrsta beretke u našu zemlju došla je preko francuske vojske, pojašnjava etnolog Svetlana Bajić, i tako postala oličje bošnjačke nošnje. Obično je bila tamnoplave, odnosno teget boje. U tom periodu, u prvoj polovini 20. stoljeća, gubi se fes iz gradske nošnje, a francuzica ulazi u upotrebu.</p>
<p>Za Stav govori Mahmoud al-Taweel, sirijski pjesnik i izvršni producent TV Orient u Istanbulu.</p>
<p>Rođen u Damasku 1989. godine, Taweel je na vlastitoj koži nekoliko puta osjetio dokazanu nemilost Asadovog režima, budući da mu je sirijska obavještajna služba zabranila recitiranje poezije 2009. godine, dakle, dvije godine prije sirijske revolucije, te da je poslije izbijanja sirijske revolucije bio uhapšen tri puta kao aktivist same revolucije, ali i kao <em>nepodoban</em> pjesnik.</p>
<p>„Poslovni projekt koji je bio osuđen na propast“ naslov je članka koji istražuje zašto je propao sarajevski “Mikser House”.</p>
<p>Prvi veliki propust uprave “Mikser Housea” bio je izbor objekta u kojem se ovaj kulturni centar smjestio. Naime, bivša fabrika željezničkih vagona “Vaso Miskin Crni”, uključujući i dio koji je bio iznajmljen “Mikser Houseu”, a koji je u vlasništvu firme “Malcom”, direktora Envera Malagića, prema Regulacionom planu “Centar Novo Sarajevo”, namijenjena je za rušenje.</p>
<p>Robert Prosinečki deseti je selektor nogometne reprezentacije BiH. Na toj je dužnosti naslijedio Mehmeda Baždarevića, koji se s BiH nije uspio plasirati na SP 2018. godine u Rusiji. Predvodit će reprezentaciju u UEFA Ligi nacija i u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2020. Prosinečki će zarađivati 15.000 eura mjesečno, dok će za eventualni plasman na Evropsko prvenstvo 2020. biti nagrađen bonusom od 400.000 eura. Stav donosi profil prvog stranca na klupi nogometne reprezentacije BiH.</p>
<p><em><strong>Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka 11. januara širom Bosne i Hercegovine.</strong></em></p>
<p> </p>
<p> </p>
<p> </p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
Prethodni članak
NOVI STAV: Godina koju će pojesti izbori
PROČITAJTE I...
NALAZITE SE U ARHIVI: Posjetite nas na novom portalu sedmičnika STAV
Posjetite nas na redizajniranom portalu sedmičnog lista "STAV"(www.stav.ba). Trenutno se nalazite na stranici arhiva (arhiv.stav.ba.).
Specijalno izdanje Stava: SVE ZA MOSTAR
Za Stav pišu i govore kandidati na listama, uvaženi književnici, izdavači, intelektualci, privrednici, doktori nauka, sociolozi, sportaši, doktori medicine, muftije, imami, zlatni ljiljani, kulturni radnici, publicisti, dijaspora... Svi su Mostarci, rođenjem ili mjestom života, i svi se slažu u jednom: da su predstojeći izbori sudbinski bitni za Mostar i da je ključno u što većem broju izaći na izbore 20. decembra.