Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović nalazi se na kraju svog osmogodišnjeg mandata. Pred predsjednikom najveće bošnjačke stranke nalazi se izazov novih izbora u BiH 7. oktobra. Za Stav govori o svojoj posjeti Palestini, komentira česte usporedbe položaja Bošnjaka i Palestinaca, odgovara na pitanja o tome “kuda Bošnjaci trebaju ići” i šta su prednosti, a šta manjkavosti bošnjačke pozicije između Istoka i Zapada.

U prodaji je novi, 184. broj magazina Stav.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović nalazi se na kraju svog osmogodišnjeg mandata. Pred predsjednikom najveće bošnjačke stranke nalazi se izazov novih izbora u BiH 7. oktobra. Za Stav govori o svojoj posjeti Palestini, komentira česte usporedbe položaja Bošnjaka i Palestinaca, odgovara na pitanja o tome “kuda Bošnjaci trebaju ići” i šta su prednosti, a šta manjkavosti bošnjačke pozicije između Istoka i Zapada. Nadalje, osvrće se na nedavnu međunarodnu političku buru u vezi s rješenjem odnosa između Kosova i Srbije, te bez “dlake na jeziku” odgovara na pitanje ima li plan B, C, D… ako dođe do eskalacije odnosa u BiH. Izetbegović govori o informacijama koje dobija s terena u vezi s mogućim rezultatima skorih izbora, daje procjene u vezi s kvalitetom kandidata za buduće članove Predsjedništva BiH, a otkriva i šta planira nakon izbora.

Novi broj Stava donosi analizu razloga predizbornog dolaska ruskog ministra vanjskih poslova, Sergeja Lavrova, Banjoj Luci.

U grčevitoj borbi da pobijedi na predstojećim općim izborima, Dodik je sebi i svom SNSD-u navodno osigurao podršku predsjednika Rusije i Srbije – Vladimira Putina i Aleksandra Vučića. Javnost misli kako Dodik ima apsolutnu podršku Putina, Vučića i njihovih najbližih saradnika. S njima Dodik učestalo kontaktira prilikom svojih odlazaka u Rusiju i Srbiju ili prilikom dolazaka ruskih, odnosno srbijanskih zvaničnika u Banju Luku

Novi Stav piše o novim fašističkim pokličima nacionalsocipate Ivice Lučića.

Za Lučića, pokušaj gradnje džamije u Neumu nema nikakve veze s vjerom i praktičnom potrebom vjernika. Za njega je džamija u Neumu, dakle, pričina Erdoğanovog neosmanskog sna i bošnjačke “zelene transferzale”, za njega je muslimanska bogomolja ustvari kasarna, bajuneta, svjetionik, raketa zemlja-zrak, ali i simbol “muslimanskog suvereniteta” na tom dijelu Jadrana i potpune bošnjačke dominacije nad Hrvatima u BiH. Začuđuje ovakvo bolesno isljeđivanje džamije u Neumu jer se u Rijeci, dakle, lučkom gradu sasvim blizu Zagreba, džamija Dušana Džamonje od samih Hrvata proziva “mediteranskom ljepoticom” i “primjerom suživota Hrvata i muslimana u Hrvatskoj”.

Švedsku očekuje politička neizvjesnost nakon nedjeljnih izbora na kojima su lijevi centar i desni centar gotovo izjednačeni, a krajnja je desnica, s kojom niko ne želi koalirati, ostvarila značajan rezultat zahvaljujući protuimigrantskoj političkoj platformi. Novi Stav donosi profil Jimmyja Akessona, lidera švedske desnice. Poznavatelji prilika u Skandinaviji upozoravali su na Åkessona i rast popularnosti njegove partije još prije četiri godine, kada su Švedski demokrati na izborima dobili 13 posto glasova. Åkesson je i tada govorio isto ono što je govorio u kampanji koja mu je prošlog vikenda donijela nove glasove: opasnost od islamizacije, koju je opisao kao “nacizam našeg vremena”.

Umro je Salim Obralić a novi Stav podsjeća na djelo ovog likovnog umjetnika, idejnog tvorca šehidskog nišana.

Salim Obralić bio je član Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine od 1972, a bio je i redovni profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Osim slikarstva, bavio se i grafikom, ali i skulpturom. Autor je brojnih izložbi, a za svoj rad i zalaganje dobio je i brojna priznanja, između ostalih i Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva za slikarstvo 1983. godine.

Reporteri Stava izvještavaju o likovnoj umjetnosti i iz Tuzle, grada u kojem ona ima blistavu i dugu prošlost. U ovom su gradu rođeni, živjeli ili su radili umjetnici čija su djela ostavila dubok trag u društvu i kulturi Bosne i Hercegovine, a njihov je talent priznat i širom svijeta. Da bi podsjetili na njihove vrijednosti i upoznali zainteresirane o kakvim je velikanima riječ, uposleni u Muzeju Istočne Bosne u Tuzli organizirali su izložbu i predstavili odabrane radove nekih od umjetnika.

Novi Stav piše i o “Mađarima” u Sućesci kod Srebrenice.

Oko pet hiljada vojnika s područja Srebrenice služilo je u Prvom svjetskom ratu. Poginulo ih je hiljadu. Podaci o njima mogu se pronaći u Državnoj biblioteci Austrije. Oni koji su se vratili s ratišta pričali su o ratnim danima, stradanju, teškim trenucima, bitkama i zarobljavanju. Stotinu godina poslije, još se u srebreničkim selima pričaju nevjerovatne priče o povratnicima iz Prvog svjetskog rata.

Bili smo i u bihaćkom naselju Zavalje, krajiškom mjestu koje polahko, ali sigurno odumire.

Oni koji su već odavno migrirali odavde sada budzašto prodaju kuće i vikendice koje skoro da više niko i neće. Osim pokoji migrant koji, idući prema granici s Hrvatskom, svrati i prenoći u nekoj od njih. Uzme hrane i garderobe ako pronađe. Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, ovo selo našlo se na udaru srpskih snaga na čijem je udaru konstantno bilo sve do jeseni 1994. godine, kada su okupirali župu i napravili od nje pravu pustoš. Pusto i pomalo otužnog izgleda, naselje Zavalje oživi tek nekoliko puta godišnje na blagdan Velike Gospe, Uskrs i Božić, a onda se opet vrati svojoj sivoj svakodnevici u kojoj nema omladine, niti se čuje dječija vika.

U Sarajevu je 7. septembra 2018. godine održana promocija časopisa Bošnjačka riječ, čiji je osnivač Bošnjačko nacionalno vijeće u Srbiji. Časopis je osnovan 2006. godine i, pored objavljivanja naučnih radova i istraživanja, radova iz književnosti i kulture Bošnjaka, pratio je i rad Bošnjačkog nacionalnog vijeća. “Časopis je zamišljen da se pojavljuje u četiri sveske i četiri broja u toku godine kako bi mogao da prati sva aktuelna dešavanja. I zaista je u prvih deset godina svog izlaženja zadovoljio primarnu namjenu, da informira raznoliku publiku o svim važnim segmentima koji su važni za Bošnjake. U ovih prvih deset godina smo donosili ozbiljne naučno-istraživačke radove, književne uratke bošnjačkih klasika, kanonskih pisaca, preko recentne književnosti i mladih pisaca, potom tekstova iz oblasti historije, historije književnosti”, stoji u članku u novom izdanju Stava.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 12. septembra širom Bosne i Hercegovine.