„Fahrudin Radončić dvostruki je igrač koji u isto vrijeme sarađuje i s nama i s neprijateljem. On je od samog početka povezan sa stranim sigurnosnim službama, prvo JNA, a kasnije Srbije. I prije je rata bio s njima povezan, u toku rata održavao je te veze i kontakte, a onda i poslije rata. Uglavnom se preko njega vrše određeni utjecaji i pritisci s te strane. U novije vrijeme on otvoreno djeluje i ide u otvoreni napad, a uzrok tome jeste ova dugogodišnja saradnja s Beogradom“, kaže Polutak u razgovoru za Stav.
, uveden je paralelizam koji potpuno marginalizira prisustvo Bošnjaka u tim radnim tijelima.“</p>
<p>Stav u ovom broju piše o tome „Šta sve ne znamo o Tašlihanu“.</p>
<p>Trenutno postoje tri različita mišljenja šta činiti o pitanju ostataka sarajevskog Tašlihana. Jedna strana kaže da se objekt treba rekonstruirati, druga da objekt treba restaurirati, a treća strana zalaže se da se gradi novi objekt. Stručnjaci se slažu da ovom pitanju treba ozbiljno pristupiti, ali i naglašavaju da je izgradnjom garaže Hotela “Europe” već uništen integritet Tašlihana.</p>
<p>Za Stav govori Mustafa Isaković o pjesmi i spotu o devet heroja oslobodilačkog rata.</p>
<p>“Nezamislivo je da neko živi u Ulici Safeta Hadžića, a o njemu ništa ne zna, ili o bilo kojem drugom od heroja koji su svoje živote dali za našu slobodu. Primarni cilj ovog projekta jeste da svako onaj ko pogleda spot nauči svih ovih devet imena i da ih više nikada ne zaboravi”, kaže Isaković.</p>
<p>Stav piše i o decenijskoj šutnji o zločinima ustanika nad muslimanima 1941. godine.</p>
<p>Dvadeset i sedmi juli 1941. godine datum je koji se u historiji Bosne i Hercegovine obilježava kao početak ustanka njenih naroda protiv fašističke vlasti. Ljeto 1941. godine bilo je, međutim, i vrijeme u kojem su počinjeni stravični, masovni zločini nad muslimanskim življem. <em>Stav</em> donosi dijelove studije profesora Maxa Bergholza kojom se pokušavaju pojasniti korijeni tih zločina i šutnja koja ih je obavijala decenijama kasnije i intervju sa profesorom Mujom Begićem.</p>
<p>U Stavu saznajte i koji su to najrazvijeniji kantoni u Federaciji BiH.</p>
<p>Od 2013. do 2015. godine nije bilo promjena u poretku razvijenosti kantona, ali prošle su se godine desile dvije promjene koje, da budemo precizni, nisu rezultat stagnacije nekog od kantona, jer su svi ostvarivali značajan napredak, samo su neki malo više napredovali u odnosu na druge. Tako je Bosansko-podrinjski kanton preskočio Zeničko-dobojski, pa je sada Bosansko-podrinjski kanton na petom, a Zeničko-dobojski na šestom mjestu. Istovremeno, Posavski kanton pobjegao je sa začelja, a to mjesto prepustio Kantonu 10.</p>
<p>Stav predstavlja i dvije važne knjige objavljene ovih dana o Hercegovini.</p>
<p>„Pregled stvaralaštva u Mostaru” autora Salka Šarića impresivni je leksikon koji predstavlja Mostar kao jedan od ključnih centara bosanskohercegovačke pismenosti i kulture uopće.</p>
<p>“Stolac – prešućeni zločin”, autorsko je izdanje Nermina Bise i Aziza Tafre, putokaz i nezaobilazno štivo za istraživače etničkog čišćenja Bošnjaka u Stocu.</p>
<p>Ne obazirući se na prigovore koji isječak stvarnosti izdižu na univerzalni nivo, Bise i Tafro sve su potencijalne čitaoce podsjetili na sve važne “detalje” koji su podsticali ratni zaplet na prostoru Bosne i Hercegovine i Stoca posebno, koji se našao na svojevrsnoj raskrsnici velikosrpskih i velikohrvatskih političko-vojnih planova.</p>
<p>Reporteri Stava bili su u Prijedoru, Srebrenici, Diviču i Žepi.</p>
<p>“Sa Srbima pričam i radim jer imamo obostrani interes. S njima pričam i o ratu. Nekada se desi da u kafiću ‘Tamo daleko’ spomenemo neku situaciju u ratu, i onda shvatimo da je neko od nas bio baš tu, i da smo jedni na druge pucali u toj akciji. I sve je to u redu, popiti kahvu i o tome i pričati, ali, ako bi opet bio rat, zna se: Hurem u Gođenje, oni u Pijesak, linija u Rijekama”, kaže Hurem Šahić iz Žepe.</p>
<p>U Stavu čitajte i o ekonomskom potencijalu islamskog svijeta.</p>
<p>Islamski svijet ima ljudske i materijalne resurse više nego dovoljne za napredak. Postavlja se pitanje kako je onda moguće da je od 20 najvećih svjetskih ekonomija tek jedna muslimanska (Turska)? Od 100 najelitnijih univerziteta u svijetu nema niti jednog iz muslimanske zemlje. Stopa nepismenosti među najvećim je kod muslimana. Od ukupnog broja prijavljenih patenata, zanemariv je broj iz islamskog svijeta. Najveće žrtve današnjih ratova, odnosno kriznih žarišta, uglavnom su muslimanske (Sirija, Irak, Jemen, Mianmar…)</p>
<p>Suradnik Stava Senol Geka piše o turskom putu od pada do uspona.</p>
<p>Put od riječi: “Ništa nema od ove nacije, ne može se računati na narod” do riječi: “Narod je nacija” i buđenja duša potlačenih bila je težnja, trud i upornost onih iznad 25 godina starosti i onih srednje dobi. Danas pomenuta generacija svakim danom govori: “Hvala Bogu pa smo doživjeli i ove dane” i, upoređujući prošlost i sadašnjost, živi ponosno. Osim toga, neizbježno je iz mudrosti ove generacije pripremiti nove generacije spremne za daljnje uspjehe i herojstva.</p>
<p><em><strong>Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, trećeg avgusta širom Bosne i Hercegovine. </strong></em></p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
Prethodni članak
NOVI STAV: Kako se riješiti pijeska u bubreguSljedeći članak
NOVI STAV: Radončić protiv Radončića
