Za tri-četiri godine morat ćemo uvoziti radnu snagu. Već sada vlade moraju početi razmišljati o zelenim kartonima, posebno za velike investitore, jer imate slučajeve da čovjek kod nas investira milione, a jedva dobije vizu”, kaže Smailbegović
 pozivale su 1.200 nezaposlenih, od kojih se samo stotinjak javilo na telefonski poziv, 40 je prošlo kroz obuku, a samo je njih dvoje potpisalo ugovor o radu. Nama nedostaje još 398 radnika. Mi smo u Visokom, Brezi, Ilijašu, Kaknju, te u Zavidovićima i drugim okolnim općinama obišli srednje škole, razgovarali s direktorima kako bi učenike završnih razreda (u maju prošle godine) mogli zaposliti kod nas”, kazao je nedavno Kenan Nalbantić, član Uprave “Prevent BH”.</p>
<p>Dodao je da je kompanija otišla toliko daleko da je za potrebe pokretanja proizvodnje u Travniku i Bugojnu organizirala sastanak sa sekretarima mjesnih zajednica, koji su onda išli od kuće do kuće i animirali potencijalne radnike. Sličan problem imala je i jedna firma iz Gornjeg Vakufa, koja je tražila 40 radnika, a za posao je konkuriralo mnogo manje od 40.</p>
<p><strong>OPSTANAK ZAVISI OD RADNIKA</strong></p>
<p>Kako je to moguće? Ako pogledate komentare na ovakve vijesti na lokalnim portalima, stvari postaju jasnije. Niko više neće da radi za plaće 400-500 maraka, niko neće da radi prekovremeno ako se to ne plaća i niko neće da radi noćne smjene ako to nije adekvatno plaćeno. Jednostavno, ljudi traže dobre uvjete za rad i tada prihvataju posao. Činjenica je da nije lahko prehraniti porodicu, pa su ljudi često prinuđeni da prihvataju i takve poslove, ali pošto su se pojavile i nove prilike u vidu odlaska u inostranstvo na tri mjeseca, mnogi se odlučuju na tu varijantu jer tako više zarade.</p>
<p>Konačno, kompanije u BiH moraju postati svjesne, a neke već i jesu, da neće moći opstati na tržištu ako radnicima ne ponude bolje uvjete rada, jer radnici će im otići, a nove neće moći pronaći. Ovo su naznake da dolazi kraj ere niskih plaća. Kome je u interesu da opstane na tržištu, taj će morati i dobro platiti radnike. Neke su firme već krenule tim putem. U ranijim brojevima <em>Stava</em> imali smo priču o fojničkom “MS&Woodu”, firmi koja traži majstore i nudi plaće od 1.000 do 2.000 maraka. Oni nemaju problem s nedostatkom kandidata, sasvim suprotno, imaju širok izbor kandidata za otvorene pozicije.</p>
<p>Također, ovih je dana i firma “Sinkro” iz Hrasnice objavila oglas da traži 50 radnika, šivača, a startna je plaća 800 maraka, stalni radni odnos nakon dvije godine, te obuku za kandidate bez iskustva, kao i mogućnost organiziranja prijevoza iz mjesta iz kojih se prijavi veći broj kandidata.</p>
<p>Ne trebate biti stručnjak za tržište rada da se zaključi da firme koje nude dobre uvjete u pogledu plaće imaju veću šansu da sebi osiguraju radnu snagu, a time i opstanu na tržištu. Ove će druge morati dobro razmisliti o svojim postupcima. Adnan Smailbegović, predsjednik Upravnog odbora Udruženja poslodavaca FBiH i član Nadzornog odbora “Preventa”, problem vidi u tome što su na biroima za zapošljavanje ljudi prijavljeni samo zbog zdravstvenog osiguranja, a inače se bave raznim poslovima nacrno u garažama i slično. Ovakvi biroi za zapošljavanje izgubili su smisao i moraju se reformirati.</p>
<p><strong>VRIJEME PROMJENA</strong></p>
<p>On je mišljenja da plaće nisu razlog zašto se ljudi ne prijavljuju na pozive poslodavaca, jer da su plaće razlog, odazvali bi se na razgovor za posao i kazali da ga ne mogu prihvatiti zbog plaće. U konkretnom slučaju, dakle slučaju “Preventa”, nije baš da je primljeno samo dvoje, jer je tu riječ samo o radnicima koje su angažirali putem općinske službe za zapošljavanje, a bilo je i drugih načina da se ljudi angažiraju.</p>
<p>No, činjenica je da je, kako kaže Smailbegović, prije 15 godina na “Preventovu” kapiju dolazilo 500 ljudi, a primali su samo 50 radnika, a sada traže 50, prijavi se 20. Na pitanje šta se to promijenilo za 15 godina, Smailbegović odgovara: “Zaposlio se svijet. Za tri-četiri godine ćemo morati uvoziti radnu snagu. Već sada vlade moraju početi razmišljati o zelenim kartonima, posebno za velike investitore, jer imate slučajeve da čovjek kod nas investira milione, a jedva dobije vizu.”</p>
<p>No, i on je uvjeren da će plaće morati rasti, i već rastu. Prije 15 godina prosječna plaća bila je 350 maraka, a danas je više od 800 maraka. Za značajniji rast plaća, tvrdi Smailbegović, neophodno je smanjiti doprinose na plaće, jer je s ovako visokim doprinosima teško povećavati plaće u značajnijem iznosu. S druge strane, problem su i nesrazmjerne plaće u javnom i realnom sektoru.</p>
<p>Još jedan od problema s kojima se suočava bosanskohercegovačko društvo jesu i odlasci ljudi, što nije samo problem BiH nego je svjetski trend, pa su gotovo sve zemlje postale otvorene i rado primaju stručnjake iz raznih oblasti, općenito potrebnu radnu snagu. Bosanci idu u Njemačku, Nijemci, npr., u Finsku itd. Donekle stoji argument da je to gubitak ljudskog kapitala i da ćemo i sami imati problem u budućnosti zbog toga. Ali, iz toga se izrodilo i nešto dobro. Konačno smo postali svjesni da možemo da biramo da radimo ili ne radimo za 400 maraka. Sada je više opcija u igri. Tržišna ekonomija i globalizacija učinili su svoje, ako niste konkurentni s plaćama, nećete imati radnika, a to je siguran put u propast preduzeća. S druge strane, niste više zatvoreni granicama pa da morate prihvatiti sve što vam se nudi kako biste prehranili porodicu. Danas možete, recimo, iz Zavidovića raditi za kompaniju iz Singapura, a možete i spakovati torbu pa otići u Katar i raditi za neku tamošnju kompaniju. A naše kompanije neka razmisle kako dalje.</p>
<p><strong> </strong></p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
Prethodni članak
I Šatorović će, kao i Bajramović, biti produžena ruka SDP-aSljedeći članak
Mir u Siriji na čekanju
PROČITAJTE I...
Od pištoljskih metaka do raketnih bacača
Uspjeh vojne industrije u narednim godinama garantira i razvoj novih proizvoda, među kojima su samohodna haubica, koja je već u fazi testiranja i čiji bi prototip trebao biti završen do kraja ove godine, te razvoj prve bosanskohercegovačke puške koji bi također trebao biti završen u ovoj godini
HASO PEKUŠIĆ: Novi gradonačelnik i većina u Gradskom vijeću trebaju učiniti sve za razvoj grada
Izjava Hase Pekušića, vlasnika “HP Investing” d. o. o. Mostar povodom održavanja lokalnih izbora u Mostaru
-
13.02.2018.Odgovori
ekonomski rast bi bio jos bolji kada bi se regulisali porezi, smanjili nameti za privatnike, i kada bi se dotukla siva ekonomija.
-
14.02.2018.Odgovori
Štošta se treba regulisati da bi sve funkcioniralo kako treba. Dok god država “cijedi” privatnike nema sreće za sviju nas.
-
14.02.2018.Odgovori
Ovaj što veli “Za tri-četiri godine ćemo morati uvoziti radnu snagu” je mnogo smiješan – odakle misli uvoziti radnu snagu ? Ko je to siromašniji od BiH pa da ima jeftiniju radnu snagu ? Čak su u Kini ljudi plaćeni dobro …
-
14.02.2018.Odgovori
Ovo moze samo pisat cula kazala a plata ostaje ista sve je skuplje od plate jad i bijeda postajemo robovi u firmi za pisanih 600 KM traze majstora za 1000 KM a platu prima 600 – 700 KM izsljaju sam da privuku sto eci broj radnika a onda trpis psihu u pogonu sefuje ti neki coban pisam ih sve i njih i njihove povecane plate…..
-
14.02.2018.Odgovori
Hahahah pa ko ce raditi za 450 km u preventu nema toplog obroka tvoj prevoz i kaže neće narod raditi povečaj platu dani volje uslove za rad radit će se.
KOMENTARI