Za porodice žrtava spremno je sve već dvadeset dvije godine, za njih je ovaj trenutak predstavljao samo ostvarenje davno zaželjenih želja. Majke, supruge, sestre, kćerke, odavno su već čekale ispred praznih grobova i učile riječi iz Kur’ana kraj mjesta gdje će biti položeni kosti njihovih najmilijih. Za njih ništa drugo nije postojalo, ni zvanice, ni govori, ni televizije, samo nekoliko metara zemlje pored koje će nastaviti plakati do kraja svojih života.

 

U prodaji je novi broj magazina Stav.

Još 71 tabut spušten je u srebreničku zemlju. Komemoracija i dženaza žrtvama srebreničkog genocida središnja je tema ovog, 123. po redu izdanja magazina Stav.

Za porodice žrtava spremno je sve već dvadeset dvije godine, za njih je ovaj trenutak predstavljao samo ostvarenje davno zaželjenih želja. Majke, supruge, sestre, kćerke, odavno su već čekale ispred praznih grobova i učile riječi iz Kur’ana kraj mjesta gdje će biti položeni kosti njihovih najmilijih. Za njih ništa drugo nije postojalo, ni zvanice, ni govori, ni televizije, samo nekoliko metara zemlje pored koje će nastaviti plakati do kraja svojih života.

Stav donosi i članak o i “Maršu mira 2017”. Pod naslovom „Koraci hrabrosti, ponosa i sjećanja: Dok hodamo, Srebrenica neće biti zaboravljena“, reporter Stava piše:

„Neumorno se pokušavajući priključiti koracima hrabrosti, ponosa i sjećanja onih koji su preživjeli “put smrti” 1995. godine od Srebrenice do Tuzle, stalno sam zaostajao i uporno bježao od spoznaje da moji nikada neće biti tako hrabri, ponosni i sjetni, noge tako snažne, a pluća ispunjena slobodom kao u preživjelih Srebreničana. Nikada me neće hod kroz ove šume podsjetiti da sam živ, da i dalje hodam, da i dalje dišem. I zbog toga, neka mi Bog oprosti na svemu što ću napisati o Srebrenici. I neka mi oprosti na onome što neću.“

„Tri majke – deset ubijenih sinova“, naslov je teksta dopisnika Stava iz Srebrenice, Adema Mehmedovića. Kada Ramić, Nezira Fejzić i Emina Ramić žive da bi sačuvale uspomene na svoju djecu.

Za Stav govori  Munira Subašić, predsjednica Udruženja “Majke enklava Srebrenica i Žepa”

Govoreći o napadaču koji ju je gađao kamenom, sagovornica Stava je kazala: “Ne mogu govoriti o imenu, rekli su mi da to ne govorim dok je istraga u toku. Uglavnom, po nacionalnosti je Srbin. Iz Srebrenice. Kod Žutog Mosta mu je kuća. Bio je u vojsci 1995. godine u Srebrenici, sigurno tu tada nije radio dobra djela.”

Most na poluotoku Pelješac je još jedna od tema Stava.

Bosna i Hercegovina od svog osamostaljenja ima ogromne probleme sa susjednim državama kada su u pitanju njena pomorska prava i morske granice. Jedan od najvećih nedavna je najava početka gradnje Pelješkog mosta. Nakon što je prije nekoliko dana donesena arbitražna odluka u sporu između Slovenije i Hrvatske, postalo je jasno kako i BiH ima pravo dobiti priključni koridor do otvorenog mora. Isti onakav kakav je dobila i Slovenija. S druge strane, prema međunarodnom pravu, ali i prema suštini te arbitražne odluke, postaje jasno kako je Pelješki most potpuno nelegalan projekt

Stav istražuje i „Ko je dozvolio Hrvatskoj da gradi most“.

Na sastanku održanom 19. aprila 2016. godine u Ministarstvu prometa i komunikacija BiH nije bilo nikoga ko nije član HDZ-a BiH ili HDZ-a Hrvatske, tvrde sagovornici Stava u Ministarstvu. S bosanskohercegovačke strane bili su Saša Dalipagić, Igor Pejić i još nekoliko zaposlenih u Ministarstvu, svi Hrvati (osim Saše Dalipagića, kojeg je za funkciju zamjenika ministra predložio HDZ, a koji se izjašnjava kao Ostali). Nijedan Srbin ili Bošnjak nije bio obaviješten o sastanku. Hrvatskoj je ova vrsta odobrenja trebala kako bi uvjerila Evropsku komisiju da joj dodijeli sredstva za izgradnju mosta.

Stav donosi i priču o obljetnici zločina na Loskunskom mostu.

Loskunski most mjesto je na kojem je u agresorskoj zasjedi s 14. na 15. juni 1992. godine ubijeno 17 pripadnika TO i rezervnog sastava MUP-a RBiH. Ovo mjesto dugi niz godina posjećuju samo porodice poginulih i preživjeli svjedok Ahmet Dervišević. Povodom godišnjice ponovljenog genocida nad Bošnjacima Kulen-Vakufa i okoline, Stav objavljuje sjećanje Ahmeta Derviševića

Za Stav govori Elvir Resić, direktor Televizije Sarajevo i kaže:  SBB napada TVSA jer “Dnevni avaz” gubi utjecaj.

“Ono čime se ja bavim jeste razvoj televizije i razvoj programa i u kvalitativnom i u kvantitativnom smislu. To se vidi i ne može se sakriti. Naspram toga stoje špekulacije i priče i, moram sasvim otvoreno reći, izmišljotine i politički pritisak koji se vrši preko Zvonka Marića, a znamo svi ko mu je nalogodavac”, izjavio je Resić odgovarajući na optužbe zastupnika SBB-a.

Stav donosi i priču o rezidenciji “Konak” u Sarajevu koja je „Vrijedni spomenik kulture koji više ničemu ne služi“.

U njemu je bilo sjedište Zemaljske skupštine i Narodne vlade. U njemu su stanovali poglavari zemlje i članovi kuće Habsburga. U njemu su boravili generali, državnici i banovi. U njemu je bio smješten prvi medicinski fakultet u Bosni i Hercegovini. U “Konaku” je, smatraju neki historičari, izdahnuo Franz Ferdinand, čija je smrt pokrenula najveći od svih do tad viđenih ratova

Prva godišnjica pokušaja vojnog puča u Turskoj još je jedna od tema ovog izdanja Stava.

Bila je to „Noć kada je narod sačuvao državu“, piše dopisnik Stava iz Turske, Bojan Budimac.

„Od tog trenutka počelo je nešto što razlikuje ovaj pokušaj puča od svih prethodnih i zbog čega je, zapravo, pogrešno nazivati ga vojnim pučem – počinje teror. S jedne strane, taj teror pomogao je mobilizaciju narodnih masa, jer je od početka bilo jasno da se ne radi o “klasičnom” hijerarhijskom vojnom puču, a s druge ukazao da cilj nije samo obaranje legalne demokratski izabrane vlasti, nego i izazivanje građanskog rata (s najvjerovatnijom posljedicom komadanja zemlje).“

Prošla je godina otkako su oficiri lojalni terorističkoj organizaciji Fetullaha Gülena (FETÖ) pokušali izazvati državni udar protiv turskog demokratskog poretka. Precizne rekonstrukcije pojedinih dešavanja u noći između 15. i 16. jula 2016. godine, koje su već godinu tema novinskih članaka i naučnih studija, popunjavaju mozaik historijskog zemljotresa čije se posljedice osjećaju i dvanaest mjeseci nakon prvog ispaljenog metka.

Stoga Stav u opširnom članku podsjeća samo na one najvažnije događaje koji su odredili propast terorističkog akta osmišljenog u Pennsylvaniji.

Petnaesti juli dan je kada će se, povodom neuspješnog pokušaja državnog udara u Turskoj, u Sarajevu održati brojne aktivnosti kako bi se obilježio ovaj vrlo značajan događaj koji je obilježio historiju moderne Turske. U ovom broju najavljujemo sve te događaje.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 13. jula širom Bosne i Hercegovine.