Ilegalni migranti neprestano stižu i procjenjuje se kako ih u Krajini trenutno ima više od 6.000. Građani u Bihaću i Velikoj Kladuši, koji su proteklih mjeseci pokazali bezbroj primjera humanosti prema migrantima i izbjeglicama, iz očaja sve više negoduju zbog činjenice da su u ovom problemu ostavljeni od svih da žive u velikoj neizvjesnosti i strahu.

U prodaji je novo izdanje magazina Stav.

Situacija s ilegalnim migrantima sve je složenija, ponovo je zatražena hitna reakcije države a Stav detaljno izvještava o tome kako Krajina vapi za pomoći.

Ilegalni migranti neprestano stižu i procjenjuje se kako ih u Krajini trenutno ima više od 6.000. Građani u Bihaću i Velikoj Kladuši, koji su proteklih mjeseci pokazali bezbroj primjera humanosti prema migrantima i izbjeglicama, iz očaja sve više negoduju zbog činjenice da su u ovom problemu ostavljeni od svih da žive u velikoj neizvjesnosti i strahu.

Nastavlja se eksperiment nad građanima Sarajeva i o tome čitajte u novom broju Stava.

U isto vrijeme kada dačići, vučići, vulini, dodici podrivaju međunarodni imidž Bosne i Hercegovine i pričaju priče o “muslimanskoj Bosni”, enesovci, esdepeovci i ini demagozi podvaljuju lažne teme i dileme, optužujući bošnjačku politiku kako je svojim djelovanjem doprinijela da u Sarajevu nema dovoljno nebošnjaka i kako sarajevske ulice nose za nebošnjake neprihvatljiva imena. Paralelno se razvija napuhana medijska priča o korupciji bošnjačkih kadrova, netransparentnom djelovanju institucija Islamske zajednice, od Bejtul-mala do Ureda za hadž. Šanse da je sve to slučajno i spontano male su ili nikakve.

Za njega kažu da je bio nepotkupljiv, da je kao komandant logistike bio jedan od ključnih ljudi za organizaciju odbrane grada Sarajeva. Ideja “Tunela spasa” njegova je zasluga i odvija se pod njegovim rukovođenjem. Za Stav otkriva stvari koje nikad nije javno izgovorio. General-major Armije RBiH Rašid Zorlak svoju životnu priču započinje uz konstataciju: “Samo govorim istinu, ono što sam vidio svojim očima, a o onome gdje ima sumnje neću da govorim. Nema tih para na dunjaluku kojima bi me potplatili da govorim drugačije. Ne dao Bog da se o nekoga ogriješim.” Nakon rata, ovaj vrhunski vojni stručnjak za atomsku, biološku i hemijsku odbranu, jedan od ponajboljih vojnih hemičara u bivšoj JNA, dugogodišnji univerzitetski profesor, bavi se ekološkim uzgojem pčela, kalemljenjem i uzgojem voćaka i malina. Posjetili smo ga na njegovom velikom imanju u Semizovcu kod Sarajeva.

Planinarski savez Bosne i Hercegovine obilježio je 11. juna 2019. godine u Bošnjačkom institutu u Sarajevu izložbom fotografija 40 godina Jugoslavenske himalajske ekspedicije “Everest ‘79”, koja je preko zapadnog grebena Everesta osvojila najviši vrh svijeta. Izložbu, koja će trajati do 30. juna, predstavili su Muhamed Šišić i Muhamed Gafić, bosanskohercegovački alpinisti, učesnici ekspedicije “Everest ‘79”. Ovo je bio prvi put da su alpinisti iz Bosne i Hercegovine učestvovali u osvajanju Mount Everesta, te o ovom događaju, kao i brojnim drugim crticama iz svoje izuzetno bogate biografije za Stav govori Muhamed Šišić.

Progon i stradanje stanovništva Ljutočke doline otpočeo je 10. juna 1992. godine, dan uoči Kurban-bajrama. Prestrašeni civili tražili su spas u bijegu na Basaču, šumskom predjelu iznad Orašca, da bi se kasnije povukli još više, na brdo Radolje. Bio je to tužan prizor. Sve ono što su teškom mukom ovi ljudi stjecali cijeli život, njihove snove i nade ostavili su samo da bi izvukli živu glavu. Spas su vidjeli u prelasku preko rijeke Une i odlasku na teritorij Republike Hrvatske, gdje su bile stacionirane jedinice francuskog bataljona UNPROFOR-a. Jedino mjesto gdje su civili mogli pronaći spas bio je most na Štrbačkom buku. Prelazak preko mosta koji su kontrolirali bosanski Srbi te ne tako daleke 1992. godine postao je za jedne most spasa, a za mnoge most stradanja i propasti, ovosvjetska sirat-ćuprija. Reporter Stava marširao je sa preživjelima tog zločina.

Kontrolira li Gülen Bošnjake i u Americi čitajte u novom izdanju magazina Stav.

Malo je čudno da jedno balkansko udruženje koje vode Bošnjaci za partnere u Bosni i Hercegovini pronalazi sve redom institucije koje se danas dovode u vezu s Gülenom – Univerzitet Burch, Turistička agencija “Fidan”, Fondacija “Izvor nade”, kao i to da su mnoge od njihovih aktivnosti objavljivane u danas ugašenim novinama Novo vrijeme, koje su, također, dovođene u vezu s Gülenovom organizacijom

Gazi Husrev-begova džamija u Sarajevu, kao centralna džamija Rijaseta IZ u našoj zemlji, po svojoj arhitekturi, višestoljetnom trajanju i aktivnostima koje se u njoj odvijaju, izdvaja se od ostalih naših džamija. Jedna od posebnosti ove džamije jeste i ta što se u njoj svaki dan poslije podne-namaza prouči hatma njenom vakifu Gazi Husrev-begu. Već skoro 500 godina, kako to zapisa i u vakufnami ovjeri veliki Gazi Husrev-beg, trideset džuzhana pred njegovu plemenitu dušu prouči trideset džuzeva Kur’ana Časnog. Hatmu uče džuzhani, a obavezni su svaki dan doći u Begovu džamiju, i tu proučiti svoj džuz a sve o toj jedinstvenoj tradiciji čitajte u novom broju Stava.

Ilija Trojanov rođen je 1965. u Sofiji, a odrastao je u porodici političkih azilanata u Njemačkoj i Keniji. Živio je u Münchenu, Bombayu i Kapstadtu, a posljednjih godina skrasio se u Beču. Jedan je od najvažnijih savremenih pisaca njemačkog govornog područja i najznačajnijih evropskih intelektualaca današnjice čije su knjige prevođene na više od trideset jezika.

Od posebnog značaja jeste njegova knjiga Ka svetim izvorima islama (Zu den heiligen Quellen des Islams, 2004), u kojoj opisuje svoje hadžijsko putovanje i u kojoj kritički pogled na socijalne probleme islamskog svijeta neprestano ukršta s poniranjem u mističke dubine religije i bogatstvo pisanog naslijeđa islamske civilizacije. Za Stav govori o svom nesvakidašnjem životom putu i svojoj književnosti, kulturnim konfluencijama i bitnosti razumijevanja Drugog, zabludama Zapada i socijalnoj nepravdi islamskog svijeta, o utjecajima sufijske tradicije na oblikovanje bosanskog islama, o neoliberalnom kapitalizmu i njegovoj unificirajućoj energiji…

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, dvadesetog juna, širom Bosne i Hercegovine.