„Niko ne bi trebao ružno misliti o međusobnom iskazivanju ljubavi i srodstva srpskog naroda na Balkanu ako ona nije nasilna prema drugima. No, mi ovdje ne govorimo o ljubavima jer primjećujemo ponovo udruživanje za ostvarivanje (veliko)srpskog interesa na štetu drugih naroda. Vučićeve namjere u vanjskopolitičkom kretanju, dakle, mnogo su dublje od onih koje on deklarativno izgovori – želja za pomirenjem, saradnju, stabilnost i slično“
srpskog interesa na štetu drugih naroda. Vučićeve namjere u vanjskopolitičkom kretanju, dakle, mnogo su dublje od onih koje on deklarativno izgovori – želja za pomirenjem, saradnju, stabilnost i slično“, stoji, između ostalog, u članku Stava.</p>
<p>Stav detaljno izvještava sa akademije održane povodom Dana Bošnjaka i obilježavanja Prvog bošnjačkog sabora.</p>
<p>“Bošnjaštvo i bosanstvo pojmovi su koji uopće ne isključuju jedan drugog, isto kao što ni Srbin koji se rodio i živi u Bosni i Hercegovini ne isključuje Bosanca, građanina BiH koji prihvata ustav i njegove vrijednosti. Takvo stanje možemo naći i u mnogim državama Evrope i svijeta. U tom smislu, to pitanje, zapravo, dolazi od onih etnocentričnih pojmova i postavki koje su proizvele agresiju na Bosnu i Hercegovinu i koje i dalje agresivno nastoje predstaviti da je etničko jedino isključivo, ne samo dominantno nego i apsolutno. To vodi u drugi ekstrem koji je u povijesti Evrope bio poznat kao fašizam”.</p>
<p>U razvijenim društvima i državama osobe koje su visoko kotirale na strani onih koji su počinili najveće ratne zločine ne bi mogle ni pomisliti da obnašaju neku funkciju u postratnom periodu. U Bosni i Hercegovini to nije slučaj. Svetlana Cenić imenovana je od strane Vlade Federacije na mjesto predsjednika Nadzornog odbora BH Telecoma. Historičar Jasmin Medić, rodom iz Kozarca i dopisnik Stava iz Prijedora, Sudbin Musić, autorskim člancima komentiraju ovaj skandal.</p>
<p>Stav donosi nastavak teksta Kritika autošovinističkog uma, u kojem analizira knjigu Tarika Haverića.</p>
<p>Knjigu <em>Kritika bosanskog uma</em> Tarika Haverića analizirali smo u skladu s mišlju kako “cilj mitskih naracija nije da iznose historijsku istinu o svijetu, već da ispune određenu funkciju” i kako “ta funkcija, a ne sâma naracija, treba da bude predmet kritike”. Riječ je o djelu Tarika Haverića koje je do sada neopravdano zaobilaženo od “bosanskomuslimanskog subjekta”, a glorificirano u onim krugovima koji Andrića smatraju nedodirljivim polazištem za sve poglede na Bošnjake i islam na ovim prostorima.</p>
<p>Fakultet islamskih nauka (FIN) Univerziteta u Sarajevu obilježava 40 godina rada. Utemeljen je 29. septembra 1977. godine, a pokrenuli su ga entuzijasti iz Islamske zajednice tadašnje Jugoslavije, muslimanski vjernički narod skoro cijelog Balkana, a dužnost prvog dekana obavljao je akademik Hamdija Čemerlić. Ključne institucionalne uloge u gradnji FIN‑a imali su Husein ef. Đozo, reisul-ulema Sulejman ef. Kemura, akademik Hamdija Čemerlić, predsjednik Sabora Islamske zajednice i reisul-ulema Naim ef. Hadžiabdić. Za Stav o obljetnici Fakulteta govore dekan i profesori FIN-a.</p>
<p>Reporteri Stava bili su u Tutinu, razvijenoj sandžačkoj općini iz koje niko ne odlazi.</p>
<p>Jedinstveni kanjon Ibra, planinska površ Ponor i nepregledne šume Mokre Gore, Ribaćko jezero i Vidrenjak, bajkoviti beskraj Pešterske visoravni… Ovaj jedinstveni prirodni ambijent smješten je na ne tako velikom području općine Tutin. Jedna od karakteristika Tutina jeste što je to grad s najvećim procentom manjinskog stanovništva u svijetu. Prema podacima s popisa stanovništva iz 2011. godine, u Tutinu živi 31.155 stanovnika, od čega je preko 90% Bošnjaka, a službeni je jezik bosanski. Ovo mjesto nekada je slovilo za najnerazvijeniju općinu u Jugoslaviji, a danas se smatra jednim od najperspektivnijih mjesta u Srbiji. Za <em>Stav</em> o ovom uspjehu govori Esad Džudžo, predsjednik Centra za bošnjačke studije u Tutinu i potpredsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća u Novom Pazaru.</p>
<p>Stav piše o hidžabu kao modnom detalju.</p>
<p>Danas, kada svi težimo pratiti modu, neko više a neko manje, pitanje je da li je dovođenje hidžaba u vezu s haljinama koje otkrivaju ženino tijelo pozitivno za islam, ili mu je suprotno? S obzirom na to da je hidžab islamska naredba, a ne modni detalj, čemu doprinosi korištenje hidžaba na modnoj reviji s providnim haljinama.</p>
<p>Prodaja ulaznica za utakmicu Bosne i Hercegovine i Belgije na crnom tržištu cvjeta, cijene u oglasima dostižu i vrtoglavih 500 maraka, mada se mogu nabaviti i za sedamdeset ili osamdeset, ali jedno pitanje vrijedno je pažnje istražnih organa – otkud toliko ulaznica na crnom tržištu.</p>
<p>U ovom broju Stav donosi analizu rezultata referenduma u Kataloniji, piše o dokumentarnom filmu „Tifa“, nagradi FIBA-a Raziji Mujanović, odlasku Ezhera Arnautovića, graditelja moderne Zenice…</p>
<p><em><strong>Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, petog oktobra, širom Bosne i Hercegovine.</strong></em></p>
<p> </p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
Prethodni članak
NOVI STAV: 30.000 Hrvata iselilo iz BiHSljedeći članak
Navijači ne žale, kriminalci se bogate
