„Pune četiri godine poslije završenog popisa stanovništva demografsko stanje u Bosni i Hercegovini znatno je lošije nego što je bilo prije 2013. godine. U RS-u se, naprimjer, 2016. godine rodilo samo 22 Hrvata, u Federaciji 117 Srba. Na svakog Hrvata rođenog od 2013. godine u RS-u umrlo ih je devet, a na svakog Srbina koji se rodio u posljednje četiri godine u Federaciji BiH umrlo je osam Srba. Broj Bošnjaka u blagom porastu, Srba i Hrvata u kontinuiranom padu“
 u Teheranu 11. decembra 1997. godine, kojim je tih dana izazvao veliku euforiju u Iranu, ali i u cijelom islamskom svijetu. Bošnjaci koji žive ili su živjeli u Iranu tvrde da se Iranci dobro sjećaju ovog govora i da ga nerijetko citiraju kritizirajući slabosti muslimana i današnjeg islamskog svijeta. Citira ga se i na Zapadu, u američkim, ali i brojnim drugim akademskim i političkim krugovima. U njemu se govori i o pozitivnim aspektima zapadnog svijeta, o brojnim problemima koji i danas, i nakon dvadeset godina, muče islamski svijet, ali i upozorava na opasnosti i zablude u kojima se ovaj svijet i dalje nalazi. Govor predsjednika Alije Izetbegovića prenosimo u cijelosti.</p>
<p>Stav piše i o AS Group, kompaniji čiji su brendovi vratili povjerenje u bh. prehrambenu industriju.</p>
<p>Zajedničko svim AS-ovim akvizicijama jeste kupovina i pomaganje posrnulim preduzećima da opstanu, sačuvaju radna mjesta i krenu putem razvoja. Kupuju domaće brendove jer je samo s brendovima moguće pobijediti na tržištu. “AS Group” danas prometuje više od 300 miliona KM u trima divizijama – trgovina, proizvodnja hrane i tekstilna industrija.</p>
<p>Franjevačka provincija Bosna Srebrena dobila je naziv po Srebrenici i kolijevka je svih katoličkih provincija u regiji. Historija franjevaca na teritoriji općine Srebrenica duga je više od 800 godina. Srebrenička Kapela sv. Marije bila je mjesto gdje je mala katolička zajednica Srebrenice, po drugi put u posljednjih 300 godina, dočekala Božić. Reporter Stava bio je na polnoćki u Srebrenici.</p>
<p>Prijedorski Merhamet obilježava dvije i po decenije rada.</p>
<p>Prvih je ratnih godina “Merhamet” pružao pomoć za ono malo preostalih Bošnjaka i Hrvata. Gotovo suludom hrabrošću, aktivisti “Merhameta” odlazili su čak i do Zagreba i vraćali se natrag u prijedorski pakao s paketima pomoći, pismima rodbine ili dokumentacijom neophodnom da se pobjegne iz Prijedora. Danas, bez pomoći gradske vlasti, brinu za oko 700 prijedorskih porodica.</p>
<p>U ovom broju Stava čitajte i o ranoj publicistici i periodici u bošnjačkoj emigraciji.</p>
<p>Ozbiljnije organiziranje bošnjačke emigracije događa se nakon Drugog svjetskog rata i dolaska na vlast Komunističke partije u Jugoslaviji, kada počinje drugi val bošnjačke emigracije. U ovom valu ključni je bio politički faktor. Za razliku od prvog vala, sada se iseljavaju i obrazovani Bošnjaci. Pored Amerike, Bošnjaci sada u značajnoj mjeri naseljavaju zemlje Zapadne Evrope. Tada počinje ozbiljnije organiziranje, osnivanje kulturnih i vjerskih centara, ali i pokretanje časopisa i publikacija.</p>
<p>Za Stav govori Adisa Diamusk, bivša članica “Dubioze kolektiv”.</p>
<p>“‘Dubioza’ je postala planetarno popularna nakon mog izlaska (smijeh). Ti ljudi žive od toga što rade. Oni su sada zabavljači i novac koji od tog zarađuju je legitiman. Ali, tužno je to što, umjesto da nove generacije usmjeravamo (to je dužnost umjetnosti oduvijek), mi se stapamo s degeneracijom i primitivcu dajemo lažni osjećaj ponosa, a to je <em>entertainment</em>, prolazni ushit, samozavaravanje, ali barem je unosno. To je jedini promašaj, a kojih je on razmjera? Sami procijenite. Ne, ne slušam takvu muziku.”</p>
<p>U novogodišnjem dvobroju Stava čitajte o jednoj od najvećih afera u jugoslovenskom nogometu, aferi Planinić.</p>
<p>U septembru 1964. godine Fudbalski savez Jugoslavije (FSJ), nakon detaljne istrage, utvrdio je kako su rukovodstvo i igrači “Željezničara” dobili novac kako bi odigrali dvije namještene utakmice. “Željezničar”, “Hajduk” i “Trešnjevka” izbačeni su iz Prve lige, rukovodstva klubova trajno suspendirana, a Ivica Osim i Drago Smajlović kažnjeni jednogodišnjom zabranom igranja.</p>
<p>Ahmed Mansour egipatski je novinar, televizijski voditelj i pisac. Rođen je 1962. godine u egipatskom gradu Samannoudu, a studije umjetnosti završava na Univerzitetu Mansoura. Karijeru je izgradio kao ratni dopisnik, prvo iz Afganistana u periodu između 1987. i 1990. godine, a kasnije iz Bosne i Hercegovine 1994. i 1995. godine i Iraka 2004. godine. Od 1997. godine Mansour je novinar <em>Al Jazzere</em>. Voditelj je i poznate televizijske emisije <em>Bela Hodood</em> (<em>Bez granica</em>), kao i emisije <em>Shahed Ala Al-Asr</em> (<em>Svjedok vremena</em>). Mansour govori za Stav.</p>
<p>Stav donosi i priču o dvije vrijedne publikacije izdate u protekle dvije godine.</p>
<p><em>Biografski leksikon općine Bužim</em> mladih autora i istraživača Amira Sijamhodžića i Harisa Suljadžića i Sijamhodžićeve <em>Krajiške izreke i poslovice</em> doprinose arhiviranju znanja o jednom prostoru na tlu Bosne i Hercegovine, objašnjavajući njegove političke, društvene i jezičke specifičnosti.</p>
<p><strong><em>Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 28. decembra, širom Bosne i Hercegovine. Naredni broj magazina Stav biće u prodaji u srijedu, 10. januara 2018. godine. </em></strong></p>
<p> </p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
Prethodni članak
NOVI STAV: Sead Rekić, prvi intervju nakon 25 godinaSljedeći članak
MALA “AVAZOVA” TVORNICA UŽASA
PROČITAJTE I...
NALAZITE SE U ARHIVI: Posjetite nas na novom portalu sedmičnika STAV
Posjetite nas na redizajniranom portalu sedmičnog lista "STAV"(www.stav.ba). Trenutno se nalazite na stranici arhiva (arhiv.stav.ba.).
Specijalno izdanje Stava: SVE ZA MOSTAR
Za Stav pišu i govore kandidati na listama, uvaženi književnici, izdavači, intelektualci, privrednici, doktori nauka, sociolozi, sportaši, doktori medicine, muftije, imami, zlatni ljiljani, kulturni radnici, publicisti, dijaspora... Svi su Mostarci, rođenjem ili mjestom života, i svi se slažu u jednom: da su predstojeći izbori sudbinski bitni za Mostar i da je ključno u što većem broju izaći na izbore 20. decembra.